2 Juna, 2026
image
Home Kategorija Najave II (Page 21)

Najave II

Pandemija koronavirusa: Godina iskušenja za sigurnosnu industriju

Sasvim neočekivano, događaj godine u globalnoj sigurnosnoj industriji neće biti ni rast ni revolucionarna tehnologija ili poslovna akvizicija. Umjesto toga, kandidat za navedenu titulu uopće ne dolazi iz svijeta sigurnosti i odaziva se na ime COVID-19 ili, kolokvijalno, koronavirus

Piše: Mirza Bahić; E-mail: redakcija@asadria.com

Sam izraz koronavirus prilično je neprecizan jer opisuje skupinu virusa kojoj COVID-19 pripada. Od početnog izbijanja epidemije u kineskom gradu Wuhanu krajem 2019. novi virus je već okarakterisan kao pandemija, sa sekundarnim žarištima u Evropi (Italija) i na Bliskom Istoku (Iran). Pored kontinuiranog rasta broja oboljelih i smrtnih slučajeva, sigurnosni sektor s opravdanom bojazni očekuje nastavak 2020. jer se negativni utjecaj pandemije na globalnu ekonomiju već u martu, prema podacima Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju, procjenjuje na gubitke u rasponu od jednog do dva triliona dolara. U nastavku teksta donosimo vam pregled postojećeg stanja u sigurnosnoj industriji, s posebnim osvrtom na utjecaj pandemije na tržišta videonadzornih sistema i rješenja za pametne domove, uz oprezne prognoze budućeg razvoja situacije.

Žaoka globalne ekonomske krize

Kako sigurnosna industrija ne posluje u vakuumu, posebno u savremenoj globaliziranoj ekonomiji, koronavirus ima potencijal da značajno utječe na njene godišnje rezultate, prvenstveno iz dva razloga: pogođenosti Kine kao tehnološke proizvodne baze i Evrope i Amerike kao važnih tržišta za sigurnosnu industriju. Žaoku krize već su osjetili i organizatori sigurnosnih sajmova serijom otkazanih i odgođenih skupova i konferencija, čije je održavanje ključno za zdravo poslovanje cijelog lanca opskrbe u ovoj industriji. 

Zapravo, ključni ekonomski problem s koronavirusom nije samo broj umrlih i oboljelih nego poremećaji do kojih dolazi usljed preduzimanja mjera na sprečavanju njegovog širenja. Na globalnom nivou tržišta i dionice na berzama već pokazuju znatan pad prinosa u odnosu na planirane vrijednosti. Pored svega navedenog, situacija na sigurnosnom tržištu je još složenija, posebno zbog činjenice da bi neki njegovi segmenti mogli pretrpjeti još teže udarce, naročito videonadzor. 

Manjak radne snage i komponenti 

Analitičari smatraju da bi širenje koronavirusa i njegov utjecaj na dostupnost radne snage i nedostatak komponenti u Kini mogli ozbiljno utjecati na sigurnosno tržište. Prema novom izvještaju kompanije Omdia, bivšeg IHS Markita udruženog s Informa Techom, trenutna epidemija koronavirusa mogla bi značajno utjecati na globalno tržište videonadzora zbog pada potražnje i problema s dostupnošću proizvoda izazvanih manjkom radne snage i komponenti u Kini. S obzirom na to da na Kinu otpada 90% globalne proizvodnje videonadzornih kamera i 45% prihoda ostvarenih na svjetskom tržištu u 2019. godini, opravdan je strah da bi svaki poremećaj toka proizvodnje, lanca snabdijevanja ili dostupnosti radne snage u toj zemlji mogao bitno utjecati na videonadzorno tržište i, posredno, cijeli sektor sigurnosti. O tome govore i donedavno aktuelne prognoze o prihodima u segmentu videonadzora u ovoj godini, čija se vrijednost prije izbijanja krize procjenjivala na skoro 20 milijardi dolara. “S obzirom na to da je Kina najveći svjetski proizvođač i kupac kamera videonadzornih kamera, ona ima ogroman proporcionalni utjecaj na globalnom tržištu tih proizvoda. Dobavljači opreme za videonadzor u Kini trenutno se suočavaju sa smanjenom proizvodnjom zbog nedostatka radne snage i kašnjenja isporuka nakon lunarne Nove godine. U međuvremenu, domaća potražnja za sistemima za videonadzor opće namjene će vjerovatno stati ili će opasti jer se kineska vlada sada fokusira na kontrolu koronavirusa”, kaže Tommy Zhu, analitičar za videonadzor u kompaniji Omdia. 

Zhu dodaje da je nedavno zatvaranje pokrajine Hubei, izazvano širenjem virusa, teško pogodilo i susjedne oblasti poput pokrajina Guangdong, Zhejiang i Jiangsu te gradova Peking i Šangaj. Sve ove regije danas preduzimaju različite mjere radi kontrole širenja epidemije, a istovremeno je u većinu pokrajina, općina i autonomnih regija u toj zemlji stigla naredba da kompanije ne otvaraju vrata minimalno do 10. februara. Za određene grupe stanovništva pogođenog izbijanjem epidemije uveden je i 14-dnevni karantin, što je utjecalo na dostupnost radne snage. “Iako je problem dostupnosti radne snage do sada imao tek neznatan utjecaj, ako se u drugom kvartalu epidemija nastavi širiti i poraste broja infekcija, efekti koronavirusa na snabdijevanje hardverom za videonadzor bit će veoma ozbiljni, ne samo u Kini već i širom svijeta”, kaže Zhu.

Logistički problemi i poremećaj lanca snabdijevanja

Problemi u oblasti transporta i logistike također imaju ogroman utjecaj na nabavku opreme za videonadzor. Kina je zemlja u kojoj posluje nekoliko ključnih dobavljača objektiva, CMOS senzora i uređaja na čipu, koji se koriste u kamerama i drugim sistemima za videonadzor. Iako se ove kompanije sada postepeno vraćaju u biznis, Zhu kaže da je nedostatak radne snage potencijalni problem, jer epidemija može oboriti proizvodnju različitih komponenti čak i ako potpuni utjecaj pojave virusa u ovom segmentu još nije do kraja utvrđen. S druge strane, ima razloga i za optimizam, jer su veliki dobavljači opreme za videonadzor, zapravo, glavni kupci pojedinačnih komponenti, a snabdijevanje ovog sektora će vjerovatno biti određeno kao prioritet u budućnosti. Ako se epidemija uspješno ograniči do početka aprila, a industrijski poremećaji saniraju, utjecaj virusa na tržište videonadzora bit će znatno smanjen. Međutim, ako se epidemija nastavi širiti i broj zaraza poraste u drugom tromjesečju, učinci epidemije na ovaj i druge sigurnosne sektore bit će mnogo ozbiljniji.

Udar na tržište pametnih domova 

Epidemija koronavirusa ne štedi nijedan sektor, no neki bi mogli biti posebno pogođeni kao što je tržište sistema za pametne domove. Prema sadašnjim prognozama, njegovi prihodi bi usljed epidemije mogli pasti i za 19,5 milijardi dolara u ovoj godini. U odnosu na isprva prognoziranih 120,6 milijardi dolara, prihodi industrije pametnih domova bi, prema predviđanjima kompanije Omdia, trebali biti ograničeni na 101 milijardu. Razlog za to je predviđeni pad u broju isporučenih uređaja s planiranih 693,8 miliona na 603,5 miliona. Potencijalni razlog za optimizam ipak leži u činjenici da tržište pametnih domova obuhvata širok spektar uređaja koji se koriste, u rasponu od sigurnosnih sistema do rješenja za kontrolu rasvjete i temperaturu. “Zbog velikog broja dostupnih proizvoda tržište pametnih domova moglo bi se pokazati otpornijim u suočavanju s ekonomskim izazovima poput koronavirusa u odnosu na druge, manje diverzificirane industrije. Ipak, očekuje se da će tržište pametnih domova doživjeti korekciju tokom 2020. godine, pri čemu će rast usporiti u većini zemalja”, kaže Blake Kozak, analitičar u kompaniji Omdia.  

Regionalne razlike u pogledu pogođenosti epidemijom

Očekuje se da će Azija doživjeti najveće usporavanje u 2020. godini, pri čemu će pad prihoda iznositi 7,8 milijardi dolara, uz 66,2 miliona proizvoda manje isporučenih od prvobitno predviđenih. Kako se regija počne oporavljati od pandemije, proizvodnja bi trebala ubrzavati. Međutim, iscrpljene zalihe mogle bi predstavljati dodatno opterećenje za potencijalno slabiju potražnju sve do početka drugog tromjesečja 2020. godine. Na području Sjeverne i Južne Amerike prihodi od prodaje uređaja za pametne domove pali su za 10,6 posto. Ipak, očekuje se da će rast ovih uređaja u Sjedinjenim Državama biti nešto veći u odnosu na ostale zemlje. Projekcije rasta mogu se dodatno smanjiti ako se berze ne oporave ili se virus proširi u mjeri u kojoj bi negativno utjecao na američke lance snabdijevanja. 

U nekim regijama Sjedinjenih Američkih Država i drugim zemljama sa široko rasprostranjenim slučajevima oboljelih od koronavirusa broj instalacija u pametnim domovima mogao bi biti manji. Iako potražnja možda i neće pasti za neke prodajne kanale, mogućnost slanja i isporuke proizvoda ili instaliranja uređaja mogla bi se drastično umanjiti. Ovo se već dogodilo u Kini, u kojoj platforme poput Alibabe preuzimaju narudžbe za pametne zvučnike, ali su isporuke odgođene. Ukupno gledajući, uprkos raznolikosti ekosistema pametnih domova, problemi u lancu snabdijevanja u kombinaciji s nešto suzdržanijim potrošačkim tržištem i kašnjenjem instalacija i pružanja usluga mogli bi dodatno usporiti širenje primjene tehnologije pametnih domova u 2020. godini.

Opasnost iz sjene – otkazivanje sajmova i konferencija

Štetan utjecaj izbijanja nove pandemije leži i u odgodama ili otkazivanju sajmova i drugih skupova posvećenih sigurnosti, što će zasigurno izazvati lančane gubitke za sve aktere u ovom sektoru. Ovo su neki od do sada otkazanih važnih događaja. 

– Sajam sigurnosti ISC West, koji se trebao održati između 17. i 20. marta, pomjeren je za juli. Will Wise, potpredsjednik grupacije Reed Exhibitions, kaže da to nije bila odluka koju su organizatori lako donijeli. “Neophodno je da zadržimo svoju opredijeljenost da nam prioritet budu zdravlje i sigurnost svih uključenih u ISC West”, kaže Wise.

– Kompanija Messe Frankfurt odgodila je tajvanski sajam Secutech za april 2021. godine, a prvobitno se trebao održati u Taipeiju od 22. do 24. aprila. Regina Tsai, direktorica kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media, ovako je komentarisala najnovija dešavanja: “Dobrobit naših partnera uvijek je naš ključni prioritet. U skladu s tim, odlučili smo preduzeti odgovarajuće mjere kako bismo podržali napore lokalne samouprave u borbi protiv epidemije COVID-19. Pokušali smo utvrditi nove datume za Secutech 2020, međutim nismo uspjeli pronaći adekvatno rješenje za naše partnere. Na raspolaganju smo imali vremenski okvir za pomjeranje sajma u drugu polovinu 2020. Ipak, s obzirom na blizinu sljedećeg izdanja sajma i marketinške aktivnosti naših izlagača koje su već isplanirane za ovu godinu, ovaj vremenski okvir nije ponudio kvalitetnu vrijednost za naše partnere, tako da je sajam odgođen do aprila 2021. godine.” 

– Umjesto u maju 2020, IFSEC će biti održan u septembru. Organizator Informa Markets odlučio se na pomjeranje termina za period od 8. do 10. septembra, naravno na istom mjestu – u Excel centru u Londonu. U saopćenju organizatora navodi se da je odluka donesena nakon savjetovanja s izlagačima i drugim zainteresiranim stranama. Cilj je bio doći do najbolje odluke za sve. “Čvrsto vjerujemo da će novi termin biti od koristi za sve naše događaje i ponuditi najbolju moguću platformu za poslovanje kako izlagačima tako i posjetiocima”, ističu organizatori.

– Milestone Systems je otkazao planiranu konferenciju APAC/EMEA MIPS kao odgovor na sve veću zabrinutost zbog potencijalnih zdravstvenih rizika. Događaj je prvobitno planiran za 20. i 22. april u Dubaiju, a novi datum nije naveden. Iz kompanije javljaju da će u naredna dva mjeseca slijediti preporuke relevantnih državnih tijela i međunarodnih zdravstvenih organizacija u uvođenju proaktivnih zdravstvenih mjera. “Dobrobit zaposlenih, partnera i drugih aktera uvijek ima prednost za nas u Milestoneu. Konferencija MIPS je važna jer na njoj razmjenjujemo informacije i inovacije te istražujemo nadolazeće trendove, nove tehnologije i izazove zajedno s našim partnerima. Iako je bila teška, čvrsto vjerujemo da smo donijeli najodgovorniju moguću odluku”, kaže Kenneth Hune Petersen, direktor prodaje i marketinga u kompaniji Milestone.

– Kompanija Hikvision odlučila se na odgodu vlastitog Innovation Summita predviđenog za 12. i 13. mart u Amsterdamu. U kompaniji kažu da su dobili brojne poruke prijavljenih posjetilaca, koji su javili da otkazuju dolazak. Organizatori navode da pojava virusa sprečava uspješnu organizaciju skupa, koji je do sada služio kao prilika za stvaranje novih kontakata. Novi datum Summita još nije određen, uz obećanje organizatora da će o njemu naknadno obavijestiti sve zainteresirane. 

– S istim problemom se suočavaju i regionalni organizatori manifestacija posvećenih sigurnosti, jer su vlade svih naših zemalja zabranile održavanje većih skupova. U Hrvatskoj je otkazano održavanje nacionalnog strukovnog savjetovanja “Novi zakon – privatna zaštita”, planirano za 19. mart u Zagrebu. Organizator Hrvatski ceh zaštitara je najavio da će obavijestiti učesnike o novom terminu savjetovanja čim se steknu uvjeti za sigurno i stabilno održavanje skupa. Također je otkazan i Dan otvorenih integracija kompanije King ICT, koje godišnje okuplja više stotina ljudi iz IT-a, sigurnosti, telekomunikacija i sličnih oblasti.

Jačanje svijesti o važnosti vertikale biosigurnosti?

Postojeća kriza je, ako ništa, pokazala da u svijetu postoji izražena potreba za jasnim definiranjem sigurnosnih praksi u rukovanju biološki opasnim materijalima. U februaru 2020. objavljen je novi međunarodni standard za sisteme upravljanja biološkim rizicima ISO 35001, upravo u vrijeme širenja globalne epidemije koronavirusa. Učinkovito upravljanje rizicima od biološki opasnih materijala znači smanjenu šansu za pojavu nesreća, širenje bolesti i negativnog utjecaja na okoliš. Fizička i tehnička sigurnost usko je povezana s ovom oblašću jer uključuje fizičke prepreke i druge načine da se neovlaštenom osoblju spriječi pristup laboratorijima i opremi za čuvanje biorizičnih materijala. To uključuje detaljne mjere provjere osoblja, zgrada, laboratorija i prostora za skladištenje biološkog materijala. Elementi fizičke i tehničke sigurnosti bi se, u skladu s tim, uvodili prema potrebi, odnosno na temelju procjene rizika. U konačnici, svijet sigurnosti prije i nakon izbijanja globalne pandemije koronavirusa zasigurno neće biti isti, uz poseban skup izazova kojim će se morati pozabaviti cijeli lanac aktera, u rasponu od proizvođača i distributera do organizatora sigurnosnih skupova, kreatora međunarodnih standarda sigurnosti i krajnjih korisnika. 

Tehnologija prepoznavanja lica na raskrsnici

U posljednjih nekoliko mjeseci razvila se velika rasprava, kako u medijima tako i među različitim organizacijama, o prednostima i opasnostima koje uvođenje softvera za prepoznavanje lica može donijeti. Bilo da ste njen zagovornik ili protivnik – i u ovom slučaju je bitno detaljno poznavati materiju 

Piše: Vesna Matić Karić; E-mail: redakcija@asadria.com

Evropska komisija je ove godine objavila da razmatra uvođenje zabrane korištenja tehnologije prepoznavanja lica na javnim mjestima. Inače, ova tehnologija omogućava da se lica snimljena kamerama provjeravaju u stvarnom vremenu prema popisima osumnjičenika koje često sastavlja policija. Kao razlog moguće zabrane, koja bi u ovom slučaju trajala od tri do pet godina, navodi se da zakonodavcima jednostavno treba više vremena kako bi spriječili da ovakva tehnologija bude zloupotrijebljena. Ipak, postoji mogućnost da bi iz zabrane bili izuzeti sigurnosni, ali i projekti namijenjeni istraživanju i razvoju. 

Upravno tijelo za nadgledanje

Komisija je svoje planove predstavila u dokumentu na 18 stranica, u kojem je predloženo nametanje određenih obaveza, kako programerima tako i korisnicima vještačke inteligencije. U dokumentu se pozivaju zemlje Evropske unije da kreiraju upravno tijelo koje će biti zaduženo za nadgledanje primjene novih pravila. Inače, prijedlozi navedeni u dokumentu stižu usljed poziva političara i kampanja u Velikoj Britaniji da se zabrani policiji da koristi tehnologiju za prepoznavanje lica za javni nadzor. Naime, nedavno se londonski okrug King's Cross našao u centru kontroverze jer je otkriveno da su vlasnici pojedinih objekata i lokacija u njemu koristili tehnologiju za prepoznavanje lica, a da o tome nisu obavijestili javnost. Osim toga, jedna od problematičnih stvari kada je riječ o ovoj tehnologiji jeste njena nepreciznost. Naime, u nedavno objavljenom istraživanju koje je provedeno u Americi navodi se da su algoritmi namijenjeni prepoznavanju lica manje precizni pri identifikovanju crnih i azijskih lica u odnosu na lica bijelaca.

SAD: različite države, različite strategije

Prošle godine u maju San Francisco je uveo zabranu policiji i ostalim vladinim agencijama korištenja tehnologije za prepoznavanje lica. Time je postao prvi veći američki grad koji je zabranio upotrebu softverskog alata kojem se policijske snage okreću kada pokušavaju pronaći prijestupnike. I mada je ova tehnologija već ranije dovela do razrješenja nekih slučajeva, gradska vlada ipak je odlučila stati na stranu grupa koje se bave zaštitom građanskih prava, a koje su zabrinute da bi ovakva tehnologija mogla dovesti do toga da Sjedinjene Američke Države postanu previše opresivne ili da bi barem mogle krenuti u smjeru prevelikog nadzora. 

Međutim, kao što se moglo i pretpostaviti, nisu svi zadovoljni zbog zabrane. Mnogi smatraju da je San Francisco trebao pronaći način kako da zadrži tehnologiju, ali pobrinuti se da ne dođe do zloupotrebe donošenjem novih zakona i regulativa, jer kako navode neki protivnici, tehnologija za prepoznavanje lica itekako je korisna u pojedinim slučajevima. “Smiješno je negirati vrijednost ove tehnologije u osiguravanju aerodroma i graničnih objekata”, rekao je Jonathan Turley, stručnjak za ustavno pravo s Univerziteta George Washington, dodavši da je teško poreći da postoji određena vrijednost u ovoj tehnologiji koja se tiče javne sigurnosti. Uprkos onima koji se ne protive upotrebi ove tehnologije, slične zabrane se razmatraju i u ostalim američkim saveznim državama poput Bostona, a u Massachusettsu je stavljen moratorij na tehnologiju za prepoznavanje lica, kao i na sve ostale udaljene biometrijske nadzorne sisteme. Također, u SAD-u je prošle godine predstavljen novi zakon prema kojem se svima koji koriste tehnologiju za prepoznavanje lica u komercijalne svrhe zabranjuje prikupljanje i dijeljenje dobijenih podataka u svrhu identifikovanja i praćenja klijenata bez njihovog pristanka. 

Balkan

Godinama unazad mediji koji se bave temama vezanim za IT pisali su o nadolazećim trendovima koji su uključivali i tehnologiju za prepoznavanje lica. Pisalo se o tehnologiji koja vas može prepoznati u gužvi, predvidjeti vaše ponašanje i donekle otkriti vaše želje, a sve s ciljem da vam se proda određeni proizvod. I svih tih godina rijetko ko je obraćao pažnju na to. Sve do sada, kada se otkrilo da ovu tehnologiju već neko vrijeme koriste policijske snage u svrhu otkrivanja zločinaca. I dok se u Kini, naprimjer, otvoreno ne protive otvorenom korištenju ovog tipa tehnologije, zapadni dio svijeta je uznemiren mogućnostima koje tehnologija za prepoznavanje lica, kada je u pogrešnim rukama, može donijeti. A kako na sve reaguju zemlje regije? Zasad je poznato da slovenska policija koristi ovu tehnologiju od 2014. godine. S druge strane, Hrvatska je trenutno u procesu nabavke tehnologije za prepoznavanje lica, jer hrvatsko Ministarstvo unutrašnjih poslova nabavlja opremu koja se temelji na biometrijskom softveru koji može identifikovati osobu usporedbom i analizom uzoraka na temelju kontura lica. Pri analizi kontura lica za identifikaciju su najvažnije oči, obrve, vrh nosa i usne, s tim da stručnjaci naglašavaju kako se identitet osobe može odrediti već na osnovu jednog ili dva dijela lica kao što su usne, oči ili vrh nosa.

Uskoro hiljadu videonadzornih kamera u Srbiji

U Srbiji je ova tehnologija već u upotrebi s obzirom na to da je u Beogradu Huawei već instalirao videonadzorne kamere koje sadrže ovaj softver. Sve je, zapravo, dio zajedničkog projekta Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i Huaweija, prema kojem će, kako navode, do kraja ove godine u Beogradu biti postavljeno hiljadu videonadzornih kamera na 800 lokacija. Međutim, ova priča ima veoma zanimljivu pozadinu koja datira još od 2014. godine, kada je u saobraćajnoj nesreći poginuo mladić, dok je vozač pobjegao s mjesta nesreće. Kasnije se otkrilo da je vozač pobjegao u Kinu. Srbijanska policija je kineskim vlastima poslala fotografije osumnjičenog, nakon čega je ovaj, samo tri dana poslije, bio uhapšen. Hapšenje se dogodilo upravo zahvaljujući spomenutoj Huaweijevoj tehnologiji za prepoznavanje lica. Ostalo je, kao što i sami vidite, historija. 

Bez primjene u Bosni i Hercegovini

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, trenutno nema potvrđenih, javno dostupnih informacija da policijske snage te zemlje koriste tehnologiju za prepoznavanje lica. “Federalna uprava policije ne posjeduje softver za prepoznavanje lica, te isti ni ne koristi u svojim operativno-tehničkim mjerama i radnjama, niti se koristi biometrijskim metodama nadzora”, stoji u izjavi zvaničnoj izjavi press službe Federalne uprave policije za Al Jazeeru. Profesor dr. Jasmin Azemović, univerzitetski profesor na predmetima vezanim za informacijske tehnologije, iznio je mišljenje o tome zašto Bosna i Hercegovina još nije spremna za tehnologiju o kojoj pišemo, rekavši kako je ta zemlja još daleko od sistema koji bi u realnom vremenu skenirao ljude te ih na osnovu prikupljenih biometrijskih podataka identificirao i sigurnosno kategorizirao. Razlog za to je jasan, a to su, za naše uslove, trenutno previsoka ulaganja u videonadzor gradova i mjesta na kojima se ljudi okupljaju, poput tržnih centara i stadiona, uz istovremeno ulaganje u informatičku infrastrukturu koja bi predstavljala kombinaciju najmodernijih IT rješenja današnjice. Naravno, tu je i problem s kojim se trenutno suočava Zapad i njegove grupe za zaštitu ljudskih prava, a to je pitanje etike i morala, što je profesor Azemović dodatno pojasnio: “Sigurnosni sistemi koji se zasnivaju na prepoznavanju individua, a na osnovu biometrijskih atributa, zahtijevaju vrlo visok stepen primjene etičkih i moralnih principa u samim temeljima, a naravno i na nivou samih operacija, tek tada možemo reći da bi sigurnost i privatnost imali podnošljiv nivo ekvilibrijuma.” 

Protivnici

Već smo spomenuli šta o svemu ovome misle protivnici tehnologije za prepoznavanje lica sa Zapada, ali treba naglasiti da ni na našim prostorima, naprimjer u Srbiji, nisu oduševljeni njenim uvođenjem. Organizacije za ljudska prava, poput Sharea iz Beograda, smatraju da se ovom tehnologijom ozbiljno krše osnovna građanska prava i slobode zbog moguće zloupotrebe prikupljenih podataka u slučaju da unaprijed nije sve dovoljno regulisano. Bojan Perkov iz Sharea rekao je za portal Danas.hr da su oni već pitali vlasti da li su provele procjenu sistema, ali im je odgovoreno da zakon kojim bi se regulisalo ovo područje još nije usvojen. Perkov se boji da bi u Srbiji u nekom trenutku moglo doći i do objavljivanja osjetljivih privatnih podataka: “Velike zloupotrebe ličnih podataka događaju se u zemljama u kojima su znatno bolje regulisana pitanja zaštite podataka i gdje je nivo svijesti o zaštiti privatnosti viši nego u Srbiji.” Međutim, članovi Sharea nisu se zaustavili na tome. Poslali su i upit MUP-u zahtijevajući spisak lokacija postavljenih kamera, na šta im je odgovoreno da je riječ o povjerljivim informacijama. Za sada su u medijima objavljene lokacije samo 32 kamere, dok se za ostale još ne zna gdje će biti stacionirane. 

U Sloveniji, pak, građani su prijavljivali da su bili nadzirani na ovaj način, što je izazvalo revolt dijela javnosti. Naime, kako je za Al Jazeeru rekao Domen Savič iz nevladine organizacije “Državljan D Slovenija”, oni su imali nekoliko prijava građana koji su došli u policijsku stanicu da bi prijavili krivično djelo, samo da bi među ponuđenim slikama potencijalnih osumnjičenih pronašli i svoje fotografije skinute s njihovog Facebook računa. “Ono što zabrinjava je činjenica da trenutno važeći zakon omogućava postupanje u kineskom stilu, ali srećom slovenskoj policiji nedostaje tehnologija i osoblje koje bi moglo napraviti takav posao”, rekao je Savič i dodao: “U 2020. godini slovenski povjerenik za informacije najavio je kontrolu spomenutog sistema i mi kao NVO planiramo pratiti situaciju i voditi javne rasprave o tehnologiji prepoznavanja lica.” 

Hrvatska slijedi praksu Evropske unije

Iako iz Hrvatske još nema žalbi po ovom pitanju, jasno je da će u samoj državi, pošto je članica Evropske unije, sve biti uređeno prema pravilima kojih se moraju pridržavati sve ostale zemlje članice, a znamo da EU trenutno pridaje veliki značaj zaštiti privatnosti svojih građana. Međutim, da bi se u Hrvatskoj ova tehnologija uopšte mogla koristiti, Hrvatski sabor je prošle godine donio Zakon o obradi biometrijskih podataka, prema kojem biometrijske podatke mogu prikupljati, obrađivati i klasifikovati ministarstva unutrašnjih poslova, vanjskih poslova, pravosuđa te vojna policija. 

Kina spremno prigrlila softver za prepoznavanje lica

U Šangaju je kineska vlada već počela koristiti ovu tehnologiju u apotekama, kada se kupuju određeni lijekovi. To se prije svega odnosi na lijekove koji sadrže psihotropne supstance. Naime, od takvih ljudi će se tražiti da potvrde svoj identitet skeniranjem lica. Ovo je još jedna u nizu mjera koje je kineska vlada poduzela kako bi spriječila kriminalce da kupuju ovakvu vrstu lijekova od kojih se mogu praviti droge. 

IT sigurnost: Koje su evropske države najpodložnije cyber napadima?

S obzirom na to da s godinama broj cyber napada ne jenjava, zanimljivo je vidjeti koje su države iskoristile prednosti modernog doba kako bi se zaštitile od njih, a koje su zakazale na ovom polju.
Piše: Vesna Matić Karić
E-mail: redakcija@asadria.com

Cyber napadi tokom posljednjih godina postaju sve ozbiljniji i učestaliji, ne zaobilazeći nijednu granu privrede ni državu. Iako živimo u vremenu u kojem su nam sva sredstva zaštite i više nego dostupna, redovno padamo na ispitu osnovne informatičke pismenosti, a pogotovo kada koristimo istu šifru za sve što nam padne na pamet ili otvaramo e-mailove sumnjivog izgleda i sadržaja. Upravo to je razlog zbog kojeg su sigurnosni stručnjaci iz Specops Softwarea odlučili istražiti koje su to evropske zemlje najmanje sigurne za svoje građane kada je riječ o cyber sigurnosti. Kako bi to saznali, iz Specops Softwarea su izračunali koja će se od istraženih država najvjerovatnije suočiti sa cyber napadima tako što su analizirali postotak napada na Microsoftov Azure, kao i mjesečni procent računara koji su se suočili s rudarenjem kriptovaluta, malverom i ransomverom. Pa krenimo redom.

Bosna i Hercegovina među najugroženijim državama
Na osnovu navedenog istraživanja, sigurnosni stručnjaci su došli do zaključka da je Holandija evropska država za koju je najvjerovatnije da će se susresti s cyber napadom, a to je ujedno i država s najvećom stopom cyber napada u Zapadnoj Evropi. Naime, u Holandiji je zabilježen procent od 16,8 posto cloud hakerskih napada. Na drugom mjestu je Bugarska, na trećem Bjelorusija sa 10,83 posto, a slijedi ih Ukrajina s 10,35 posto. Nažalost, među prvima po broju ugroženih je i Bosna i Hercegovina, u kojoj je zabilježeno 7,06 posto cyber napada. Velika Britanija se našla među prvih dvadeset najugroženijih zemalja (na 17. mjestu) zbog velikog broja cloud napada u odnosu na ostale evropske zemlje. Zanimljivo je da je Irska u ovom istraživanju rangirana kao najmanje ugrožena zemlja u Evropi, jer je u njoj zabilježena najniža stopa cyber kriminala u svakoj kategoriji osim u segmentu cloud napada, gdje je izmjerena stopa od 0,36% napada na Azure. Sve ovo otkrio je Azureov Security Center. Ispostavilo se da je u periodu istraživanja Holandija bila meta navećeg broja hakerskih napada koji su izvršeni preko nekog cloud servisa. Podaci pokazuju da se u toj zemlji 16,28 posto Azure accounta našlo pod cyber napadom, dok je taj postotak kod Bugara bio 11,68%. U ostale zemlje koje su iskusile najveći broj cloud napada spadaju i Francuska (2,73 posto), Britanija (2,02 posto) te Finska (1,72 posto).

Rudarenje kriptovaluta
U prosjeku, Bjelorusija se svakog mjeseca suočava s najvećim postotkom rudarenja kriptovaluta na računarima žrtava (primijećeno je da 0,42 posto računara ima ovaj problem). Na drugom mjestu po broju neovlaštenih rudarenja se nalazi Ukrajina sa 0,33 posto, na trećem Bosna i Hercegovina sa 0,25 posto slučajeva i na četvrtom Bugarska sa 0,17 posto slučajeva. I ovdje se ispostavilo da je Irska najmanje ugrožena, budući da se u njoj samo 0,01 posto računarskih korisnika susrelo s ovim problemom. Na drugom mjestu zemalja za čije je stanovnike najmanje vjerovatno da će se susresti s neovlaštenim rudarenjem kriptovaluta nalaze se Norveška, Danska, Finska, Švicarska, Švedska, Austrija, Njemačka i Velika Britanija, jer je u svakoj od navedenih zemalja zabilježen nizak procent rudarenja – 0,02 posto. Ovo se vjerovatno može povezati s tradicionalno većim standardom u nabrojanim zemljama u odnosu na Bosnu i Hercegovinu ili Ukrajinu, ali se istraživanje nije bavilo otkrivanjem razloga.

Napadi malverom
Od svih evropskih zemalja u Bjelorusiji je primijećen najveći broj napada zlonamjernim softverom, uz zabilježenih 10,17 posto računara koji pretrpe ovaj vid cyber napada mjesečno. Na drugom mjestu je Ukrajina s 9,57 posto napada, s tim da i ovaj put nailazimo na Bosnu i Hercegovinu, koja se nalazi na trećem mjestu, odmah iza Ukrajine, sa 6,76 posto. Na četvrtom mjestu je Rumunija (5,92 posto), dok se na petom mjestu našla Bugarska sa zabilježenih 5,66 posto napada malverom. I ovdje Irska drži posljednje mjesto, u smislu da je država sa najmanje napada malverom, pri čemu samo 0,7 posto računarskih korisnika iskusi ovaj oblik napada na mjesečnoj osnovi. Ostale države u kojima je veoma mala vjerovatnoća ovakvih napada su Finska (1,27 posto), Norveška (1,33 posto), Holandija (1,33 posto) i Danska (1,35 posto).

Ransomver napadi
Kada je riječ o napadima ucjenjivačkim softverom, Ukrajina drži prvo mjesto kao najugroženija država u Evropi sa 0,09 posto zabilježenih napada mjesečno. Bjelorusija je na drugom mjestu sa 0,06 posto, a slijede Bosna i Hercegovina sa 0,05 posto te Rumunija, Bugarska, Latvija, Mađarska, Grčka i Hrvatska sa 0,04 posto. Najmanji zabilježen procent ovakvih napada mjesečno, samo 0,01 posto, imaju Irska, Francuska, Velika Britanija, Švedska, Švicarska, Njemačka, Danska, Holandija, Norveška i Finska.

Savjeti i preporuke
Sigurnosni stručnjaci iz Specops Softwarea preporučuju nekoliko mjera zaštite. Prije svega, prestanite koristiti iste šifre za različite servise, jer kada iznova koristite istu šifru, postajete ranjiviji na cyber napade zato što, u slučaju da odluče da vas napadnu, hakeri koriste vaše podatke za logiranje s jedne stranice kako bi napali drugu web-lokaciju. Zatim, koristite višefaktorsku identifikaciju (o kojoj smo više puta pisali u magazinu), jer trenutno živimo u modernom dobu u kojem većina web-sajtova nudi opciju višefaktorske autorizacije, ali se i dalje mali broj korisnika odlučuje na taj, dodatni sloj zaštite. Treba imati na umu da će vam ovaj dodatni korak uzeti samo nekoliko minuta, ali će vam koristiti na duže staze ukoliko želite jaču zaštitu od cyber kriminalaca. I na kraju, ali ništa manje bitno: nemojte klikati na nepoznate linkove. Phishing e-mailovi su i dizajnirani kako bi izgledali uvjerljivo (u nekim slučajevima dovoljno uvjerljivo da djeluju kao da ste ih primili od ljudi koje poznajete). Ovo su samo tri osnovna koraka zaštite koja može preduzeti svako, a uštedjet će vam gomilu vremena i energije koju biste zasigurno izgubili u slučaju da zaista postanete žrtvom hakerskog napada.

Zapanjujući broj cyber napada u Evropi
Samo prošle, 2019. godine 33 posto građana Evropske unije od 16 do 74 godine doživjelo je hakerski napad. Phishing i pharming (upotreba lažnog web-sajta radi krađe ličnih podataka) bili su najčešći sigurnosni incidenti u Evropskoj uniji, s tim da 25 posto napada otpada na phishing, a 12 posto na pharming. Posljedice ovih napada gotovo su pa nesagledive, s tim da je nekoliko studija već potvrdilo da su cyber napadi nanijeli veliku štetu svjetskoj ekonomiji, koja je samo u 2015. usljed njih izgubila tri milijarde dolara, a očekuje se da će ta cifra ove godine porasti na šest milijardi dolara.

Inovativna i vrhunska protivprovalna zaštita

Sigurnosna magla je inovativna mjera zaštite koja se može ugraditi u privatne posjede, poslovne prostore ili čak vozila kako bi se rekordnom brzinom spriječile provale. Budući da je na današnjem tržištu sigurnosti relativno nepoznata, mnogi nemaju dovoljno informacija o tome je li vrijedna primjene ili ne. Stručnjaci SPSC Grupe smatraju da vrijedi.
Piše: Walid Shihaden, izvršni direktor, SPSC Group
E-mail: walid@spscgroup.com

Standardni alarmni sistemi ne mogu spriječiti provalnika da uđe u vašu trgovinu, skladište ili stambeni objekat, čak i ako se aktiviraju signali upozorenja. Lopovi znaju da policiji treba najmanje 10–15 minuta da dođu na mjesto provale, dok je lopovima potrebno nekoliko minuta da provale, uđu, ukradu i pobjegnu. Zbog toga zaštita pomoću konvencionalnih alarmnih sistema nije dovoljna. SPSC Grupa nudi najefikasnije rješenje za ovaj problem – sistem koji sadrži najnoviju sigurnosnu tehnologiju koja momentalno zaustavlja i onemogućava pljačkaše te sprečava veće materijalne štete ili gubitak ljudskih života.

Sistem ograničava vrijeme djelovanja provalnika na nekoliko sekundi, efikasno ih zaustavljajući na vratima i sprečavajući krađu osjetljivih informacija ili imovine. Riječ je o UR Fog maglenoj zaštiti, koja je aktivno i isplativo rješenje za zaustavljanje raznih krivičnih djela. Ovo rješenje nadopunjava prazni prostor koji se javlja između aktiviranja zvuka alarma i dolaska policije, a ne djeluje kao odvraćanje poput konvencionalnih sistema, već efikasno sprečava da se krađa dogodi.

Zaustavlja i štiti
Kao i kod drugih sistema, i kod maglene zaštite postoje prednosti, ali i mane koje je mogu izuzeti od ugradnje. Ipak, UR Fog sigurnosni sistemi protivprovalne maglene zaštite jedinstveni su po tome što ispuštaju atoksičnu maglu napravljenu od glikola, koja ne ostavlja nikakve tragove i potpuno je bezopasna za ljude, životinje ili IT opremu. Ovakvi uređaji maglene zaštite mogu se povezati s bilo kojim alarmnim sistemom na tržištu ili PIR senzorima pokreta, koji se koriste u protivprovalnoj zaštiti, pri čemu triger (signal) inicira aktiviranje ispumpavanja magle. Osim toga, većina aktivne sigurnosne opreme koju nudi SPSC Grupa je “plug and play”, a uz to se može jednostavno integrisati s već postojećim tradicionalnim alarmnim sistemom i poboljšati nivo sigurnosti konvencionalnog sigurnosnog alarma. Sve što je potrebno jeste da odlučimo gdje želimo smjestiti opremu za zaštitu maglom, spojimo je na zidni utikač i UR Fog sistem je spreman za rad. Pri tome jedino preostaje da aktiviramo ili deaktiviramo uređaj pomoću pripadajućeg daljinskog upravljača ili putem clouda s mobilnog uređaja.

Zašto maglena zaštita postaje standard?
Za razliku od videonadzora, koji omogućava prijenos uživo, playback ili prepoznavanje lica i objekta nakon što se dogodi upad, maglena zaštita se nameće kao zaštita koja pruža aktivnu i djelotvornu zaštitu u slučaju pokušaja pljačke. Dok uobičajeni alarmni sistem ustvari obavještava komšije, prolaznike ili dojavni centar o upadu, UR Fog sa svojim patentiranim pumpama sprečava zločin istog momenta i izbacuje maglu tako da se vidljivost u prostoriji smanjuje i potpuno onemogućava u roku tri sekunde. Primjena maglene zaštite postaje uobičajena širom svijeta, jer predstavlja siguran i veoma efikasan način zaštite imovine i lica. UR Fog se može povezati s postojećim alarmnim sistemom, tastaturom, PIR senzorom pokreta i IR daljinskim upravljačem ili se aktivirati čak putem dojavnih centara i clouda. Od trenutka kada se sistem aktivira, zahvaljujući patentiranoj pumpi, počinje pumpanje guste magle velikom brzinom, koja za samo nekoliko sekundi stvara nultu vidljivost.

Prednosti UR Foga
Ovaj sistem odlikuje izuzetno brz generator magle, čija snaga i brzina generisanja magle omogućavaju punjenje prostora bilo koje veličine. Tu je i magla velike gustoće, koja potpuno onemogućava vidljivost, a ono što se ne vidi ne može se ni ukrasti. Samo punjenje se lako mijenja, a omogućava višekratnu upotrebu uz veoma niske cijene. Sistem omogućava i nisku potrošnju električne energije te znatne uštede u odnosu na druge slične sisteme zaštite. Patentirani senzor omogućava detektovanje bilo kakvih promjena na mlaznici i šalje obavijesti o stanju kako niko ne bi neopaženo mogao dirati ili mijenjati elemente sistema. Posjeduje UPS ili back-up bateriju, što nudi zaštitu čak i u slučaju nes¬tanka električne energije.

Sistem je potpuno fleksibilan i siguran za ljude, životinje ili elektroniku i ima certificirani fluid za maglu u skladu s propisima Evropske unije. UR Fog se čini idealnim za objekte poput ureda, prodavnica mobilne i računarske opreme, supermarketa, zlatara, mjenjačnica, banaka i bankomata, benzinskih pumpi, skladišta, a primjenjiv je i u stambenim prostorima ili vozilima.

Očekivanja u 2020. godini
Brz razvoj IoT sektora uslovio je i inoviranje u sigurnosnim sistemima s ciljem lakše primjene i integracije u svakodnevnom životu. Tako je i inovativni tim za UR Fog pripremio novine koje će ovaj sistem sigurnosne zaštite dovesti na prvo mjesto opreme za zaštitu. Sveobuhvatno djelovanje i umrežavanje s drugim IoT sistemima omogućilo je da UR Fog bude kontrolisan na više načina i da pri tome omogući brzu reakciju i kontrolu ispuštanja magle uz mnogo više sigurnosti. Posebno treba istaći i to da će najnoviji proizvodi UR Foga prvi put biti prezentirani u Bosni i Hercegovini na Adria Security Summitu 2020.

Više o SPSC Grupi
SPSC Grupa počela je s radom 2002. godine kao tim za savjetovanje kompanija, investiranje i preuzimanje odgovornosti za poslove sa sjedištem u Ujedinjenim Arap¬skim Emiratima. Danas je ponuđač inovativnih globalnih rješenja koji, prateći najnovije tehnologije, klijentima nudi nova rješenja za različite vrste usluga prilagođene njihovim potrebama. Kompanija posjeduje potrebno znanje i stručnjake koji rade na ispunjavanju potreba svakog projekta s pose¬bnim naglaskom na individualni konsalting, efektivno vođenje pro¬jekata te dizajniranje, inžinjering i rješenja po sistemu “ključ u ruke”. SPSC Grupa zapošljava inžinjere i tehničare obučene da ispunjavaju visoke zahtjeve inžinjeringa, nabavke i izgradnje ELV sistema niskog napona i IoT sistema s naglaskom na izgradnju inteligent¬nih kontrolnih rješenja. Nudi različite vrste proizvoda i usluga na Bliskom Istoku i u Jugoistočnoj Evropi. U Bosni i Hercegovini je strateški opredijeljena za distribuciju i prodaju sig¬urnosnih, telekomunikacijskih i IoT brendova, uz saradnju s partnerima u koje već ostali dio svijeta ima mnogo povjerenja.

 

Inteligentna rješenja kontrole saobraćaja

Kako se širom svijeta odvija ubrzana urbanizacija tako i zastoji na cestama postaju sve veći problem. Za borbu protiv ovog problema transportne agencije se oslanjaju na sisteme upravljanja saobraćajem, uključujući i njihove napredne verzije (ATMS), koje su dio inteligentnih transportnih sistema (ITS)
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Napredni sistemi upravljanja saobraćajem kontinuirano prate ceste i inžinjerima saobraćaja nude vrijedne podatke, koji se šalju do kontrolnih centara. Nakon toga menadžeri mogu iskoristiti podatke za donošenje odgovarajućih odluka kojim bi ublažili zagušenja u saobraćaju. MarketsandMarkets izradio je izvještaj u kojem se navodi da je segment naprednih sistema za upravljanje saobraćajem u 2018. godini imao najveći udio na cjelokupnom tržištu ITS sistema upravljanja saobraćajem, što je trend za koji kažu da će se održati do 2023. Ukupan rast tržišta pripisuje se sve izraženijoj zabrinutosti zbog stanja javne sigurnosti i rastućeg problema zagušenja u saobraćaju, kao i jačanja državnih inicijativa za efikasnije upravljanje saobraćajem.

Zašto cestama trebaju napredni sistemi upravljanja?
Brza urbanizacija i veći broj vozila na cestama dovode do pojave zastoja. Da bi poboljšali situaciju, menadžeri saobraćaja koriste napredne sisteme upravljanja saobraćajem (ATMS) koji mogu kontinuirano pratiti stanje na cestama. “Nadležne agencije moraju mijenjati pristup i ulagati u nove načine upravljanja saobraćajem koji donose brz povrat javnih investicija. To je posljedica sve češćih problema u saobraćaju i pritiska građana za osiguravanjem većeg kvaliteta života. Paralelno s tim rastu svijest i spoznaja o potrebi integracije između sistema i agencija i dostupnosti podataka koji nude sasvim nove mogućnosti”, kaže Jose Carlos Riveira, direktor strategija i upravljanje portfolijem u kompaniji Kapsch TrafficCom.

“Napredak rješenja za mrežno povezivanje, usluge u oblaku (cloud), softver koji se samostalno optimizira i napredniji interfejs za operatere u sistemima upravljanja saobraćajem odgovorni su za pristup upotrebljivijim informacijama i bržim uslugama, što rezultira smanjenjem zastoja i zagušenja”, kaže Paola Clerici, direktorica i šefica marketinga u kompaniji Sprinx Technologies. Ona objašnjava da ATMS sistemi nude analizu nivoa saobraćaja, podršku dolasku na odredište, praćenje incidenata i prikupljanje niza statističkih podataka usmjerenih na poboljšanje mobilnosti.

Vozači u gradovima s najvećim problemima sa zagušenjem saobraćaja su tokom 2018. izgubili i do 272 sata prosječno u gužvama na cestama, što su milijarde izgubljenih dolara. Osim toga, duži zastoji u saobraćaju doprinijeli su rastu zabrinutosti zbog otežane mogućnosti reagovanja na vanredne situacije (npr. nesreće) i povećanja zagađenja. “Ubrzana urbanizacija preusmjerila je pažnju transportnih agencija na poboljšanje protoka saobraćaja, čime će se ne samo skratiti vrijeme putovanja i podići njegov kvalitet nego i smanjiti rizik od pojave nesreća. Traži se i skraćenje vremena reakcije na nesreće, a na posljednjem, ali ne i manje važnom mjestu je i smanjenje emisija CO2”, kaže Clerici. Ona dodaje da transportne agencije mogu brže odgovoriti na vanredne situacije i optimalnije planirati mobilnost na putu ako se odluče na ulaganje u tehnologije upravljanja saobraćajem. U njih spadaju hardver i softver koji su sposobni za prikupljanje podataka u realnom vremenu i njihovu naknadnu obradu.

Kako korisnički zahtjevi oblikuju upravljanje saobraćajem
Zagušenje saobraćaja na cestama dovodi do uspona alternativnih načina prijevoza, poput mobilnosti kao usluge (MaaS), koja se koristi kao alat za upravljanje saobraćajem. Transportne agencije moraju razmotriti više faktora prije nego što odaberu rješenje za upravljanje saobraćajem na cestama, dok se nadležne institucije moraju usmjeriti na rješavanje kratkoročnih izazova, pri čemu će, paralelno, morati obratiti pažnju i na buduće promjene i dugovječnost rješenja. Tradicionalni sistemi upravljanja saobraćajem temelje se na hardveru i inteligentnom softveru za videoanalitiku. Takvi sistemi uglavnom se sastoje od modula za prikupljanje informacija (npr. senzori, kamere, meteorološke stanice, čitači registarskih tablica itd.), slanje informacija korisnicima (npr. informativne ploče, pozivni centri), obradu informacija (npr. sistemi za praćenje vremena putovanja, nivoa usluge itd.) i upravljačkih centara koji prikupljaju, obrađuju i distribuiraju informacije korisne za vozače. Ipak, upravljanje saobraćajem postaje sve složenije, jer ubrzana urbanizacija rezultira većim zagušenjem na cestama. To je dovelo do “promjene ponašanja i načina na koji se ljudi kreću i putuju”, kaže Riveira i dodaje: “Rastuća složenost problema kreira potrebu da agencije bolje shvate nove obrasce i izazove u pogledu načina na koji ljudi putuju i na koje se upravlja potražnjom.” Agencije su prinuđene da se bave zahtjevima na osnovu kojih su kontrola pristupa, kontrola kvaliteta zraka, mjerenje kilometraže, podsticaji i zajedničko usmjeravanje saobraćaja postali novi bitni aspekti tehnologije koja će uskoro postati dio upravljanja saobraćajem.

“Zbog toga transportnim agencijama treba veća automatizacija zadataka koja se oslanja na raspoložive tehnologije kako bi olakšala rad operatera. Ovo je povezano s napretkom na planu podrške prediktivnom donošenju odluka na bazi pristupa instrumentima s podacima u stvarnom vremenu. Oni će podići nivo svijesti i olakšati donošenje odluka”, kaže Riveira. Za rješavanje nekih od ovih izazova transportne agencije moraju intenzivirati digitalizaciju svojih usluga, tako da se informacije mogu neprestano prikupljati, a korisnici dobiti direktan pristup njima. Agencije se moraju osposobiti i za analizu velike količine prikupljenih podataka u realnom vremenu kako bi došle do upotrebljive analitike koja može unaprijediti stanje na cestama.

Novi trendovi
Neke od najvažnijih promjena danas tiču se novih i alternativnih vidova prijevoza, mikromobilnosti (npr. dijeljenje bicikla, e-skutera itd.) i mobilnosti kao usluge (MaaS). Očekuje se da će ovaj trend na kraju obuhvatiti i umrežene automobile i autonomna vozila. José Luis Anonuevo je direktor sistema za upravljanje saobraćajem u kompaniji Indra. On vjeruje da će se menadžeri saobraćaja i koncesionari na cestama sve više fokusirati na MaaS model za vozače, što će uključivati pametna rješenja za putarine za određene rute na cestama, modularno određivanje cijena, plaćanje u stvarnom vremenu na temelju stanja na cestama, dana u sedmici ili doba dana, broja putnika i dr. Istovremeno, mobilna komunikacija postaje sve sigurnija, a internet stvari (IoT) pokreće napredak u segmentu umreženih i autonomnih vozila. Zahvaljujući tome, iskustvo putovanja cestom će se radikalno promijeniti. Ove tehnologije će korisnicima pružiti pristup informacijama o saobraćaju i podršku za sigurniju vožnju.
“Novi trendovi na terenu dovest će do situacije da će prijevozni operateri tražiti inteligentniji, multimodularan i optimiziran sistem upravljanja svojim uslugama. Operateri prijevoznih sredstava poput autobusa, metroa ili željeznica uskoro će na raspolaganju imati integrisan sistem upravljanja rutama koji će biti centraliziran i povezan s informacijama o saobraćaju i podacima koji se dobijaju od putnika. Tu će mašinsko učenje i tzv. veliki podaci (big data) u stvarnom vremenu optimizirati pravce kretanja ili kreirati posebne rute za korisnike drugih prijevoznih sredstava”, kaže Anonuevo.

Kako unaprijediti sisteme upravljanja saobraćajem?
Osnovni cilj ATMS sistema je smanjenje saobraćajnih zagušenja kroz jačanje efikasnosti iskorištavanja postojeće infrastrukture, što se postiže senzorima, komunikacijom i tehnologijama za obradu podataka. Clerici smatra da sistemi za napredno upravljanje saobraćajem mogu biti još efikasniji ako im se dodaju ključni podsistemi poput onih za praćenje nesreća, naplatu cestarine i upravljanje saobraćajem. Danas se ATMS sisteme nadopunjuje i naprednim funkcijama za prikupljanje informacija iz odgovarajućih izvora kao što su Google Maps i Waze. Izvori su i mobilne aplikacije koje prikupljaju anonimne GPS podatke i informacije s meteoroloških senzora i sistema za prepoznavanje registarskih tablica (LPR). “S vremenom centri za upravljanje saobraćajem mogu evoluirati kroz ugradnju dodatnih specijaliziranih sistema koji moraju obuhvatiti ili zamijeniti dosadašnji pristup praćenju stanja na terenu preko tradicionalnih operativnih silosa”, kaže Riveira. No, za efikasno donošenje odluka potrebni su i učinkovitiji podsistemi koji će omogućiti menadžerima saobraćaja da brže donose efikasnije odluke i preduzimaju odgovarajuće mjere. To je sada moguće zahvaljujući pristupu novim izvorima podataka i tehnologijama poput mašinskog učenja i vještačke inteligencije. “U fokusu napora da se unaprijedi operativna efikasnost je i primjena algoritama za analizu videa najnovije generacije. Oni se zasnivaju na tehnologijama dubokog učenja, kako u realnom vremenu tako i u naknadnoj obradi podataka“, navodi Clerici te dodaje da se to radi u kombinaciji s najmodernijom mrežnom infrastrukturom.

“Agencije za upravljanje saobraćajem ulažu velike napore u ostvarivanje globalnog uvida u stanje na terenu i jačanje inteligencije postojećih sistema. To se radi kako bi oni mogli iskoristiti raspoložive resurse na efikasniji način i osposobiti se da mogu predvidjeti potencijalne nesreće ili reagovati na proaktivan način na ublažavanju njihovih posljedica”, kaže Riveira.

Saradnja između agencija
Jedna od opcija je i integracija informacija i međuagencijska saradnja koja bi obuhvatila sisteme upravljanja saobraćajem i platforme za prikupljanje podataka o saobraćaju u vlasništvu različitih instanci na državnom, regionalnom ili lokalnom nivou. To je ključni faktor za postizanje najboljih performansi. Značajnu ispomoć predstavlja i sve veća dostupnost senzora i tehnologija koje se mogu koristiti za prikupljanje podataka o saobraćaju i saobraćajne informacijske sisteme. “Cilj integrisanja podataka iz više izvora ovog tipa je bolji uvid u aktuelnu situaciju u saobraćaju i jačanje mogućnosti pružanja podrške putnicima tokom vožnje”, kaže Anonuevo. ATMS sistemi međusobno razmjenjuju informacije i dobijaju ih od samih vozila putem tehnologije umreženih vozila. Budući da ovi sistemi više nisu namijenjeni samo kontroli, oni moraju moći kontrolisati i obrađivati ogromne količine podataka dobijene putem interneta stvari i V2X sistema koji povezuju vozilo s ostalim sistemima. Riveira napominje da se sistemi naprednog upravljanja saobraćajem moraju nastaviti razvijati kako bi ponudili mogućnost komunikacije između vozila putem V2X sistema i to kada nema tradicionalne putne infrastrukture. “V2X mijenja način na koji upravljamo saobraćajem i komuniciramo s vozilom i vozačima”, kaže on. U eri šire primjene sistema koji povezuju vozila s infrastrukturom (V2I) ova tehnologija će predstavljati okosnicu za direktnu interakciju s vozilima i vozačima, zajedno sa sigurnosnim aplikacijama koje nude V2V sistemi za povezivanje vozila.

Mašinsko i duboko učenje za pametnije upravljanje
Kvalitetnija i detaljnija analiza podataka čini sisteme za upravljanje saobraćajem pametnijim i efikasnijim. Sa stanovišta softvera, tehnologija prepoznavanja registarskih tablica (LPR) je najpoznatiji i najčešće korišteni segment videoanalitike u oblasti upravljanja i koristi se za kontrolu pristupa, naplatu putarine, evidenciju trajanja putovanja i sigurnosne aplikacije. Međutim, uz vještačku inteligenciju, mašinsko i duboko učenje šire svoje polje primjene, a sistemi upravljanja saobraćajem dobijaju naprednije analitičke funkcije. U većini slučajeva funkcije analize videa temelje se na detekciji u stvarnom vremenu, koja je namijenjena prepoznavanju nepravilnosti u saobraćaju. Tu spadaju zaustavljanje vozila, formiranje kolona, vožnja u suprotnom smjeru i dr. Ove funkcije obuhvataju i prikupljanje statističkih podataka o saobraćaju, npr. brojanje i klasifikaciju vozila, prosječnu brzinu, udaljenost između vozila itd. U gradskim sredinama upravljanje semaforima i evidencija popunjenosti parking-mjesta se koriste kao dodatne videoanalitičke funkcije. Kushwaha ističe da se napredna videoanalitika može koristiti i na zastarjelim sistemima, uz manje dodatke postojećem hardverskom ekosistemu. “Kako bi se ovo izvelo, u centru podataka se moraju instalirati serveri sposobni za mašinsko učenje. Oni će poslužiti kao platforma za softver koji će obrađivati ulazne videosignale i primjenjivati pravila isključivo prema namjeni i u skladu sa zahtjevima korisnika”, objašnjava on. Clerici napominje da videoanalitika koja se temelji na standardnom računarskom vidu ne može ostvariti puni potencijal ako se koriste samo postojeće kamere čija je glavna namjena videonadzor. “Integrisanje tehnologija dubokog učenja s profesionalnim sistemom za analizu videa omogućava da sistem analize saobraćaja postane prilagodljiviji kroz primjenu kamera koje nisu instalirane za tu namjenu”, dodaje ona.

Obrada na rubu
Napredna obrada videa na rubu mreže (edge) također ima pozitivan utjecaj na sisteme upravljanja saobraćajem. Kako bi se prijenos videa olakšao na opterećenim ili nedovoljno propusnim mrežama, sve je popularnije ugrađivanje procesora u kamere ili lokalne sisteme. “Prisustvo većeg broja distribuiranih arhitektura uz nedovoljnu mrežnu pokrivenost potaknulo je primjenu i nabavku integrisanih rješenja za analizu, posebno u urbanim sredinama”, kaže Clerici. Riveira ističe da se podaci i rezultati mjerenja već šalju s terena do višeg nivoa, odnosno centara za upravljanje saobraćajem. “Danas se modeli mašinskog učenja obučavaju i generišu u razvojnim računarima. U kombinaciji s odgovarajućim karakteristikama grafičkih procesora oni će se prebaciti na jednostavnije lokalne procesore”, dodaje on. Ipak, kako analiza videa postaje složenija, mašinsko i duboko učenje omogućavaju dešifriranje podataka. Kushwaha navodi da se mašinsko učenje koristi za optimizaciju algoritama i otklanjanje nedostataka tradicionalnih tehnologija. “Korištenje mašinskog učenja uvijek je poželjnije jer omogućava sistemu da kontinuirano prepoznaje obrasce, uči i samostalno se ažurira kako bi poboljšao vlastite performanse”, kaže on. Ovo je posebno važno za zahtjevne uslove rada sistema upravljanja saobraćajem na otvorenom. Mašinsko učenje pomaže kod prepoznavanja registarskih tablica koje su prekrivene ili prljave, ignorisanja dijelova slike sa smetnjama, isključivanja saobraćajnih informacija zbog pojave sjena tokom dana i pribavljanja pouzdanijih informacija čak i noću. Ovaj kontinuirani ciklus učenja i ažuriranja mjestu događaja povećava tačnost predviđanja sistema i, samim tim, omogućava bolje rezultate.

Riveira skreće pažnju i na korištenje dubokog učenja za naprednije funkcije. To se radi uz iskorištavanje pogodnosti obuke ljudskih operatera za kreiranje modela prepoznavanja koji kasnije mogu postati standardni. Inteligentne kamere to mogu kombinovati s tradicionalnim senzorima i upotpuniti informacije dodatnim atributima. Oni mogu uključivati ulazne i izlazne zone, procjenu rizika od sudara, analizu ponašanja i slanje upozorenja. “Na ovaj način sisteme upravljanja mobilnošću možete obogatiti nekonvencionalnim podacima i ojačati ih sposobnošću donošenja odluka i dodatnim faktorima koji aktiviraju planove reagovanja u kriznim situacijama”, kaže on.

“Ipak, jedna od najvažnijih stvari koje treba imati na umu je činjenica da se videosistem za analizu saobraćaja ne može smatrati samostalnim, nego tek dijelom složenije arhitekture za upravljanje saobraćajem. Nije dovoljno osigurati samo interfejs nego i dubinsku integraciju s ostalim komponentama, npr. pohranom, mrežnim uređajima, VMS i SCADA tehnologijom, ITS platformom itd.”, kaže Clerici.

Tehnološki naprednije kamere za kvalitetnije upravljanje
Napredak na planu tehnologije kamera i povoljnije cijene menadžerima saobraćaja nude mogućnost da dodaju nove funkcije svojim rješenjima za upravljanje saobraćajem. Očekuje se da će segment videonadzornih kamera na globalnom tržištu rješenja za upravljanje saobraćajem najbrže rasti do 2023. godine, navodi se u izvještaju kompanije MarketsandMarkets. “Nadzorne kamere nude nekoliko prednosti učesnicima u saobraćaju. One šalju vrijedne podatke o saobraćaju i vozilima, a njih koriste državne agencije koje se bave saobraćajem. Osim toga, kamere prepoznaju i obrasce odvijanja saobraćaja koji se naknadno izučavaju, a istovremeno prate i nadziru tok saobraćaja i pripremaju kazne u slučaju da neko prekrši saobraćajne propise”, kaže se u izvještaju.

Obrada videa i videonadzor kreiraju brojne i bogate mogućnosti za upravljanje saobraćajem. To je posebno važno u eri kada procesori postaju sve moćniji, cijena sistema za pohranu pada, a integracije postaju standard. Nove kamere s vidnim poljem od 360 stepeni, tzv. ribljim okom i multiline tehnologijom također postaju sve popularnija i pristupačnija opcija za upravljanje saobraćajem, navodi Riveira. Ove kamere mogu ponuditi prikaz cijele raskrsnice spajanjem slika i videa s odgovarajuće lokacije. Oba materijala se dobijaju pomoću videonadzora, odnosno primjenom cjelovitog digitalnog PTZ-a i obrade videa. Treba ipak imati na umu da mrežni sistemi moraju biti u stanju kanalisati protok informacija koje dolaze sa svih kamera u upotrebi. “Naprimjer, ako imate cestu sa 500 kamera, potrebe mreže po kameri koja radi s visokom rezolucijom kreću se u rasponu od 4 do 8 Mbps. To omogućava globalnu brzinu prijenosa od 4 Gbps za snimanje u realnom vremenu koje vrše kamere u kontrolnim centrima. Te brzine su danas dostupne bez problema. S druge strane, bez odgovarajućih mrežnih sistema efikasnost i efektivnost kamera i cjelokupnog sistema upravljanja saobraćajem mogu biti dovedeni u pitanje”, kaže Anonuevo.

Termalne kamere u saobraćaju
Tradicionalne videonadzorne kamere imaju i brojne nedostatke kada je riječ o svakodnevnom upravljanju saobraćajem. Vidljivost može biti smanjena zavisno od doba dana, npr. tokom noći ili kada je kamera direktno okrenuta suncu ili su vremenski uslovi loši. To može utjecati i na kvalitet detekcije i vrijednosti mjerenja. Upotreba termalnih kamera može pomoći menadžerima saobraćaja da prevaziđu ove probleme. Za razliku od standardnih kamera, na termalne senzore manje utječu vanjski faktori, kao što su vremenski uslovi i nivo svjetla. Riveira primjećuje da je “još odranije najvažniji napredak na planu snimanja bila upotreba termalnih senzora koji, na određeni način, mogu poslužiti kao podrška tradicionalnim kamerama ili čak zamijeniti senzore za rad unutar vidljivog spektra. Neke kompanije fokusirane na kvalitet snimanja već primjenjuju poslovni pristup koji podrazumijeva integraciju obje tehnologije u svoj portfolio”. Budući da je cijena termalnih kamera znatno pala u posljednjih nekoliko godina, one su postale pristupačnije tržištu sistema gradskog videonadzora i nadzora cesta. Radarski sistemi za praćenje prometa također bilježe rast. Anonuevo objašnjava da radar “nije ništa drugo nego mikrotalasni (ili laserski) senzor koji mjeri brzinu i snima vozila koja se kreću iznad određene brzine”. Međutim, kada se kamerama dodaju radarske funkcije i termalno snimanje, efikasnost otkrivanja vozila raste, posebno u uslovima slabog osvjetljenja, odnosno tokom noći. Clerici dodaje da radar može poboljšati performanse detekcije objekata u kombinaciji s radarskim informacijama. One se dobijaju pomoću tehnologije praćenja objekata putem videa.

Prediktivna analitika za sigurnije gradove

Paralelno s usponom umreženih uređaja i naprednih senzora, podaci su postali jedan od najdragocjenijih resursa u upravljanju sigurnošću. Različiti uređaji u rasponu od kamera do senzora za parkiranje nadležnim tijelima za javnu sigurnost nude pristup većoj količini podataka nego ikada ranije. Ovaj trend će u budućnosti samo jačati jer države širom svijeta nastoje povećati broj videonadzornih kamera i drugih sigurnosnih uređaja u javnim prostorima
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Postojanje ogromne količine samostalnih podataka samo po sebi ne može pomoći podizanju nivoa javne sigurnosti. Sistemi bi trebali moći sami prepoznati obrasce među podacima i na osnovu njih izvući zaključke koji mogu poslužiti kao podrška proaktivnijem donošenju odluka. Upravo u tom segmentu analitika polako postaje presudna za sigurnost, a prediktivna analitika je ključni korak naprijed. Ona može predvidjeti konkretne prijetnje na osnovu obrazaca koji se prepoznaju iz ranije zabilježenih podataka. Sistem mora biti u stanju prikupljati svježe podatke, obraditi ih kako bi došao do detaljnih statističkih zaključaka i vizuelno predstaviti dobijene rezultate.

Kako prediktivna analitika pomaže većoj sigurnosti gradova
Kvalitetno iskorištavanje podataka od presudne je važnosti za sigurnost gradova, a jedna od glavnih briga službi za provedbu zakona je njihovo stalno nadmetanje s kriminalcima. Čak i kada te institucije aktivno rade na sprečavanju ilegalnih aktivnosti na određenom području, kriminalci se obično pojave na nekom drugom mjestu. Da bi se riješio ovaj problem, potreban je proaktivan pristup kakav nudi prediktivna analitika.

Cilj ograničiti eskalaciju problema
Peter Matuchnijak, tehnički direktor u kompaniji Maxxess Systems, smatra da je cilj svih prediktivnih alata za sigurnosnu analitiku sprečavanje eskalacije malih problema u velike. Što prije možete djelovati, lakši će biti i problemi s kojim se suočavate. “Vi možete projektovati rješenje koje će vam dati precizne podatke o ključnim situacijama koje se odvijaju pred vašim očima. Pri tome se u obzir uzimaju ulazni podaci iz širokog spektra sistema i izvora. U tom slučaju možete ih usporediti s onim što se već dešavalo u prošlosti, a zatim početi predviđati pojavu samih problema. Kod prediktivne analitike važno je imati na umu da možete umanjiti rizike u najširem smislu, a ne samo prepoznavati očigledna narušavanja sigurnosti (alarme i njihove tzv. okidače). Vi ste tada u stanju predvidjeti probleme koji mogu negativno utjecati na operativnu efikasnost. Korisnik može utvrditi o kojim je problemima riječ, a što je veća organizacija ili subjekt koji se prati, obrada podataka će biti sofisticiranija”, kaže Matuchniak.

Korištenje različitih podataka
Današnji gradovi egzistiraju u vrlo dinamičnim okruženjima, koja uključuju i trajne prijetnje. Kako bi izašli na kraj s njima, potrebno je da timovi za sigurnost i upravljanje kriznim situacijama ulože znatne napore kako bi pregledali ogromnu količinu podataka, analizirali trendove i donijeli ispravne odluke u pravo vrijeme. “Pripadnici organa reda, osoblje zaduženo za fizičku i cyber sigurnost, vatrogasci i sigurnosno osoblje dobijaju ogromne količine podataka iz različitih sistema. Oni se čuvaju u više zasebnih baza podataka ili sistema upravljanja. Posmatrano odvojeno, ovi skupovi podataka daju samo mali i samim tim nepotpun prikaz sigurnosne situacije na terenu. Mnogo vremena i napora se ulagalo u izradu akcionih planova koji se na nekoordiniran način bave samo usko definisanim prijetnjama”, kaže Brian Schwab, osnivač i konsultant u kompaniji S3SDC. S druge strane, sistemi za prediktivnu analitiku posjeduju složene algoritme koji im omogućavaju da koriste informacije iz više komponenti sistema i baza podataka. Time se sigurnosnom osoblju pruža cjelovitija slika postojećeg operativnog okruženja.

Prednosti prediktivne analitike
Nekoliko gradova već koristi prediktivnu analitiku kako bi ubrzali proces prikupljanja i analize velike količine podataka koji se koriste kao podrška donošenju odluka. To omogućava brže donošenje kvalitetnijih odluka. Prema Adlanu Hussainu, zamjeniku direktora marketinga u kompaniji CNL Software, tri su glavne oblasti u kojima prediktivne funkcije unapređuju sigurnost i rad policije:

Optimalno iskorištavanje resursa. Raspoređivanje interventnog osoblja na osnovu lokacija na kojima je ranije dolazilo do sličnih situacija. U vrijeme najvećeg operativnog opterećenja, poput petka navečer, na ovaj način se može skratiti vrijeme reagovanja i postići više uz manje osoblja.

Brža detekcija kriminaliteta. Prepoznavanje lica u stvarnom vremenu, praćenje izvora buke, videonadzor i prepoznavanje registarskih tablica (LPR) danas se odvijaju pomoću prediktivne analitike. Na ovaj način se nadležnim tijelima omogućava prepoznavanje skrivenih obrazaca koji mogu poslužiti za brže otkrivanje krivičnih djela.

Podrobnije razumijevanje žarišta kriminaliteta. Prediktivna analitika može se koristiti za efikasnije i preciznije identificiranje lokacija na kojima dolazi do ozbiljnih zločina. Podaci se mogu prikupljati iz širokog spektra izvora i oni pomažu državnim tijelima da lakše prepoznaju obrasce i identificiraju prethodno nepoznata žarišta zločina.

Budite svjesni ograničenja
Iako se stručnjaci u industriji uglavnom slažu u vezi s prednostima prediktivne analitike u sigurnim gradovima, neki od njih upozoravaju da je ova tehnologija ponekad nerealno predstavljena u javnosti. Giovanni Gaccione, Genetecov menadžer za javnu sigurnost, smatra da je nerealistično očekivati da policijske uprave ili druge jedinice za suzbijanje kriminala mogu otkriti i spriječiti kriminal u gradu prije nego što se on i dogodi. Iako je u sigurnosnoj tehnologiji došlo do značajnog napretka, ovakav nivo prediktivne analitike još je daleko od konkretne primjene. “Ipak, neka inteligentna rješenja mogu unaprijediti ove prednosti kroz ustupanje djelotvornih podataka i poboljšanje međuagencijske saradnje. Ova tehnologija omogućava gradskim tijelima da bolje razumiju urbana okruženja i znatno skrate vrijeme reagovanja u hitnim situacijama, kao i da brže utvrde gdje, kada i kako najbolje iskoristiti dostupne resurse. Ako je riječ o velikom gradskom događaju ili suočavanju s neočekivanom situacijom, interventni timovi imaju kvalitetnu podršku tokom cjelokupnog trajanja intervencije”, kaže Gaccione.

Zahtjevi implementacije
Kombinacija tehnologije i javnih politika neophodna je za uspješnu primjenu prediktivne analitike u gradovima. Da bi postigli maksimalne rezultate, urbanisti, državna tijela i privatna preduzeća trebaju pristup platformi koja pokriva više stavki istovremeno. Na terenu su obično već dostupne tehnologije koje zajedno mogu raditi na poboljšanju uvida u situaciju u gradu, poput videonadzora, kontrole pristupa, automatskog prepoznavanja registarskih tablica, usluga u oblaku, podrške operativnim odlukama i upravljanja istražnim slučajevima. “Uzmimo, naprimjer, gradski saobraćaj”, kaže Gaccione i dodaje: “Videonadzorne kamere, automatsko prepoznavanje registarskih tablica i analitika mogu zajedno raditi na poboljšanju saobraćaja. Organi reda mogu brže može prepoznati incidente, što znači da će brže reagovati na njih i uspostaviti normalan tok saobraćaja”. Kada dođe do određene situacije, policija i lokalne organizacije mogu iskoristiti tehnologiju za slanje informacija o zaobilaznim rutama, što rezultira boljim protokom saobraćaja i većim zadovoljstvom građana. Ova rješenja mogu koristiti i ponuđači usluga javnog prijevoza, poput podzemne željeznice ili autobusa, i mogu se podesiti da u stvarnom vremenu obavještavaju vozače koju rutu trebaju odabrati na osnovu postojećih saobraćajnih parametara.

Potrebne komponente za prediktivnu analitiku
Sigurni gradovi su lokacije na kojima rješavanje problema gradskog kriminala podrazumijeva više od puke upotrebe policijske sile. Matuchniak navodi da se u razvoju bilo kojeg gradskog rješenja koriste tri ključne komponente. To su vanjski i javni izvori obavještavanja, koji obično uključuju dostupne informacije kao što su vijesti, vremenski izvještaji, sistemska upozorenja poput podataka o prepoznavanju lica, sisteme kontrole pristupa i ljudsku inteligenciju. Građani ili članovi timova pri tome direktno prijavljuju probleme pomoću svojih telefona. Schwab detaljnije opisuje ključne elemente rješenja za sigurne gradove na najvišem nivou poput interoperabilnih senzora koji bi trebali biti integrisani u zajedničku mrežu ili rješenja kod kojih su u stvarnom vremenu mapirane informacije o vremenskim prilikama, saobraćaju i lokaciji resursa. Podaci pristižu iz raznih integrisanih senzora, s kamera i druge sigurnosne opreme. Time se dolazi do veoma precizne slike o postojećem operativnom okruženju. Kada su u pitanju videopodaci i analitika, riječ je o integraciji podataka iz više sistema, a izlazni podaci se obrađuju pomoću videoanalitike, sistema prepoznavanja registarskih tablica, tehnologije prepoznavanja lica i analize ponašanja, kao i drugih tipova softvera za identifikaciju potencijalnih prijetnji. Također, mobilna širokopojasna tehnologija i oblak (cloud) neophodni su za podršku informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji zasnovanoj na internetu stvari. Kao i saradnja između svih agencija.

Kontinuirani procesi
Andrea Sorri je direktor poslovnog razvoja u sektoru nadzora gradova i infrastrukture u kompaniji Axis Communications. On upozorava da je prediktivna analitika još u povojima. “Sposobnost predviđanja šta će se dogoditi u budućnosti temelji se na mašinskom učenju, a za efikasno mašinsko učenje potrebno vam je mnogo podataka. Dakle, ovo je prvi zahtjev: količina podataka mora biti dovoljna da računarima omogući učenje i, na osnovu toga, predviđanje događaja”, smatra Sorri. Obim i raznovrsnost podataka potrebnih da se omogući prediktivna analitika dovode do zaključka da sami podaci s kamera nisu dovoljni za taj zadatak iako su ključna komponenta. Njih je neophodno kombinovati s podacima drugih senzora, uključujući termalne i radarske senzore, sisteme za praćenje zagađenja i kvaliteta zraka, detektore dima, senzore za mjerenje porasta nivoa vode i mnoge druge. Samo u kombinaciji jednih s drugim, ovi ulazni podaci mogu poslužiti za precizno predviđanje budućih događaja i preduzimanje korektivnih mjera.

Cyber sigurnost i prediktivna analitika
Analitički podaci mogu biti privlačna meta za hakere jer pružaju ključne uvide u načine funkcionisanja gradova. Jedan od glavnih problema cyber sigurnosti pametnih i sigurnih gradova i sličnih inicijativa je činjenica da ova oblast ne dobija dovoljno pažnje. To uključuje nepostojeću ili nedovoljnu enkripciju koja bi spriječila preuzimanje kontrole nad sistemima kontrole saobraćaja, uličnom rasvjetom, sigurnosnim kamerama, detektorima oružja i drugim senzorima. Kako je većina ovih tehnologija bežična po prirodi, ove sisteme je lako hakirati ako nisu dobro enkriptirani. A često su u sisteme integrisane i zastarjele tehnologije, koje mogu biti posebno ranjive na napade.

Šta treba preduzeti?
Schwab naglašava neshvatljivi nedostatak čak i osnovnih sigurnosnih praksi u većini razvojnih tehnoloških projekata u gradskim područjima. U kombinaciji s nedostatkom pripremljenih protokola za odgovor na cyber prijetnje, to znači da se gradovi nisu u stanju zaštititi niti da postoji kvalitetan plan mjera reagovanja na incidente ovog tipa.

“Važnost utvrđivanja i primjene osnovnih sigurnosnih protokola i odgovora na cyber prijetnje nikada nije bila evidentnija nego tokom napada ucjenjivačkim softverom (ransomver) na Bay Area sistem transporta u San Franciscu 2016. godine. Isto se desilo i tokom napada na lokalne sisteme u Atlanti 2018. i Baltimoreu 2019. Tek uz adekvatnu obuku općinskih službenika o najboljim praksama cyber sigurnosti i donošenje odgovarajućih protokola za odgovor, može se osigurati minimiziranje rizika od cyber napada. Ako se on i dogodi, šteta će biti ograničena i svedena na najmanju moguću mjeru. Osim toga, mora se osigurati i dostupnost informatičkih timova za odgovore na hitne situacije, koji će biti adekvatno finansirani i podržani. Njihovo prisustvo će poslužiti kao garancija da će se za odbranu od napada koristiti odgovarajuća tehnologija i upravljačke prakse”, kaže Schwab. Obimnost i umreženi karakter ovih inicijativa ostavljaju veliki prostor za napade koji se moraju spriječiti. Veličina i složenost međusobno povezanih sistema otežavaju posao stručnjacima koji moraju znati šta je izloženo napadima i na koji način i koje je sisteme prioritetne zaštite neophodno implementirati. Isto važi i za pitanje primjene odgovarajućih sistema redundancije i načina primjene zaštitnih mehanizama koji će osigurati neprekidno funkcionisanje.

Je li analitika ranjiva?
Iako se analitička rješenja temelje na softveru i sadrže podatke kojima bi hakeri rado pristupili, ona sami po sebi nisu razlog zbog kojeg bi napadači mogli dobiti pristup sistemima. Gaccione objašnjava da izvor prijetnji nije upotreba alata za analitiku; najčešće su, zapravo, ljudi najslabija karika kada je u pitanju narušavanje cyber sigurnosti. “Postoje zaposleni koji ne mijenjaju zadane lozinke na uređajima interneta stvari, poput videonadzornih kamera ili senzora. To je jedan od najjednostavnijih načina da kriminalci iz cyber svijeta koji traže svoju priliku dobiju pristup sigurnosnom sistemu. A ako ostanu neotkriveni, na kraju će moći pristupiti i gradskoj mreži”, kaže on. Većina sigurnosnih rješenja u gradu nije finalizirana u vrijeme kada se sistem nadograđuje ili se zastarjeli ili pokvareni proizvodi mijenjaju. Proces dodavanja nove opreme je još jedan izvor ranjivosti, posebno ako je riječ o opremi drugih proizvođača sa slabijim sigurnosnim standardima.

Tehnološki izazovi
Kao i kod većine novih sigurnosnih tehnologija, postoji više izazova koje sigurnosne agencije moraju otkloniti da bi što bolje iskoristile prednosti prediktivne analitike. Hussain smatra da se ovi izazovi mogu podijeliti u tehnološke i političke. Gradovi ulažu u sigurnosnu tehnologiju već decenijama. Oni često posjeduju širok spektar različitih sistema, od kojih su neki kupljeni zbog konkretnog problema, a neki su stari sistemi koji gradu još nude vrijednost. “Izazov je objediniti ove sisteme u jednu platformu koja omogućava da se svi gradski objekti nadgledaju putem jedinstvene tačke. Zaštićenost vlasničkom licencom kod ovih sistema i razlike u tehnologiji na kojoj su razvijeni često su prepreka njihovom zajedničkom radu”, kaže Hussain. Maurice Singleton, predsjednik kompanije Vidsys, dodaje da je važan izazov i činjenica da se u javnosti još nedovoljno zna o načinu iskorištavanja ogromne količine podataka prikupljenih putem različitih senzora. Da bi se to prevladalo, danas se ulažu veliki napori na podizanju svijesti o tome kako iskoristiti analitičke alate.

Analiza i programiranje modela
Prediktivna analitika koristi brojne manje modele kako bi se kreirao jedan sveobuhvatni model koji može otkriti anomalije. Pogreške u kodiranju ovih modela ili njihovo nekorektno modeliranje mogu dovesti do pogrešnih analiza. Ove pogreške dovode do neupotrebljivih izvještaja, što znači da sigurnosni timovi rasipaju kritične resurse u potrazi za potencijalnim prijetnjama na osnovu pogrešnih zaključaka izvedenih iz prediktivne analitike.

“Periodično provjeravanje modela prema scenarijima u kojima je ishod poznat i prethodno analiziran pomaže da se model usporedi s referentnim parametrima i dođe do adekvatne analitičke funkcionalnosti”, kaže Schwab. Drugo je pitanje to što su modeli temeljeni na algoritmima statični, a sigurnosno okruženje u stvarnom svijetu dinamično. Modeli prediktivne analitike mogu biti precizni u konkretnom trenutku, ali promjene u ponašanju izvora prijetnji i drugim aktivnostima zahtijevaju da se oni kontinuirano ažuriraju uz korištenje tačnih i relevantnih podataka. Sigurnosni timovi osoblja moraju imati i stručnjaka koji će znati kako neki model funkcioniše ili angažovati treću stranu koja će ga kontinuirano ažurirati. Cilj je osigurati identifikaciju novih radnih parametara, prilagoditi modele i doći do adekvatnih izlaznih podataka.

Politički izazovi
U gradovima djeluje više agencija, državnih tijela, interventnih službi i privatnih subjekata. To nosi posebne izazove jer je holistički pristup sigurnosti neophodan kako bi se prediktivna analitika učinila efikasnom u gradskim sredinama. Dijeljenje zajedničkih resursa, kao što su videonadzorne kamere i podaci s tzv. crnih lista, presudno je za postizanje kvalitetne sigurnosti u gradu. “Posljednjih nekoliko godina sklopljeno je više javno-privatnih partnerstava koja su učesnici potvrdili potpisivanjem memoranduma o razumijevanju. Ti sporazumi omogućavaju efikasno dijeljenje podataka u slučaju incidenata. Tehnologija će se pobrinuti da se ovlaštenja za korištenje daju samo kada za tim postoji potreba, kao i da se podaci neće zloupotrebljavati”, kaže Hussain. Preduzimanje hitnih mjera na osnovu prikupljenih podataka je još jedan aspekt kojem gradske vlasti moraju posvetiti pažnju. Kada se konačno “naoružaju” podacima, gradske vlasti moraju ispravno postupati kako bi zaštitile ljude i imovinu. Ako se nakon dobijanja podataka o potencijalnom problemu ipak ne preduzme ništa, to znači da grad nije ispunio svoju zakonsku obavezu garantovanja sigurnosti.

“Grad ima veliku odgovornost za svaki incident koji se dogodio, a koji je mogao biti spriječen. Moramo se pobrinuti da pravni odjeli budu dio planiranja, primjene, postavljanja i korištenja ovih sistema. Tako će se smanjiti zakonska odgovornost s kojom se grad suočava u slučaju incidenta. Osim toga, vršenjem odgovarajuće procjene sigurnosti mogu se identificirati oblasti u kojima postoje određene slabosti i primijeniti mjere za smanjenje ranjivosti”, kaže Schwab.

Novac je važan faktor
Pametna rješenja zahtijevaju velika finansijska ulaganja, koja pokrivaju država i privatni subjekti. Lisa Brown je direktorica za infrastrukturu i pametne gradove u kompaniji Johnson Controls. Saglasna je s kolegom Donaldom Sullivanom, direktorom kompanije Johnson Controls Ireland, da ključne izazove predstavljaju finansije i neophodne liderske sposobnosti. “Prema našem istraživanju pametnih gradova, 36 posto ispitanika u Sjevernoj Americi navodi nepostojanje odgovarajućih izvora finansiranja kao glavnu prepreku. U slučaju liderstva, 18 posto gradova prepoznaje nedostatak kvalitetnog gradskog vodstva kao prepreku, dok dodatnih 18 posto ispitanika navodi i nedostatak podrške državnih ili saveznih vlasti“, kaže Brown te dodaje da općine, kako bi provele aktivnosti za upravljanje cyber informacijama i drugim podacima, moraju raditi zajedno, a to često ide u paketu s posebnim izazovima, jer lokalne uprave uglavnom rade na principu zasebnih informacijskih silosa.

Gradovi koriste prediktivnu analitiku kako bi povećali sigurnost
Nekoliko gradova već eksperimentiše s analitičkim prediktivnim alatima i postiže odlične rezultate. Iako je riječ o relativno novoj tehnologiji, mnogi gradovi već koriste prediktivnu analitiku kako bi zaštitili ljude i imovinu. U nastavku vam predstavljamo nekoliko ključnih projekata u ovom sektoru iz cijelog svijeta. “U Sjevernoj Americi, naprimjer, većina gradova je u ranoj fazi primjene strategije pametnog grada. Prema našem istraživanju pokazatelja pametnih gradova za 2018. godinu, trideset posto ispitanika je navelo da je njihova strategija u fazi rasprave ili pripreme. Što se tiče ispitanika koji već preduzimaju određene mjere, trideset sedam posto njih već je objavilo svoju strategiju pametnog grada, a dvadeset devet posto već provodi strateški program”, kažu Brown i Sullivan.

SAD i Velika Britanija
Samo u SAD-u postoji najmanje dvadesetak gradova u kojima se eksperimentiše sa softverom kompanije PredPol, uključujući Seattle, Tacomu, Los Angeles, San Francisco i Oakland. Ovaj softver je namijenjen za provođenje aktivnosti iz oblasti prediktivnog policijskog rada. “Uključeni gradovi koriste softver kao alat za raspodjelu resursa kako bi smanjili troškove i reducirali kriminalne aktivnosti. Analitika korištena u ovim eksperimentima pokrila je ukupno područje s najmanje šest miliona stanovnika i fokusirala se na predviđanje kriminala za manje ozbiljne zločine ili prekršaje. Područja koja su nadzirana u gradovima obuhvatala su površine u rasponu od 6.858 kvadratnih metara (46×46 m) do parcela površine 76.200 kvadratnih metara (152×152 m). Za ove zone podaci su pokazali da su u njima kriminalne aktivnosti bile jako izražene”, objašnjava Schwab.

U svakom gradu provedena je analiza za utvrđivanje granica područja na kojem će se analitika primijeniti. Pri tome su korišteni podaci o kriminalu u periodu od tri do deset godina. Oni su podijeljeni u cjeline od po tri, sedam, 14 ili 28 dana. Kao osnova za predviđanje pojave kriminaliteta poslužila je pretpostavka da će se specifična krivična djela ponoviti u istim zonama (tzv. ponavljajuća viktimizacija). U Velikoj Britaniji grad Kent je također testirao softver kompanije PredPol, kao i London, koji je poznat po širokoj videonadzornoj mreži s više od 500.000 jedinica i koji koristi analitiku. “Očigledno je da video nudi veliku količinu informacija za borbu protiv kriminala i pružanje pomoći tokom vođenja istraga, što je korisno u gradskim operacijama. Uz video, London koristi i drugi važan element za poboljšanje kvaliteta kretanja kroz grad – podatke o javnom prijevozu. Za kretanje kroz London putnici koriste pametnu transportnu karticu nazvanu Oyster. Ona se koristi za plaćanje putovanja autobusom, podzemnom željeznicom, tramvajem, željeznicom i druge usluge”, kaže Gaccione.

Bliski Istok
Dubai je ostvario dobre rezultate u kreiranju prediktivne policijske platforme koja se temelji na vještačkoj inteligenciji. Projekat je dio programa nazvanog Dubai 2021. Iako nema preciznijih informacija o komponentama koje se koriste u sistemu, tamošnje vlasti su ovaj program ocijenile kao izuzetno uspješan. To pokazuje i činjenica da je grad osnovao novo Generalno odjeljenje za vještačku inteligenciju u okviru policije grada Dubaija. Do danas je ovaj program navodno doveo do hapšenja više od 100 kriminalaca. Oprema u okviru programa koristi se za predviđanje kriminalnih aktivnosti i poboljšanje sigurnosti u saobraćaju i na cestama. Cilj gradske uprave je potpuno integrisati vještačku inteligenciju u sve policijske aktivnosti do 2031.

Singapur
Godine 2013. Singapur je proglašen jednom od ekonomski i tehnološki najnaprednijih zemalja na svijetu. Tamo je pokrenut projekat “Testiranje sigurnog grada”. U fokusu projekta bilo je testiranje i iskorištavanje tehnologije za unapređenje javne sigurnosti. Singapurska vlada uložila je 104 miliona američkih dolara u informacijsko-komunikacijsku tehnologiju, senzore zvuka i mobilnih telefona, opremu za praćenje kriminala i videonadzorne kamere s prediktivnom analitikom u sigurnosno osjetljivim zonama. “Grad je također implementirao analitiku za otkrivanje anomalija na platformama društvenih medija. Njen zadatak je prepoznavanje nestandardnih aktivnosti na društvenim medijima pomoću ključnih riječi, a koje mogu predstavljati prijetnju javnoj sigurnosti. Iako je veliki dio testne platforme za sigurni grad i dalje reaktivnog karaktera, kvalitetno implementirana prediktivna analitika može predvidjeti pojavu gužvi. To se radi vizuelnim prikazom informacija s videonadzornih kamera, pomoću GPS podataka s uređaja na terenu. Ova platforma uključuje softver za prepoznavanje lica i analizu ponašanja, kao i otkrivanje napuštenih predmeta. Sistem automatski kreira upozorenja za nadležna tijela, koja međusobno sarađuju”, objašnjava Schwab.

Tokio
Još jedan grad koji je napredovao u primjeni analitike je Tokio, koji se često naziva najsigurnijim gradom na svijetu. Gaccione ističe da je Tokio uložio dosta sredstava u sigurnosnu infrastrukturu koja štiti građane. “Pored tzv. taktilnog uličnog asfalta i šetnica koje su osmišljene kako bi pomogle slabovidnim osobama da se sigurno kreću, tu su i kvalitetno osvijetljene saobraćajnice, sporedne ulice i uličice. Grad aktivno radi na poboljšanju sigurnosti i kvaliteta života”, kaže Gaccione. Policijski službenici u velikom su broju raspoređeni po čitavom Tokiju i smješteni u više od 1.200 manjih objekata, iz kojih po pozivu mogu odmah izaći na teren. Ove aktivnosti se kombinuju s tradicionalnim sigurnosnim komponentama poput kontrole pristupa i videonadzora s ciljem poboljšanja kvaliteta života u gradu i njegovog besprijekornog funkcionisanja.

Pametna naplata putarine poboljšava kvalitet saobraćaja

Sistemi naplate putarina znatno su evoluirali u odnosu na vrijeme kada su se vozači zaustavljali na naplatnim kućicama i vadili papirni novac. Usponom tehnologija kao što su prepoznavanje registarskih tablica (LPR) i RFID, elektronska naplata putarine (ETC) postala je popularna u cijelom svijetu
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Očekuje se da će tržište elektronske naplate putarine do 2023. dostići vrijednost 10,7 milijardi američkih dolara, uz složenu godišnju stopu rasta od 8,5 posto, podaci su MarketsandMarketsa. ETC sistemi se sve više koriste za sprečavanje zagušenja u saobraćaju i poboljšanje njegovog protoka. No, to je samo jedan od faktora uspona ovog tržišta. Brojna tijela zadužena za autoputeve odlučuju se za instalaciju elektronskih sistema za naplatu putarine kao načina finansiranja gradnje nove i održavanja postojeće infrastrukture. To će, uz brojne druge prednosti, nastaviti poticati rast tog tržišta.

Poboljšan protok saobraćaja, smanjenje zastoja i osiguran izvor finansiranja za održavanje cesta samo su neki od razloga što sve više zemalja primjenjuje pametne sisteme naplate putarine. Sistemi elektronske naplate putarine (ETC) s vremenom su postali efikasniji i pametniji. Napredni sistemi nisu samo smanjili potrebu za fizičkim instalacijama na cestama nego su doveli do iskorištavanja podataka kao vrijednog resursa, koji se koriste kako bi bezgotovinsku naplatu putarine učinili efikasnijom i sigurnijom.

Kako funkcionišu
Danas se moderni sistemi naplate putarine uglavnom sastoje od načina praćenja vozila, mehanizma identifikacije i sistema registracije i naplate. “Praćenje se vrši putem globalnog navigacijskog satelitskog sistema (GNSS) ili na kontrolnim tačkama duž naplatnog dijela trake”, kaže Michael Leyendecker, direktor prodaje sistema za naplatu putarine za Evropu u kompaniji Vitronic Machine Vision. Većina sistema za identifikaciju koristi komunikaciju između vozila i infrastrukture ili tehnologiju prepoznavanja registarskih tablica (LPR). José Luis Anonuevo je generalni direktor sistema za upravljanje saobraćajem u kompaniji Indra. On objašnjava da se sistemi elektronske naplate putarine pomoću RFID tehnologije mogu implementirati na jedinstven način za sve putne koridore. To funkcioniše tako što vozači na svoje vjetrobransko staklo postavljaju tag, koji omogućuje elektronsku naplatu putarine i u pokretu tako što razmjenjuje signal s antenama raspoređenim na naplatnom području. Iznos putarine se odmah naplaćuje na način koji korisnik odredi, odnosno debitnom ili kreditnom karticom, karticom za ponovno punjenje itd. U primjeni je i sve više naplatnih sistema koji koriste samo video, kaže Benoît Rossi, direktor poslovnog razvoja i marketinga za EMEA regiju u kompaniji Emovis. On to pripisuje napretku tehnologije optičkog prepoznavanja znakova (OCR), čime se smanjuje potreba za tagovima. Rossi navodi i širenje primjene integrisanih uređaja, kao što su ODBII sistemi i umreženi brojači kilometraže, odnosno odometri. Tu je i šira primjena vještačke inteligencije (AI) za poboljšanje radnih performansi senzora na cesti.

Odabir sistema
Ipak, vrsta sistema za naplatu i njegovih pratećih komponenti u potpunosti zavise od potreba naručioca radova. To uključuje postojeću opremu na nivou ceste, senzore i antene pogodne za klasifikaciju i identifikaciju vozila, kao i softverska rješenja za vezu s bankama. Anonuevo dodaje da rješenja za putarine obično uključuju i videonadzor na naplatnim lokacijama, sisteme prepoznavanja tablica i prateću signalizaciju. Justin Hamilton, direktor proizvoda u kompaniji Kapsch TrafficCom, smatra da, bez obzira na odabrano rješenje za naplatu putarine, uvijek postoje standardni zahtjevi koji se mogu svrstati u dvije grupe, a tiču se hardvera i softvera. “U oba slučaja odabrano rješenje treba biti robusno i pouzdano. Ne postoji univerzalno rješenje pogodno za sve situacije naplate putarine. To znači da će se odabrani sistem vjerovatno razlikovati od drugog, zavisno od toga hoće li naplata biti primjenjiva na sva vozila ili samo na određeni segment, npr. kao što su teška teretna vozila“, kaže Hamilton.

U konačnici, svaki odabrani sistem mora ponuditi ravnotežu između troškova i efikasnosti. “Da bi se postigla najbolja ravnoteža, nadležno tijelo treba razmotriti sva ponuđena tehnološka rješenja i uređaje u vozilu. Oni se obično sastoje od RFID (TDM, 6C) tehnologije, namjenskih sistema za komunikaciju kratkog dometa u skladu sa standardima Evropskog odbora za standardizaciju (CEN DSRC) te LPR i GNSS tehnologije”, kaže on. Leyendecker naglašava prednosti pametnog sistema naplate putarine. Oni podržavaju plaćanje naknade za korištenje putne mreže na temelju učestalosti upotrebe, što je vrlo pravedan način finansiranja, jer korisnik plaća samo ono što troši. To prati i češće korištenje zajedničkog ili javnog prijevoza, što pozitivno utječe na smanjenje zagušenja saobraćaja i količine emisija štetnih gasova. Hamilton ukazuje na ostale prednosti primjene pametnih elektronskih sistema naplate kao što su niži operativni troškovi sistema, lakše povezivanje dodatnih usluga sa sistemom naplate, niži rizik od gubitaka prihoda ili sposobnost određivanja fleksibilnih cijena. Bez obzira na odabrani sistem ili tip ceste na kojima će se on koristiti, stručnjaci naglašavaju ključnu ulogu, a to je realizacije naplate.

Otklanjanje prepreka za implementaciju
Uprkos rastućoj popularnosti elektronskih sistema naplate putarine, i dalje su prisutni regulatorni, tehnološki i društveni izazovi koje je potrebno riješiti. ETC sistemi obično imaju mnogo pokretnih dijelova. Pronalazak adekvatnih komponenti i ispunjavanje različitih regulatornih zahtjeva predstavlja tek jedan od izazova na putu primjene kvalitetnog sistema. Interoperabilnost je najveći izazov s tehnološke strane, smatra Anonuevo, jer se ETC sistemi sastoje od brojnih komponenti i podrazumijevaju zajednički rad opreme u vozilu (tj. tagova), elektromehaničke opreme na cesti (npr. nadstrešnica, antena koja komunicira s tag uređajem, sistem klasifikacije i prepoznavanja vozila, logički sistem za praćenje vozila), odgovarajuće mreže i komunikacije za podršku odabranom vidu transakcija te sistema za obradu i upravljanje informacijama. Benoit Rossi, direktor poslovnog razvoja i marketinga za EMEA regiju u kompaniji Emovis, smatra da “glavni izazovi nisu toliko povezani s tehnologijom koliko s regulatornim okvirima (npr. kako privesti pravdi osobe koje izbjegavaju naplatu, kako doći do podataka o registarskim tablicama od države), raznovrsnošću sistema naplate (nedostatak standarda) i, naravno, društvenom prihvatljivošću”. Hamilton vjeruje da se izazovi u svim zemljama mogu podijeliti u dvije glavne grupe. Prvi se tiču načina na koji je moguće održati nivo finansiranja izgradnje i održavanja puteva. Prihodi od akciza na gorivo ranije su korišteni za finansiranje putne infrastrukture, no danas živimo u dobu veće efikasnosti potrošnje goriva i uspona električnih i alternativnih vozila, koja obično dobijaju subvencije i oslobođenja su plaćanja akciza na gorivo. “To je dovelo do znatnog pada prihoda od akciza na gorivo u gotovo svim ekonomski razvijenim zemljama. Ovaj problem je možda najizraženiji u SAD-u, gdje se stopa saveznih akciza na dizel i benzin nije povećavala od 1993. godine“, kaže on.

Integracija više sistema
Hamilton ukazuje i na izazov finansiranja izgradnje novih puteva, obilaznica, mostova i tunela “u eri hronično mršavih državnih budžeta i nadmetanja za izdvajanja s drugim sektorima poput zdravstva i obrazovanja”. Posebno je to evidentno u zemljama koje bilježe nagli rast nabavke i upotrebe vozila kao što su Indija, Kina, Indonezija, Filipini, Čile itd. Ova pitanja mogu se početi rješavati povezivanjem sistema naplate putarina i prikupljanja prihoda s drugim besplatnim i inteligentnim rješenjima za saobraćaj, kao što su sistemi mjerenja mase za teretna vozila u pokretu (WIM), komunikacijske platforme koje povezuju vozila s infrastrukturom (V2X) i sistemi upravljanja zastojima, smatra Hamilton. Primjena dinamičnih cijena uključuje i aktivnosti na upravljanju tokom saobraćaja i naplatu putarine u određeno doba dana. To je još jedan od načina na koji operateri dolaze do prihoda od putarina i paralelno rješavaju problem pojave zagušenja na cestama.

Društvena prihvaćenost također je važan izazov koja ometa primjenu ETC-a. “Javno mnijenje često je kritično prema uvođenju novih sistema naplate, jer oni povećavaju troškove vožnje za vlasnike privatnih automobila i kompanije. Zato je vrlo važno da agencije za saobraćaj podrobno objasne zašto je implementacija u konačnici korisna i za vlasnike automobila i za kompanije”, objašnjava Leyendecker. Osim toga, Rossi napominje da operativni troškovi moraju imati smisla s ekonomskog stajališta jer ako su troškovi naplate previsoki u poređenju s očekivanim prihodima od putarina, potrebno je preispitati politiku naplate mobilnosti.

Globalno širenje ETC sistema
ETC sistemi su potpuno izmijenili način naplate putarine na autoputevima širom svijeta. Kako su njihovih prednosti sve više svjesni i nadležni u agencijama za saobraćaj, primjena pametnih sistema naplate putarine raste na globalnom nivou. Očekuje se da će njihova primjena porasti u Azijsko-pacifičkoj regiji (APAC), SAD-u i Evropi. Anonuevo naglašava da zemlje u razvoju traže više usluga kada je u pitanju upravljanje naplatom putarine, dok korisnici žele digitalizirano iskustvo. Zbog toga u kompaniji Indra vjeruju da će se sektor naplate putarina “razvijati kroz digitalizaciju i inovacije”. Regija s najbržim rastom je SAD, jer je tamo naplata putarina prilično ograničena u poređenju s drugim dijelovima svijeta poput Evrope. Na gotovo 75 posto autocesta u EU njihovo korištenje se naplaćuje, ističe Rossi i dodaje: “U SAD-u vidimo kako se sve više saveznih država okreće naplati putarine kao načinu finansiranja održavanja cesta i kompenzaciji za nagli pad prihoda od akciza na benzin.”

Usklađenost s različitim ciljevima
Iz perspektive državnih tijela, uvođenje ETC sistema može poslužiti ispunjavanju više ciljeva različitih politika. Oni se mogu kretati u rasponu od finansiranja izgradnje nove i održavanja postojeće infrastrukture do sprečavanja pojave zastoja u saobraćaju. Dodatni ciljevi su ograničavanje eksternalija (npr. buke, zagađenja itd.), promocija novih praksi poput zajedničkog korištenja vozila ili favoriziranja električnih vozila (koja su oslobođena plaćanja putarine). Hamilton se slaže da je korištenje putarine kao sredstva za finansiranje izgradnje nove i održavanja postojeće putne infrastrukture sve popularniji trend širom svijeta.

“Tijela nadležna za saobraćaj preusmjeravaju prihode od putarina u poboljšanje lokalnog javnog prijevoza. Drugim riječima, prihodi koji se ostvare na određenom području se vraćaju u njega, tako da zajednica može vidjeti neku korist od putarina na jedan konkretan način”, kaže Rossi. Hamilton napominje da su se u SAD-u javile inicijative da se putarine naplaćuju za velika teretna vozila te da je u toku masovni prelazak s ručne naplate na elektronsku, posebno za mostove, tunele i kolovoze. U Evropi su nove i postojeće putarine uglavnom fokusirane na naplatu baziranu na pređenoj kilometraži, posebno za teretna vozila. Hamilton tvrdi da je dosta aktivnosti usmjereno prema cilju da kamioni i druga vozila plaćaju pravičan udio za korištenje cesta.

Tržišta u Aziji bilježe značajan rast, naročito u Kini i Indiji. Uz tamošnje guste saobraćajne mreže, elektronske putarine se koriste i za podršku sprečavanju pojave zastoja na cestama, kao i za finansiranje novih i postojećih projekata, što je općeprihvaćen trend. U konačnici, tip instaliranog elektronskog sistema naplate putarine zavisi od propisa, dostupnog budžeta i potreba pojedinih zemalja. U nekima se sisteme pametne elektronske naplate putarine smatra korisnim, dok u drugima vlada skepsa. Ipak, s vremenom bi prednosti ovih sistema mogle zasjeniti sadašnje dileme.

Tržište sigurnosti Jadranske regije u 2019.

Za razliku od prošlogodišnjeg istraživanja, u kojem su učestvovali voditelji prodaje, marketinga i razvoja poslovanja vodećih svjetskih kompanija zaduženih za našu regiju, ovaj put smo prostor ustupili predstavnicima firmi iz naše regije. U nastavku pročitajte šta je, iz njihove perspektive, obilježilo 2019. godinu
Piše: Damir Muharemović
E-mail: redakcija@asadria.com

Ekonomska aktivnost na Zapadnom Balkanu usporava, uz nastavak pada investicija i izvoza u šest zemalja regije, stoji u redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke “Rastuće neizvjesnosti” o ekonomskim kretanjima u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Naime, prema procjeni, rast će u tih šest zemalja u 2019. godini iznositi 3,2 posto, što je pad u odnosu na 3,9 posto u 2018. Nakon znatnog usporavanja rast je nastavljen u Sjevernoj Makedoniji, dok se na Kosovu i dalje očekuje rast od četiri posto. U Bosni i Hercegovini se očekuje usporavanje ekonomskog rasta na 3,1 posto u odnosu na 3,6 posto u 2018. godinu, u velikoj mjeri zbog smanjenja neto izvoza, a usporavanje ekonomskog rasta prisutno je i u ostalim zemljama regije, smatra Sandra Hlivnjak, ekonomistica Svjetske banke za BiH. Hrvatska je ekonomija u 2019. rasla 2,9 posto, dok je Slovenija u prvom kvartalu ostvarila 3,3 posto, a u drugom 2,5 posto.

Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke za Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, izjavio je da se u zemljama regije ostvaruje rast, ali ne dovoljno brzo. “To je ključni problem. Već smo ranije govorili da bi po sadašnjoj stopi rasta Bosni i Hercegovini trebalo 60-ak godina dostigne sadašnji nivo ekonomskih prihoda u Evropi. To nije prihvatljivo”, rekao je Salinas. Iako se za 2020. i 2021. godinu predviđa rast regionalne ekonomije, on će ostati neznatno ispod desetogodišnjeg maksimuma postignutog 2018. godine.

Rekordna nezaposlenost, ali i odlazak ljudi
Uprkos ekonomskom usporavanju, u regiji se nastavlja rekordno smanjenje nezaposlenosti. “Nezaposlenost je na historijski niskom nivou poslije značajne stope rasta iz 2018. Vidimo da sve više žena ulazi u radnu snagu i smanjuje se nezaposlenost mladih. Bez obzira na smanjenje nezaposlenosti i dalje vidimo da su ukupne stope zaposlenosti vrlo niske. Na području Zapadnog Balkana i dalje manje od polovine radno-aktivnog stanovništva ima posao”, izjavila je Edith Kikoni, viša ekonomistica u Svjetskoj banci. U poređenju s prošlom godinom, do juna ove godine otvoreno je 150.000 novih radnih mjesta u promatranih šest zemalja. Čak i uz ova pozitivna ekonomska kretanja, tek 44 posto stanovnika radno aktivne dobi na Zapadnom Balkanu ima posao. No, na Kosovu i u Bosni i Hercegovini neaktivnost se povećala u 2019. godini, što sugeriše da je više ljudi napustilo tržište rada nego što je onih koji su pronašli posao, navodi se u izvještaju Svjetske banke.

REGIONALNO TRŽIŠTE

A kakvo je stanje na terenu za naš magazin je govorilo osamnaest učesnika na regionalnom tržištu sigurnosti, cijenjenih po stručnosti i radu na mnogim projektima u više vertikala. S obzirom na njihovo dugogodišnje poslovanje u sektoru sigurnosti, gotovo od njegovih početaka na ovim postorima do današnje primjene naprednih tehnologija, može se kazati da je njihovo mišljenje relevantno i da jednim važnim dijelom – onim iz prakse – može nadomjestiti izostanak statističkog presjeka sektora sigurnosti u sedam zemalja Jugoistočne Evrope. Zanimljivo je stoga primijetiti kako su gotovo svi mišljenja da ovdašnja tržišta rastu, uz zadršku o veličini tog rasta, odnosno neki su već primijetili kako tržište već stagnira ili bilježi nešto blaži rast u odnosu na prošle godine, što potvrđuje nalaze Svjetske banke. Također, iako zasebne, s vlastitim političkim sistemima i regulativama, naših sedam zemalja uistinu čini jednu regiju, što se ponajviše vidi u gotovo istovrsnim nedostacima, s malim odmakom u Hrvatskoj i Sloveniji kao članicama Evropske unije. Pa krenimo redom.

Srbija
U Srbiji su naši sagovornici, direktori kompanija Lunatronik, Roaming Security Networks i DBS, jednoglasno potvrdili primjetan rast ugradnje sigurnosnih sistema, što povlači i povećanje profita za učesnike na tržištu. Kao glavni razlog Miladin Radivojević iz DBS-a navodi “aktivnost državnih organa i institucija na projektima kojima se podiže stepen obezbeđenja na objektima koje koriste, a koji su u prethodnom periodu bili relativno zapostavljeni i neredovno održavani”, pri čemu su u prvom planu veliki građevinski i infrastrukturni projekti čija je realizacija u toku. Riječ je, dakako, o primjetnim radovima na autoputevima, otvaranju industrijskih pogona te velikim stambenim projektima poput projekta “Beograd na vodi”. Tome treba dodati, smatra Radivojević, i zainteresovanost državnih organa za investiranje u projekte koji se odnose na smart city rješenja, kojima se povećava sigurnost građana, štedi energija i povećava kvalitet usluge javnih preduzeća.

Davor Rajčić iz Roaming Security Networksa i Bata Vulović iz Lunatronika će, pak, primijetiti da su razlozi iza “primjetnog rasta”, kako kažu obojica, povećanje kolektivne svijesti o povećanju stepena sigurnosti, što rezultira porastom investicija u sisteme tehničke zaštite, odnosno povećanje faktora rizika, koje je izazvalo rast zahtjeva korisnika, pri čemu Vulović dodaje i povećanje kvaliteta opreme uz istu ili manju cijenu, što je jako važno za tržište. Dakle, riječ je o tri pozitivna pokazatelja: većem broju projekata, povećanju svijesti građana i investitora o važnosti ulaganja u sigurnosne sisteme te većem kvalitetu opreme koja se ugrađuje.

Bosna i Hercegovina
U susjednoj zemlji nisu toliko oduševljeni prošlom godinom. Razlog je evidentan izostanak velikih infrastrukturnih projekata, politička nestabilnost u vidu neformiranja vlasti na državnom i nivou entiteta te sporost u provođenju reformskih procesa. Tako će Sven Badurina, rukovodilac razvoja i operacija tehnike u Securitasu BH, ustvrditi: “U protekloj godini bila je vidljiva stagnacija na tržištu privatne zaštite, a posebno primjene novih tehnologija u zaštiti, s obzirom na to da je Bosna i Hercegovina relativno malo tržište na kojem u posljednje vrijeme nema značajnijih ulaganja niti velikih industrija. Manja preduzeća koja su se otvorila u posljednje vrijeme minimalno ulažu u sve što se smatra sporednim troškovima, kao što su sistemi zaštite, čime je smanjen zahtjev za uslugama u ovoj branši”, dodavši kako je postojeći privatni proizvodni sektor već pokriven svim sistemima zaštite. Ivica Brekalo, direktor AFP-a, dijeli njegovo mišljenje: “Iako bilježimo blagi rast, mislim da živimo na jako neuređenom tržištu, ekonomska i politička situacija nam ne idu u prilog. Tu je dosta neuređenih stvari i generalno nije kako bi trebalo biti ni na jednom tržištu poslovanja.”

Blaži rast bilježe Sector Security i Modepack, ali više raduje njihovo primjećivanje ozbiljnijeg pristupa korisnika važnosti samih sigurnosnih sistema. Tako će Dragana Kosić, generalna direktorica Sectora, prepoznati tri glavna izvora rasta industrije sigurnosti: u ozbiljnijem upravljanju rizicima savremenih kompanija i značaju preventivnih aktivnosti, u porastu kompleksnih načina ugrožavanja poslovanja, kao što je cyber ugroženost, i primjeni sve boljih integrisanih i smart sistema koji pružaju holističku zaštitu. Iako jako izvozno orijentisani, u Modepacku, uspješnom proizvođaču ambalaže za siguran transport novca i dragocjenosti te pakovanja za e-trgovinu i dostavu, koji proizvodnju ima i u Hrvatskoj, također bilježe taj važan trend. “Lokalno se osjeća sve veća osviještenost i posvećenost sigurnosti. Glavni razlog za to je utjecaj razvoja cijele industrije (globalno), s kojim sve više ponuđača dolazi u našu regiju. Oni/mi nudimo bolja rješenja i na taj način se stvari razvijaju”, rekao je direktor kompanije Jure Širić.

Sjeverna Makedonija
Zanimljivo je primijetiti da je povećanje svijesti o važnosti kvaliteta proizvoda i usluga sigurnosnih sistema pokretač razvoja i u trećoj državi regije – Sjevernoj Makedoniji. Taj trend na jugu regije bilježi vlasnik najveće kompanije u toj zemlji. “U 2019. godini beleži se rast u obimu prometa. Glavni razlozi su ekonomski rast, povećanje svesti poslovne zajednice o važnosti bezbednosnih usluga, brand awareness kampanje itd.”, rekao je Kiril Lazarov, vlasnik NIKOB-a.
Tržište zemalja Jadranske regije bilo je dosta dinamično prošle godine. No, mnogo kompanija koje rade distribuciju i projekte nije zadovoljno zbog “agresivnosti i strašnog tempa kineskih brendova, koji time ugrožavaju profit firmi koje žive od ovog biznisa”, smatra Toni Stojanovski, generalni direktor Wizard Systemsa. On je primijetio rast u oblasti videonadzora, protivprovale i kontrole pristupa, i to u Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i na Kosovu, ali i manji profit, za što krivi upravo raznovrsnu i cjenovno nisku ponudu kineskih kompanija.

S druge, one pozitivnije strane, Stojanovski kao glavni razlog razvoja industrije sigurnosti navodi razvoj tehnologija u svijetu općenito te veliku ulogu sigurnosnih sistema u zaštiti ljudi i imovine. “Bezbednosni sistemi znatno pomažu da se objekti obezbede sa znatno manje ljudi, a neprestano 24 sata u sedmici i ništa ne može da im promakne. Dok, na primer, čovek koji radi na obezbeđenju ne može da zna da li ima neki požar u zgradi koja ima deset spratova ili 100 kancelarija, tehnologija će to detektovati za nekoliko sekundi, a može i automatski da ugasi požar pomoću različitih sistema za gašenje požara. U industriji imamo mnogo rešenja koja se mogu ponuditi kako bismo olakšali sam proces proizvodnje, njenog posmatranja, analize i izveštaje koji se mogu upotrebiti za kreiranje strategije proizvodnje ili marketinga ako koristite analitiku pametnih video-nadzornih sistema”, kaže direktor Wizard Systemsa.

Kosovo
Naši sagovornici s Kosova prošloj tržišnoj godini atribuiraju rast, ali tržište ne napreduje onoliko koliko bi moglo jer privatni sektor ne prati država. Zapravo, sve dok postoji politička nestabilnost, koja se prošle godine ogledala u izborima i tek nedavnom formiranju vlasti, brojnim aferama u vlasti ali i tenzijama na sjeveru Kosova, i tržište će osjetiti negativne efekte. “Rast je generalno primjetan, ali ovo može varirati iz više razloga. Jedan od glavnih jeste to što je najveći investitor država, a politička nestabilnost može izazvati nestabilnost tržišta”, kaže Vigan Limani, izvršni direktor COIN Systemsa. Granit Hasani, generalni direktor Bese Security, najveće kosovske kompanije, zadovoljan je poslovanjem na Kosovu, ali za Albaniju kao otežavajući faktor dodaje i otežanu zakonsku regulativu. “Za Besu Security 2019. godina na Kosovu je bila uspješna zbog rasta i širenja usluga, dok smo u Albaniji stagnirali, odnosno ostvarili mali rast zbog izmjena zakona koji su otežali poslovnu atmosferu” kaže Hasani i dodaje: “S obzirom na to da se zakoni i propisi ne mijenjaju drastično, vrata uspjeha ovise samo o nivou kvaliteta usluge.”

Slovenija
Kada je riječ o zemljama regije koje su članice Evropske unije, situacija je evidentno povoljnija, uz različito određivanje intenziteta rasta. Učesnici na tržištu sigurnosti zadovoljni su 2019. godinom, povećava se broj i kvalitet usluga, najjače kompanije su sve više izvozno orijentisane, a projekti finansirani iz fondova Evropske unije kao i EU regulative i dalje potiču rast tržišta. “Primjetan je još veći rast nego u prošlih pet godina. Prošla godina bila je naša najuspješnija u posljednje vrijeme. Razlozi su opća ugodna ekonomska situacija u privredi i društvu”, kaže Matjaž Brinovec, prodajni menadžer Jantara. Aleš Polajnko, direktor firme ORG. TEND, reći će da je rast na područjima videonadzora i IT-a ipak nešto manji u odnosu na 2018. godinu, dok će Andrija Pušić, produktni direktor Špice, kazati kako se rast primjećuje ne samo u Sloveniji i Hrvatskoj, već i u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, dok, po njegovom mišljenju, Srbija stagnira.

Hrvatska
Kada je riječ o Hrvatskoj, naši sagovornici iz kompanija Alarm automatika, King ICT, Pro alarm i Eccos inženjering ustvrdit će povoljnu poslovnu klimu u prošloj godini, pripisanu većoj kupovnoj moći, odnosno potrošnji, investicijama iz evropskih fondova, rastu potražnje za sigurnosnim sistemima te rastu građevinskog i turističkog sektora. Kazavši kako je King ICT u 2019. ostvario pozitivne rezultate u svim područjima poslovanja u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, Matija Mandić, voditelj Odjela tehničke zaštite i pasivnih mrežnih rješenja u toj kompaniji, rekao je da rast evidentan na svim tržištima te da je nasuprot “dosta kompleksnoj političkoj situaciji u pojedinim zemljama regije, veliki investicijski potencijal Evropske unije i drugih stranih fondova kompenzirao smanjene investicijske aktivnosti iz javnih proračuna”. Najveća prepreka, po njemu, i dalje je smanjeni investicijski potencijal zemalja regije koje nisu članice EU-a. S njime se slaže Valentina Lisak, izvršna direktorica Pro alarma, koja razlog istina nešto manjeg rasta vidi u istome. “U Hrvatskoj je primjetan blagi rast tržišta te veća kupovna moć i veća potrošnja, ponajviše zbog osnaživanja novih investicija, dijelom iz kapitalnih izvora, a dijelom iz EU fondova. Općeniti osnovni uzrok je bolja poduzetnička klima i ponovni rast investicija, što se odrazilo i na industriju sigurnosti.”

Detektujući rast u Hrvatskoj i Crnoj Gori, a stagnaciju u Bosni i Hercegovini i Srbiji, Ivan Špoljarić, voditelj ključnih kupaca i stranih tržišta u Eccos inženjeringu, kao glavnog pokretača vidi rast ekonomije, naročito građevinskog i turističkog sektora, a unutar industrije sigurnosti sve veću upotrebu naprednih rješenja, koja uključuju integraciju i primjenu vještačke inteligencije, čime se ostvaruju veći benefiti za kupce te veća dodana vrijednost za isporučioce sistema. Na kraju Siniša Radulović, voditelj marketinga Alarm automatike, koja posluje na 11 tržišta, obrazlaže generalni trend rasta potražnje za naprednim sigurnosnim sistemima. “Globalizacija je možda najveći čimbenik takvog trenda jer velike internacionalne kompanije svoje kriterije vezane za sigurnost prenose sa svog domicilnog tržišta na sva ostala na kojima posluju. Naprimjer, objekti internacionalnih prodajnih lanaca iste mjere zaštite primjenjuju u svim zemljama.” Radulović dodaje da je unutar industrije primjetna i konsolidacija te maturacija kompanija, zbog čega i oni kao ponuđači imaju više iskustva i znanja da tržištu ponude optimalna rješenja.

Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju magazina…

Kamere kao okosnica sistema za prepoznavanje tablica

Prepoznavanje registarskih tablica (LPR) danas je popularna tehnologija s raznovrsnom primjenom, u rasponu od kontrole pristupa do aktivnosti organa reda. U LPR sistemu najvažnija komponenta je kamera, koja mora zadovoljiti različite zahtjeve i biti pravilno instalirana kako bi krajnjim korisnicima ponudila najbolje rezultate
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Prepoznavanje registarskih tablica danas je poznato i kao automatsko prepoznavanje registarskih tablica (ALPR) ili automatsko prepoznavanje numeričkih tablica (ANPR). Kako god je zvali, ova tehnologija uživa sve širu prihvaćenost na tržištu. Prema istraživanju kompanije Research and Markets, procjenjuje se da će globalno tržište u ovom segmentu između 2017. i 2025. rasti uz složenu godišnju stopu rasta od 12 posto. Očekuje se da bi do 2025. njegova vrijednost trebala dosegnuti 1,7 milijardi dolara.

Primjena LPR tehnologije
Tablice se prepoznavaju tako što se snimljena slika tablice pretvara u numeričke vrijednosti pomoću tehnologije optičkog prepoznavanja znakova (OCR). Broj tablice može se koristiti kao jedinstveni identifikator za podršku krajnjem korisniku u oblasti sigurnosti, upravljanja i poslovne inteligencije. “Specificirali smo LPR u sljedećim namjenama: za kontrolu parkiranja na univerzitetima, otkrivanje neprijatelja u vojnim bazama, kontrolu protoka saobraćaja u garažama, vođenje baze podataka za određivanje učestalosti posjeta u autopraonicama”, kaže Dennis Gallen, potpredsjednik kompanije Kintronics. U skladu s tim, osnovna primjena LPR tehnologije danas obuhvata više oblasti.

Kontrola pristupa
Kontrola pristupa je očekivano popularan vid primjene tehnologije prepoznavanja registarskih tablica. Pomoću nje vozila mogu ulaziti u odgovarajuće prostore i napuštati ih na jednostavniji način. “LPR tehnologija se najuspješnije koristi za kontrolu pristupa vozilima. Pri tome se prati i odobrava pristup parkingu ili objektu u zavisnosti od toga da li se registarske tablice nalaze na listi za dozvoljeni ili zabranjeni pristup”, kaže Kevin Bowyer, tehnički direktor u kompaniji NW Security Group.

Organi reda
Osim kontrole pristupa, i sektor provedbe zakona ima koristi od ove tehnologije. “Prepoznavanje tablica ne samo da može pomoći u detekciji neregistrovanih ili čak i ukradenih vozila nego i označiti one koji ne plaćaju kazne ili ih trebaju dobiti. U ekstremnim slučajevima tehnologija čak može pomoći organima reda zakona da pronađu osumnjičene teroriste i kriminalce”, kaže Andres Vigren, menadžer proizvoda u kompaniji Axis Communications. “Organi reda pomoću LPR tehnologije mogu tražiti ukradena vozila, osobe s potjernica i suspendovane, odnosno opozvane vozače. Isto važi i za pronalaženje droge i krijumčarene robe”, kaže Nate Maloney, zamjenik direktora marketinga u kompaniji Leonardo/ELSAG ALPR Solutions.

Javno parkiranje
Upravljanje parkingom u gradovima, posebno u sredinama koje se brzo razvijaju, pravi je izazov. Tehnologija prepoznavanja tablica i tu može biti od koristi. “Za ručnu kontrolu dozvoljenog, vremenski ograničenog i privremenog parkinga treba mnogo vremena. ALPR tehnologija pojednostavljuje kontrolu parkiranja i poboljšava ukupnu efikasnost tako što omogućava osoblju da brzo i lako provjeri je li parkiranje plaćeno, koja su vozila nelegalno parkirana i gdje treba rasporediti terenske ekipe”, kaže Robert Amante, menadžer linije proizvoda u kompaniji Genetec.

Upravljanje saobraćajem
Podaci koje generišu sistemi za prepoznavanje tablica mogu biti neprocjenjivi za gradske vlasti u pogledu upravljanja i unapređenja kvaliteta saobraćaja. “Prikupljeni podaci iz LPR sistema mogu se koristiti za urbanističko planiranje i upravljanje saobraćajem kroz analizu obima i pravca kretanja vozila po gradu i okolini. Vrijeme putovanja može se odrediti upoređivanjem uzoraka tablica na većem broju LPR kamera. Na taj način se može steći kvalitetniji uvid u obrasce kašnjenja i slati upozorenja o nepredviđenim gužvama ili zastojima koji upućuju na nesreće za koje su zadužene interventne službe”, kaže Scott Frigaard, menadžer pametnih gradova u kompaniji Convergint.

Ostale primjene
Podaci koje nudi LPR tehnologija mogu se koristiti u kontroli granica i za nadzor tunela, ali i u oblasti sigurnosti i poslovne inteligencije. “Prilikom praćenja gostiju kasina ova tehnologija može se koristiti za provjeru posjetilaca koji se nalaze na crnim listama ili im je zabranjen pristup. I supermarketi mogu koristiti prepoznavanje tablica kako bi se osoblje upozorilo na posjetioce kojima treba pomoć, naprimjer na klijente s invaliditetom ili slabovidne osobe”, kaže Lawson Noble, tehnički direktor u kompaniji Vaxtor Recognition Technologies.

Primjeri iz prakse sistem-integratora
Kompanija IP Security Services posluje kao sistem-integrator na području Južnoafričke Republike. Njeni predstavnici opisuju LPR projekte u koje su bili uključeni. “Trenutno radimo LPR instalacije u stambenim kvartovima, rezidencijalnim kompleksima i komercijalnim instalacijama u poslovnim parkovima, nacionalnim parkovima i tržnim centrima”, kaže Walter Canitz, direktor kompanije IP Security Services. Oni implementiraju LPR projekte i za potrebe organa reda. “Trenutno se bavimo jednom mobilnom LPR instalacijom na vozilima lokalnih organa reda, koji prate druga vozila, kao i u kontrolnim centrima. U Južnoafričkoj Republici važno tržište je i borba protiv kriminala i krivolovaca. Koristimo državnu bazu podataka registarskih tablica. Konkretne tablice mogu se dodati u bazu podataka i pratiti ako se neko vozilo proglasi sumnjivim ili bude upleteno u krivično djelo. Različiti nivoi praćenja se dodjeljuju prema ozbiljnosti počinjenog zločina. Baza je vrlo sigurna i svi unosi se provjeravaju i potvrđuju kako ne bi došlo do grešaka”, kaže Canitz.

Kamere kao ključne komponente LPR tehnologije
Komponente u LPR sistemu uključuju kameru, LPR softver koji pokreće odgovarajući procesor, medij za pohranu podataka i opcionalne stavke poput IP releja i zvučnih uređaja. Među njima je kamera najvažnija komponenta jer je njena zadaća cjelodnevno prepoznavanje i očitavanje tablica u vanjskom okruženju tokom cijele godine. Za to je potrebna robusna kamera vrhunskog kvaliteta. “Standardna, komercijalno dostupna i jeftina kamera nije dovoljna za ovaj zadatak. Vi možete gledati demonstracije rada jeftinih kamera sa sporim i jednotračnim ili zaustavljenim saobraćajem, uz kvalitetnu ambijentalnu rasvjetu. No, ovi sistemi moraju raditi neprekidno i prepoznavati sve vrste tablica. Kamera mora biti namjenska LPR kamera s dvostrukim objektivima ili vrhunska CCTV kamera, koja mora biti pravilno postavljena”, kaže Noble.

Analitika na kameri ili udaljenom serveru
Analitika za prepoznavanje tablica može se obavljati na samoj kameri, odnosno na lokalnom ili pozadinskom serveru. Sve više kamera dolazi u paketu s LPR softverom na samom uređaju. One su sve popularnije iz više razloga. “Budući da se putem mreže u tom slučaju prenose samo podaci s očitanih tablica, to podrazumijeva smanjenje opterećenja podacima na mreži i serveru jer se kompletna obrada i analiza snimaka obavlja na samom uređaju”, kaže Amante. “Mi obično ustanovimo da su kamere s integrisanom LPR analitikom preciznije od onih kod kojih je ona na serverima. Sistemi koji prepoznaju tablice na serveru dovoljno su precizni u većini situacija, osim u onim najzahtjevnijim. Ipak, oni u sistem uvode dodatnu komponentu, što povećava složenost, otežava održavanje sistema i upravljanje te diže cijenu korištenja”, kaže Bowyer. Noble ipak upozorava na ograničenja primjene LPR analitike na samoj kameri. “Imajte na umu da OCR softver nekog proizvođača ne mora uvijek raditi kvalitetno na pametnoj kameri i to zbog činjenice da ona ima procesor manje snage (zbog pregrijavanja), kao i zbog neefikasnosti u razvoju samog LPR softvera. Osim toga, neke inteligentne kamere mogu pokrivati samo jednu traku standardne širine i ne mogu čitati šire ili dvostruke trake niti se nositi s dvosmjernim saobraćajem ili tablicama iz različitih regija”, kaže on.

Zahtjevi za kamere
Kamere koje se koriste za prepoznavanje tablica, bilo da su to namjenske LPR kamere ili napredni uređaji podešeni za te zadatke, moraju zadovoljiti različite uslove kako bi postigle maksimalne rezultate. Ključna stvar koju treba imati na umu je potreba da snimljena slika bude jasna i oštra kako bi proces prepoznavanja bio efikasan.

Senzor kamere
Prema Nobleu, kvalitetan senzor je najvažniji element koji treba uzeti u obzir. “Većina novih Sonyjevih IMX senzora može se nositi sa zahtjevnim uslovima osvjetljenja. Povećanje broja piksela znači da je danas senzor, npr., dimenzija trećine inča u stanju primiti više svjetla”, kaže on. On dodaje da senzori moraju biti osjetljivi na infracrvene zrake s obzirom na to da neki vidovi primjene podrazumijevaju rad u tajnosti uz korištenje IC osvjetljenja u rasponu od 850 nm ili više. “Neki skriveni sistemi zahtijevaju potpuno nevidljivo osvjetljenje od 940 nanometara i senzori zbog toga postaju skuplji. Domet kamera se znatno smanjuje kako se povećava frekvencija svjetla“, kaže on.

Osvjetljenje
Osvjetljenje je ključni element jer kamera mora snimati tablice i danju i noću. “Svjetlost je bitan faktor za izradu jasnih slika tablica. Zato je ugrađena IC rasvjeta koristan alat za omogućavanje optimalnog automatskog prepoznavanja, čak i noću”, kaže Vigren. “Sve kamere moraju raditi u mraku. Neke imaju svoje IC osvjetljenje, a ako nemaju, mora se dodati. Ako se koristi namjenska LPR kamera, onda je IC osvjetljenje veoma važno. Površinske LED diode moraju posjedovati adekvatne objektive, a često i difuzore kako bi se osvjetljenje ravnomjerno distribuiralo u obliku pravougaonika, a ne velikog kruga”, kaže Noble.
U Genetecu navode da se različite talasne dužine osvjetljenja mogu koristiti za nestandardne tablice. “Naprimjer, tablice s crvenim slovima nisu idealne za IC osvjetljenje”, kaže Amante. “Neke tablice ne odbijaju svjetlost (npr. one u Ujedinjenim Arapskim Emiratima) i zahtijevaju bijelo svjetlo kako bi se pravilno očitale. Na Floridi narandžaste i zelene metalne tablice predstavljaju pravi izazov i često se koristi 750 nanometar, koji ljudi prepoznaju kao crveno svjetlo”, kaže Noble.

Rezolucija i kompresija
Rezolucija slike je još jedna ključna stavka koju treba uzeti u obzir. “Kvalitet slike je presudan faktor uspjeha, zbog čega rezolucija ne bi trebala ići ispod 1080p”, kaže Vigren. Noble istovremeno upozorava da ne treba koristiti previsoke rezolucije ako to nije potrebno. “OCR prepoznavanju standardnih EU tablica treba oko 256 piksela po metru širine trake. Dakle, za tri metra je potrebna rezolucija od 768p. Ako imate novu kameru sa 4k rezolucijom koja prati jednu traku, možete podesiti rezoluciju na 1020p ili čak 1280p i više vam ne treba. Slike visoke rezolucije dovode do sporog pokretanja sistema, koji obrađuje silne nepotrebne piksele. Zbog toga može doći do propuštanja očitavanja tablica”, kaže on. Osim toga, on napominje da većina modernih kamera koristi IP tehnologiju, koja može slati podatke u MJPEG ili H.264 formatu, ali bi se kompresija trebala svesti na minimum. “Kompresovana slika može izgledati sjajno, ali kada se zumira, možete imati problema s OCR softverom ako su tablice oštećene, prljave ili loše osvijetljene”, napominje Vigren.

Ambijent
Kamera mora biti ojačana kako bi efikasno i bez prestanka radila na otvorenom. Prema stručnjacima, IP67 standard je dovoljan u većini situacija. Noble dodaje da bi kamere trebale imati i kvalitetnu zaštitu od sunca kako bi se spriječio kontakt svjetlosti i objektiva i smanjilo zagrijavanje. “Bijela, pa čak i hlađena kućišta se ponekad koriste u toplijim krajevima. Cjelodnevna zaštita od sunca ponekad se primjenjuje kako bi se spriječilo da prašina s ceste prekrije objektiv”, kaže on.

Instalacija kamera za prepoznavanje registarskih tablica
Pravilna instalacija igra presudnu ulogu u prepoznavanju registarskih tablica, jer njen kvalitet određuje performanse i efikasnost sistema. Tokom instalacije posebno je važno pravilno postaviti kameru. Različiti faktori, poput pozicioniranja kamere i ugla pod kojim je instalirana, značajno utječu na kvalitet snimljenih slika, a samim tim i na performanse prepoznavanja tablica.
Udaljenost između vozila i kamere varira ovisno o lokacijama projekata i potrebama korisnika. “ALPR kamera može očitavati tablice na udaljenosti do 36,5 metara, ali što više povećavate udaljenost, u igru ulazi više varijabli, poput većeg broja automobila”, kaže Amante. U pravilu, udaljenost očitavanja trebala bi biti približno tri ili više puta veća od visine kamere, kaže Noble. Važan je i ugao pod kojim kamera prati vozilo. Korisnik treba uzeti u obzir dva ugla: okomiti ugao između uzdužne osi kamere i ravni u kojoj se vozilo kreće te vodoravni ugao između uzdužne osi kamere i uzdužne osi vozila. Što je ugao manji, to bolje. “Pravilo je da se zadržite unutar 30 stepeni uglova pomicanja i nagiba”, kaže Amante.

Kada kameru postavljate blizu neke prepreke, pokušajte je postaviti iza, a ne ispred nje. “U potonjem slučaju vozilo može proći kroz vidno polje prije zaustavljanja. Ako se iz bilo kojeg razloga tablica pogrešno očita, nećete je više moći pratiti”, kaže Noble i napominje da se na nekim lokacijama saobraćaj može ukrštavati između traka ili se ulaz na lokaciju nalazi pod tupim uglom. “Ako se kamera ne može pozicionirati dublje u pozadinu, čime se saobraćaju daje više vremena za poravnavanje, možete probati još dvije opcije. Možete koristiti dvije kamere koje su usmjerene preko ulaza za oštre uglove ili primijeniti upravljanje saobraćajem. Za ovo posljednje se koriste dvije metode: ležeći policajci i šikane i oznake na trakama”, kaže on.

Broj piksela
Prema Nobleu, veličina slike snimljene tablice je veoma važna i najbolji način za njeno mjerenje je primjena visine u pikselima za svaki znak. “Kvalitetan softver će očitati znakove na tablici u visini do 12 piksela, ali se optimalno prepoznavanje općenito postiže uz veće visine, recimo od 20 do 30 piksela. Zato je vrlo bitno da se koristi ispravan objektiv koji može pokriti ovu visinu znakova”, kaže on i navodi da ako klijentova lokacija ima širok ulaz, tada se mora koristiti HD kamera.

Mobilno prepoznavanje registarskih tablica
Važno je napomenuti da LPR sistem može biti i mobilan, pri čemu se kamera postavlja na vozilo u pokretu. “LPR kamere se mogu postaviti na vozila poput patrolnih automobila, autobusa, kamiona za javne radove i prijevoz otpada. To se radi zbog pasivnog skeniranja i označavanja svakog vozila koje uđe u vidno polje kamere. Vozilo koje vrši skeniranje može se kretati po gradu i obavljati svoje redovne zadatke, a svaka snimljena tablica učitava se na LPR server u oblaku ili na nekoj centralnoj lokaciji. Na snimku se označavaju vrijeme, lokacija i sama tablica, zajedno s pratećom slikom tablice i stražnjeg ili prednjeg dijela vozila, zavisno od pravca kretanja prilikom skeniranja. Nakon toga LPR sistem provjerava svaku oznaku u odnosu na sadržaj baze podataka i može poslati upozorenje policiji ako se neka oznaka podudari s popisom vozila koja učestvuju u prekršajima ili su navedena u upozorenjima o otmici ili nestanku osoba, popisu neregistrovanih vozila, neosiguranih vozača, počinilaca prekršaja u oblasti parkiranja i drugo”, kaže Frigaard. Prema njegovim riječima, prednosti mobilnog LPR sistema leže u fleksibilnosti skeniranja u različitim geografskim zonama i čuvanju podataka u bazi podataka za potrebe budućih istraga. “Manifestacije poput sajmova, sportskih događaja i festivala privlače veliki broj posjetilaca. Patrolnim timovima je dovoljno da prođu kroz parkinge i snime tablice i tako dođu do informacija o kriminalcima, traženim osobama i teroristima. Nedostatak mobilnog LPR sistema je činjenica da kamere vrše skeniranje samo kada je vozilo aktivno, odnosno u pokretu. To znači da LPR sistem na službenom patrolnom vozilu ne skenira kada neki službenik nije na dužnosti”, kaže Frigaard.

S obzirom na ogromnu važnost mobilnog prepoznavanja registarskih tablica, instalateri bi trebali poznavati način postavljanja ovih sistema. “Mobilni sistemi se sastoje od maksimalno četiri ALPR kamere spojene na procesor, obično u prtljažniku vozila. Procesor je povezan s ugrađenim računarom s ALPR softverom, koji putem mobilne veze šalje podatke alatima za upravljanje podacima i analizu u kontrolnom centru”, kaže Maloney.

Ostali faktori
Poteškoće s napajanjem i komunikacijom, kao i mogući otpor na nivou zajednice također mogu predstavljati problem prilikom instaliranja LPR sistema. “Napajanje, komunikacije i montažna konstrukcija su najveći izazovi prilikom postavljanja LPR sistema. Potreba za adekvatnim napajanjem je trajna briga. Komunikacije moraju biti dovoljne za prijenos podataka s kamere i slanje upozorenja do odgovarajuće lokacije. Stanični radiouređaji, kao što su Cradlepoint i Sierra, najčešće su komunikacijske platforme za LPR projekte ako klijent ne posjeduje žičanu vezu s lokacijom kamera. Lokacije za postavljanje su ponekad najzahtjevnija komponenta instalacije. Stubovi saobraćajne signalizacije, električni stubovi, bandere, mostovi, tuneli i znakovi nose jedinstvene probleme koji se tiču korištenja i dozvola za postavljanje dodataka na njih“, kaže Frigaard.

“Ključni problem je dobiti dozvolu za instalaciju na najboljoj lokaciji za kameru, imajući u vidu udaljenost, pravce kretanja i uglove. Kada se rade instalacije u stambenim područjima, pojedinci mogu biti veoma osjetljivi na estetiku instalacije na konkretnim objektima”, kaže Canitz. Na kraju, svaka instalacija ima različite ciljeve i zahtjeve. Vigren smatra da je najbitnije da se oni u potpunosti razumiju prilikom projektovanja sistema za prepoznavanje tablica. “Zamislite situacije u kojima vozilo ulazi u kadar i pokušajte predvidjeti da li će se registarske tablice uvijek naći u vidnom polju ili ne. Provedite neko vrijeme na mjestu događaja, promatrajte vozila i snimite nekoliko videa vozila koja prolaze kroz mjesto detekcije kako biste bolje razumjeli varijacije u njihovom pozicioniranju. Razmislite i o brzini vozila i potrebi za preduzimanjem mjera za smirivanje saobraćaja kako biste usporili vozila ili utjecali na njihov položaj u vidnom polju”, kaže Bowyer.

Tehnološki trendovi za 2020. godinu

Poveznica u gotovo svim industrijama i tehnologijama koje naš magazin pokriva posljednjih godina je zasigurno bila vještačka inteligencija. Ulazimo u eru kada je AI dovoljno uznapredovao da donese scenarije i primjene kakve smo prije mogli gledati samo u filmovima
Pišu: Senad Matić Karić, Vesna Matić Karić
E-mail: redakcija@asadria.com

Sve brži tehnološki napredak i niz sofisticiranijih izazova s kojima se suočava sigurnosna industrija rezultirali su razvojem i pojavom zanimljivih novih tehnologija koje drastično mogu promijeniti naš privatni i poslovni život. U novu deceniju ušli smo s brojnim inovacijama u industriji. Od interesantnih predviđanja za nadolazeću deceniju do scenarija koji su se već počeli ostvarivati – donosimo vam pregled tehnoloških trendova i popularnih tehnologija koje bi trebali obilježiti 2020. godinu.

VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA

AI u svim sferama poslovanja i života
Ono što se posebno ističe je veliki napredak vještačke inteligencije, pa se u ovoj godini očekuje drastično povećanje njene upotrebe u svakodnevne svrhe. Proizvođači specijaliziranog softvera okreću se AI-ju kako bi omogućili naprednu analitiku koja je u stanju proaktivno donositi procjene neuobičajenih pojava i prijetnji. Vještačka inteligencija trebala bi umnogome unaprijediti postojeće sisteme za prepoznavanje lica, videonadzor i analitiku velikih podataka.

“Razvoj, rast i tempo napretka AI-ja i njegove integracije u sigurnosne proizvode i rješenja jeste pobjednički niz, koji predstavlja značajnu promjenu, izazove i poslovne prilike. Uzmite za primjer stalni nadzor potreban za praćenje i reagovanje na današnje napade na mreže i hakerske napade. Zahvaljujući AI-ju i dubokom učenju, razvija se tehnologija koja pomaže u automatskom smanjivanju i uklanjanju tih rizika”, rekao je Ric McCullough, predsjednik konzorcija sistem-integratora PSA Security Networka. U zdravstvu se vještačka inteligencija koristi za detektovanje nepravilnosti u videodijagnozama, što može pomoći čak i u ranom otkrivanju raka. S druge strane, u saobraćaju AI može pomoći vozilima da detektuju pješake oko njih, druga vozila i razne prepreke, što omogućava napredak u razvoju autonomnih automobila. “Barem pet posljednjih godina AI je bio puki trendovski izraz. Njegova primjena i korištenje u raznim industrijama se razvija”, rekao je Alex Ganin, projekt menadžer u BitRefine grupaciji. “Kompanije traže načine za korištenje podataka koje generiše postojeća videonadzorna oprema za poboljšanje u tri oblasti: povećanju proizvodnje, smanjenju troškova i povećanju konkurentnosti kroz integrisanje inteligencije u proizvode”, objasnio je on.

Procesiranje na rubu
Već neko vrijeme raste popularnost rješenja koja se oslanjaju na procesiranje na rubnim uređajima, što smanjuje oslanjanje na centralni server te povećava pouzdanost i sigurnost sistema. Jedan od primjera je analiza podataka direktno na kamerama koje sadrže napredni AI, čime se smanjuje mrežni saobraćaj između kamera i servera, kao i količina podataka koje treba pohraniti. Također, štedi se i vrijeme potrebno za procesiranje, tako da, recimo u videonadzoru, postoji veća vjerovatnoća da će analitika na rubu sistema, odnosno kameri, blagovremeno analizirati sumnjivo ponašanje i na vrijeme obavijestiti operatera o njemu, nasuprot reagovanju nakon što već dođe do incidenta.

Još jedan primjer je maloprodaja, u kojoj AI može smanjiti gubitke za kompaniju na vrijeme prepoznavajući neuobičajeno ponašanje osoblja ili posjetilaca. Osim toga, AI i mašinsko učenje mogu se koristiti za detektovanje oštećenja na proizvodima. Uređaji će za specijalizirane svrhe poput ove biti dizajnirani od nule, budući da će od sada češće imati ugrađen AI i podršku za duboko učenje.

Hiperautomatizacija
Jedan od ključnih tehnoloških trendova za 2020. godinu je hiperautomatizacija. Međutim, kada govorimo o njoj, bitno je naglasiti da ne govorimo samo o automatizaciji zadataka. Naime, riječ je o kontinuiranoj integraciji između različitih sistema. Pomoću hiperautomatizacije kompanije mogu automatizirati većinu ključnih poslovnih područja i usput uključiti sve zaposlene u tu transformaciju. Počevši od softverske automatizacije, koja se nalazi u njenoj osnovi, hiperautomatizacija kombinuje AI, analitiku poslovnih procesa, mašinsko učenje, ali i druge alate koje koristi za proširivanje svojih mogućnosti. Činjenica je da trenutno živimo u eri inteligentnijih uređaja kojima je AI dao sposobnost da “misle”, vide, čitaju, pišu, kreću se i pričaju. Ove nove funkcije nekada “glupih” uređaja usmjerene su ka tome da pomognu čovjeku u svakoj mogućoj životnoj sferi. Jedan od primjera toga jeste Amazon, koji već neko vrijeme koristi dronove za dostavljanje paketa na pravu adresu, a sama kompanija koristi i potpuno automatizirano skladište kako bi narudžbe poslala kupcima.

CLOUD

Cloud analitika velikih podataka
Prema IDC-u, kompaniji za analizu tržišta, do 2025. godine na svijetu će biti oko 175 zetabajta prikupljenih podataka, a većina će biti pohranjena u cloudu i podatkovnim centrima širom svijeta. Svi ti silni podaci kriju bezbrojne tajne o obrascima ponašanja kupaca, tržišnim trendovima te prednostima i manama trenutnog načina poslovanja. Kompanije će koristiti sofisticiranu analitiku koja se služi procesiranjem u oblaku kako bi analizirale pohranjene podatke i dobile korisne izvještaje o svom poslovanju i uvide u to trebaju li ga promijeniti i kako. Ova godina će donijeti širenje trenda korištenja videonadzornih rješenja u svrhe koje sežu dalje od pukog nadzora, odnosno za prikupljanje podataka koji se mogu analizirati s ciljem poboljšanja poslovanja. Samim time će doći do povećanja značaja pristupačnih cloud servera koji lako pohraniti i analizirati podatke.

Počeci kvantnog računarstva?
Dakako, ovo je više nagađanje nego nadolazeći trend, jer ne postoji nikakav način da se trenutno predvidi kada i da li će kvantno računarstvo u bliskoj budućnosti postati trend. Razlog nije toliko manjak tehnološkog napretka koliko činjenica da kvantno računarstvo na neki način predstavlja sličnu stvar kakvu je predstavljala tehnologija nuklearnog oružja u vrijeme završetka Drugog svjetskog rata. “Prvi funkcionalni kvantni računar, gotovo da mogu to garantovati, neće biti predstavljen javnosti, jer ko god ga ima, postat će gospodar svijeta”, izjavio je za Computerworld Andersen Cheng, osnivač kriptografske kompanije Post Quantum. Nacija koja bude imala istinski funkcionalan kvantni računar bit će u stanju razbiti šifre i kriptografiju protivnikove komunikacije te kreirati modele za različite strategije i predviđanja koje bi je efektivno postavile na tron svijeta. Predviđa se da bi određene vlade mogle imati tu tehnologiju za manje od pet godina. U smislu komercijalnih upotreba, kvantni računari će revolucionizirati cloud zahvaljujući mnogo bržem procesiranju u usporedbi s današnjom tehnologijom. Kako god, osim Googlea i IBM-a, mnoge druge kompanije, kao što su Alibaba, Atom Computing, Intel i Microsoft, rade na hardverskim tehnologijama koje će omogućiti kvantno računarstvo, a predviđa se da će jedna ili dvije predstaviti svoja postignuća u ovom polju već ove godine.

Mrežna raznolikost
Uprkos tome što je otvoreni internet te generalno otvoreni pristup tehnologijama neophodan za brz napredak u oblasti računarstva, određene regulative vezane za zaštitu podataka, kao i rizik od hakerskih napada dovest će do segmentiranja clouda na takozvana pametna ostrva, koja imaju specifičnu primjenu i ograničenu povezanost s drugim nezavisnim sistemima. Ovakav trend možda bi mogao usporiti napredak u oblasti vještačke inteligencije, budući da mašinsko učenje još u dobroj mjeri zavisi od vrlo velikih baza podataka koje se koriste za treniranje AI-ja za određenu primjenu.

VIDEONADZOR

Videonadzor u izuzetno nepovoljnim uslovima
Jedan od aspekata videonadzora koji se neizbježno brzo razvija je nadzor opasnih udaljenih područja – naprimjer u rudnicima ili naftnim postrojenjima, gdje može doći do eksplozija i požara. Zatim, tu je i videonadzor u izuzetno vlažnom okruženju poput onoga na teretnim brodovima, pri čemu su kamere podložne koroziji i velikom stepenu vlažnosti zraka.
Zbog svega toga tradicionalna videonadzorna rješenja često se ne mogu koristiti u takvim okruženjima. Umjesto toga, koriste se rubni uređaji za procesiranje, IoT kamere i robusni udaljeni industrijski mrežni snimači. Stoga se IP kamere i rubni uređaji moraju ojačati posebnim kućištima i materijalima kako bi bili otporni na izuzetno visoke i niske temperature, eksplozije, vlagu i kontinuirano vibriranje. Zahvaljujući adekvatnom tehnološkom napretku, viđat ćemo češće upotrebe ovakvog tipa industrijskog nadzora, pri čemu se snimljeni sadržaj analizira već na rubnom uređaju pomoću AI-ja, koji detektuje je li riječ o opasnoj situaciji te sadržaj šalje u cloud na dalju analizu.

Videoanalitika zasnovana na vještačkoj inteligenciji
Video predstavlja osnovu sigurnosti te omogućava forenzičke istrage incidenata, ali i upozorava na nadolazeće prijetnje u stvarnom vremenu. Riječ je o jednom od najbrže rastućih segmenata tržišta, a među glavnim razlozima je to što se videonadzorni sistemi mogu koristiti i u mnoge druge svrhe od izuzetnog značaja za kompaniju, koje se ne tiču samo zaštite i sigurnosti. Naprimjer, određene fabrike kao što su one koje se bave procesiranjem hrane koriste video za trening i usklađivanje s industrijskim propisima kako bi spriječile incidente koji mogu rezultirati opozivom robe i velikim gubicima.
Zahvaljujući vještačkoj inteligenciji, videonadzor se ubrzano mijenja na dva načina. Prvo, analitika zasnovana na AI-ju može pomoći u optimiziranju poslovanja i raspoređivanja resursa kroz analiziranje ponašanja ljudi. Drugo, ona u većini slučajeva postaje mnogo brža i efikasnija zamjena za službenike koji prate videonadzorne monitore – AI može na osnovu odgovarajućih algoritama analizirati ponašanje, lica i objekte ispred kamere mnogo brže i efektivnije od čovjeka.

Video kao usluga u stambenim objektima
Potpredsjednica u oblasti marketinga u Alarm.com Anne Ferguson smatra da video, koji je prije bio ili komercijalna karakteristika stambene sigurnosti ili naprosto njen naknadni dodatak, sada predstavlja centralni element u cijelom sektoru. Ona pri tome napominje da nije u pitanju samo obični videonadzor nego onaj s podrškom za analitiku koja može poboljšati korisničko iskustvo. “U okruženju u kojem rješenja raznih proizvođača mogu potrošačima djelovati slično, na odluke o kupovini će vjerovatno utjecati kompanije koje mogu implementirati najintegrisanije i najpraktičnije rješenje”, objasnila je Ferguson.

PAMETNI DOMOVI I GRADOVI

Veći broj umreženih uređaja
Internet stvari je proteklih nekoliko godina bio značajan trend u brojnim industrijama i to će se nastaviti i u 2020. Razvoj IoT-a obilježit će sve brža integracija svih vrsta senzora u mrežu, kao i veći broj praktičnih upotreba ogromne količine podataka koje ti senzori prikupljaju. Neke od tih upotreba uključuju upravljanje događajima, pametnim objektima, kao i industrijske primjene. Također, industrija sigurnosti ima određene prednosti zbog toga, budući da IoT rješenja omogućavaju veću svijest o tome šta se dešava na nadziranom području, kao i veće mogućnosti reagovanja u hitnim situacijama. Fredrik Nilsson, potpredsjednik Axis Communicationsa za Južnu i Sjevernu Ameriku, smatra da će, usljed ogromnog broja uređaja koji se umrežavaju, proizvođači, integratori i korisnici morati uže sarađivati kako nove nadogradnje jednog sistema ne bi proizvele propuste u drugom. “Proizvođači će morati ponuditi alate za automatske nadogradnje te razviti nove procedure kako bi bili sigurni da će korisnici blagovremeno implementirati promjene u njihovom ekosistemu”, rekao je Nilsson.

5G standard
5G veza će revolucionizirati vezu ljudi s internetom zahvaljujući većoj brzini i podatkovnom saobraćaju na mobilnim uređajima. Međutim, to se neće desiti samo u oblasti pametnih telefona nego i IoT uređaja poput kamera. Jedna od posljedica će biti i ubrzani razvoj pametnih gradova – moćnije IP kamere će drastično utjecati na način na koji kupujemo, živimo i krećemo se u gradovima. Predviđa se da će 5G, između ostalog, omogućiti lakši razvoj i primjenu tehnologija kao što je poboljšana realnost te da će predstavljati osnovu za pametne gradove i autonomna vozila budućnosti. Kada su u pitanju pametni telefoni, za sada samo mali broj njih podržava 5G standard, ali očekuje se da će ova godina donijeti brojne nove uređaje koji će to promijeniti.

Prebacivanje sa sigurnih na pametne gradove
U nedavnom izvještaju IHS Markita stoji kako se očekuje da će se broj pametnih gradova do 2025. godine učetverostručiti. Nova decenija će donijeti definitivnu tehnološku promjenu, koja će rezultirati proaktivnijim nadzorom i fokusom na umreženim integrisanim rješenjima, nasuprot pojedinačnim proizvodima. Jedan od primjera gdje je ovo vidljivo su kamere koje policajci nose na uniformi kako bi se obeshrabrila kriminalna djela, ali i povećala odgovornost organa reda prilikom intervencija. Međutim, naredna generacija rješenja koja se postavljaju na odjeću ili vozila podržava nove mogućnosti koje donosi povezivanje s internetom stvari; primarno je riječ o dijeljenju podataka te analizi i reagovanju u stvarnom vremenu. “Naša korporativna videorješenja su godinama imala visok stepen usvajanja na tržištu sigurnih gradova. Sada se proces istraživanja, predstavljanja i inovacija u našim proizvodima prebacuje na razvoj pametnog ekosistema senzora dizajniranog za umreženi grad”, rekao je Daniel Gundlach, potpredsjednik u oblasti sigurnosti u FLIR Systemsu.

IoT u obrazovanju
Osim primjena koje olakšavaju svakodnevni život, IoT tehnologije postaju popularno rješenje i u oblasti edukacije, pri čemu školama omogućavaju da bolje organizuju svoje aktivnosti. To uključuje i mogućnost dijeljenja rezultata ispita s drugim učiteljima ili roditeljima u stvarnom vremenu te lako praćenje rada na zadaći. Uz to, Joe Byron, potpredsjednik prodaje za američko tržište u Mobotixu, ističe da ne samo škole nego i univerzitetski kampusi mogu podići nivo sigurnosti pomoću AI-ja i IoT tehnologija. “Učionice postaju sve pametnije uz upotrebu drugih IoT uređaja kao što su pametne table i tableti za svakog učenika. Kada u sve to ubacite i svoje videonadzorno rješenje ili kontrolu pristupa, to učiteljima može pomoći u omogućavanju sigurnog i efikasnog prostora za učenje”, rekao je Byron.

Prodavnice bez zaposlenika
Početkom januara Huawei je u kineskom gradu Wuhanu otvorio prodavnicu koja uopće nema zaposlenika. Umjesto njih, u toj prodavnici cilindričnog oblika nalaze se dva robota – jedan veći, koji uzima kutije s Huaweijevom robom, i manji, koji vadi predmete iz kutija i prosljeđuje ih kupcima koji se nalaze iza stakla otpornog na metke. Osim što ne zahtijeva radnike za naplaćivanje i prosljeđivanje robe, ova autonomna prodavnica ne treba ni ljude da je nadgledaju. Za sada je pozitivno to što autonomne prodavnice ne podrazumijevaju uvijek eliminisanje ljudskih radnika – jedan od nadolazećih trendova je korištenje automatizacije u prodavnicama u doba dana kada radnici ne rade i kada je inače zatvorena. Naprimjer, od ponoći do pet ujutro prodavnica bi mogla raditi u autonomnom modu za kupce koji su pristali registrovati svoje lice kako bi mogli pomoću sistema za prepoznavanje lica ući i platiti robu. Štaviše, japanska informatička kompanija NEC udružila se s lancem prodavnica 7-Eleven kako bi ponudila upravo takav pilot-projekat u Japanu i na Tajvanu.

Rastući interes za pametnim umreženim domovima
Zarada u oblasti stambene sigurnosti opada, ali neki stručnjaci smatraju da će IoT više nego adekvatno popuniti praznine. Judy Jones-Shand, potpredsjednica marketinga u Napco Security Technologiesu, smatra da su tehnologije koje se mogu uvezati u snažan ekosistem daleko primamljivije za krajnje korisnike od tradicionalnih sigurnosnih rješenja. “Uz napredak u pogledu nosivih uređaja, bolje glasovne kontrole, vrhunskih HD kamera, robotskih sluga s AI-jem, dronovima itd., potencijalna vrijednost umreženih servisa mnogo je primamljivija za potrošače”, objašnjava ona.

Uradi sam (Do it Yourself) pristup
Sve veći broj korisnika se obrazuje na YouTubeu i specijaliziranim web-sajtovima o tome kako podesiti sisteme za pametni dom ili uvezati neki tradicionalni uređaj s pametnim sistemom. Takav pristup toliko brzo postaje trend da se kompanije za implementaciju rješenja za pametne domove sve više brinu zbog toga kako da se prilagode takvom okruženju i pokušaju ponuditi uslugu kojom će zadržati korisnike. Direktor u oblasti sigurnosnih tržišta u SnapAV-u Clint Choate smatra da će doći do ubrzanja demokratizacije tradicionalne sigurnosti. “Umjesto da se ‘pripremamo’ za dolazak DIY trenda, trebali bismo ga ‘prihvatiti’ kako bismo potaknuli kontinuiran rast naše industrije”, izjavio je on. “Sigurnosne kompanije će nastaviti trpjeti pritisak velikih DIY kompanija, ali savjetujem svoje klijente da ponude više, naplaćuju više i zadrže klijente za čitav život. To radimo nudeći program tehnološke razmjene. Klijent kupuje jednom, a dobavljač ili integrator naplaćuje određenu količinu novca svaki mjesec pored redovne pretplate kako bi nadograđivali tehnologiju, poput centrale ili monitora, koji više nisu novi”, objasnio je Kirk MacDowell, direktor MacGuard Security Advisorsa.

Digitalna radna snaga
Pametni dom ne znači mnogo ako ga ne prati i pametno življenje, a to sada uključuje i novi trend: digitalne radnike. Pojava digitalne radne snage je rezultat postojanja alata za automatizaciju, od kojih svaki ima nevjerovatan potencijal da poboljša ljudski rad. Sve to već imamo priliku vidjeti u akciji u oblasti AI-ja, mašinskog učenja i softverske automatizacije. Naime, ove tehnologije stvaraju digitalne zamjene radnika koje “razmišljaju” i “analiziraju” poput ljudi te imaju sposobnost izvršenja akcija nevjerovatnom brzinom i tačnošću, a sve to mogu raditi 24 sata na dan, sedam dana u sedmici. Tako, naprimjer, digitalni radnik može automatizirati čitav proces slanja računa te obraditi čekove i radne naloge bez ikakvog nadzora. Ovakvi botovi modernog vremena kombinuju rutinske zadatke, kognitivne funkcije i analitičke sposobnosti.

Građani “programeri”
Riječ je o sasvim novom trendu, koji trenutno ima nekoliko definicija, odnosno nekoliko različitih objašnjenja. Jedan od načina na koji se spomenuti trend može objasniti je sljedeći: nove tehnologije poput automatizacije u novije vrijeme se počinju demokratizirati, tako da poslovni korisnici koji imaju malo ili nimalo znanja o kodiranju počinju uključivati automatizaciju u svoj posao kako bi povećali vlastitu produktivnost. Ovo je postalo moguće zato što su automatizacijske tehnologije sada dostupne u cloudu kroz drag and drop interfejs. Zbog toga ovo ima potencijal da postane moćan i osnažujući alat koji će znatno povećati produktivnost ljudi.

KONTROLA PRISTUPA

Povećanje uloge clouda i mobilnih uređaja
Mobilna tehnologija od ključne je važnosti za sigurnost te u ovu industriju ulazi kroz razvoj i korištenje cloud usluga i mogućnost pristupanja sigurnosnim uređajima putem pametnih telefona ili web-browsera. Zbog toga je došlo do pojave velikog broja aplikacija za upravljanje kamerama, primanje sigurnosnih obavijesti te omogućavanje pristupa objektima.
“Rješenja za kontrolu pristupa nastavit će se razvijati u pravcu mobilnih aplikacija i akreditiva zbog lakoće korištenja, isplativosti i (dodatne) sigurnosti. Najbitnija promjena i za stambeni i za komercijalni sektor bit će 5G, koji omogućava sve vezano za IoT, kojem treba mrežna veza, brzina i fleksibilnost”, pojašnjava Paul Boucherle, direktor Matterhorn Consultinga.

Povećanje upotrebe tehnologije prepoznavanja lica
Tehnologija prepoznavanja lica se, zahvaljujući upotrebi AI-ja i mašinskog učenja, ubrzano razvija. Sistemi kontrole pristupa koji se služe prepoznavanjem lica mogu se integrisati s mnogim postojećim sistemima za kontrolu pristupa, a kada se kombinuju s dubokim učenjem, mogu omogućiti vrlo precizno prepoznavanje i uspoređivanje lica. To će rezultirati još većim i bržim širenjem te tehnologije u različitim oblastima, koje ne moraju nužno biti vezane za kontrolu pristupa. U bolnicama i odmaralištima posjetioci će moći registrovati svoje lice, tako da neće morati brinuti o nošenju autorizacijske kartice. Sistem će prepoznavati njihovo lice kako se budu kretali po objektu i automatski odobravati njihov pristup određenim prostorijama. Također, očekuje se da će do kraja 2020. godine doći do korištenja prepoznavanja lica na velikom broju aerodroma u Evropi i Aziji s ciljem automatskog prijavljivanja karte i prtljaga. Ova tehnologija se na pojedinim aerodromima koristila još od prošle godine, a za sada je riječ o opcionalnoj usluzi. Međutim, samo je pitanje vremena prije nego što s ciljem efikasnijeg protoka putnika i strožijih sigurnosnih kontrola to postane obavezan korak na međunarodnim aerodromima.

Osim toga, japanska Seven banka uvela je prepoznavanje lica na bankomatima kao dodatni nivo zaštite za korisnike koji podižu novac s njih. No, to ne znači da će prepoznavanje lica zamijeniti korištenje bankovnih kartica. Riječ je o prvim bankomatima s podrškom za prepoznavanje lica u Japanu, a ukoliko testni budu dobro radili, banka planira zamijeniti sve svoje bankomate – 25 hiljada njih – onima koji imaju ugrađenu tehnologiju za prepoznavanje lica.

Upravljanje identitetima
Činjenica je da organizacije svih veličina, kako velike tako i srednje i male, moraju kontrolisati pristup svojim objektima i svom cjelokupnom prostoru. Tu ipak dolazimo do sljedećeg problema: kompanije koje nemaju budžet za ulaganje u skupe, posebno prilagođene implementacije, moraju se oslanjati na procese koji iza sebe ne ostavljaju nikakav trag, a koji uključuju mnoštvo ljudskih interakcija kako bi odobrili, pa zatim opozvali pristup svojim osiguranim objektima. Jednostavnije rečeno, praćenje pristupa na individualnoj osnovi iziskuje mnogo vremena i energije od sigurnosnih operatera, osoblja i posjetilaca.
Na svu sreću, širenje rješenja nove generacije namijenjenih ovom tipu problema u 2020. godini rezultirat će prelaskom više malih i srednjih organizacija na sisteme za upravljanje identitetima koji su zasnovani na cloudu, a koji se mogu lako implementirati. Ovakva, cjenovno znatno prihvatljivija rješenja pomoći će organizacijama da osiguraju svoje sisteme i sadržaje efikasnim upravljanjem zahtjevima za pristup utemeljenim na identitetu pojedinca i sigurnosnoj politici organizacije.

Ekspanzija kontrole pristupa
Što se tiče trendova vezanih za kontrolu pristupa, jedan od glavnih će se odnositi na brzo i efikasno odobravanje pristupa, što će rezultirati pristupačnijom i jeftinijom višefaktorskom autorizacijom. To će donijeti i veću ekspanziju kontrole pristupa u stambenim objektima te veći naglasak na kontroli pristupa kao usluzi (ACaaS). Što se tiče videonadzora, direktor upravljanja proizvodima u Identivu Jason Spielfogel smatra da će trend za 2020. godinu biti kontinuirano širenje H.265 standarda, zatim bolja analitika u cloudu te više cloud servisa koji su kombinovani s videonadzornim sistemima i koji im donose nove mogućnosti.

Zbogom lažnim alarmima
Tokom 2020. godine očekuje se i manji broj lažnih alarma u videonadzoru zbog većeg korištenja videoanalitike. Naime, jedan od najvećih izazova s kojima se kompanije stalno suočavaju kada je u pitanju sigurnost jeste veliki broj lažnih alarma koje izazivaju nadzorni sistemi. Neke stanice za nadzor mogu tako doživjeti i nekoliko stotina lažnih alarma koji im stižu sa CCTV sistema svake noći. S obzirom na to da je stopa kriminala u porastu u svijetu, kompanije će tokom 2020. sve više usvajati videoanalitiku u okviru svojih postojećih sistema i poboljšavati vještačku inteligenciju i duboko učenje kako bi eksponencijalno povećale tačnost i stepen detekcije, istovremeno znatno smanjujući učestalost lažnih alarma i kreirajući sigurnije okruženje za svoju imovinu i zaposlenike.

Značajna uloga virtuelne stvarnosti
Virtuelna stvarnost će imati veliki utjecaj na sigurnost tokom 2020. godine i to na nekoliko načina kada je riječ o državnim i lokalnim agencijama, a prvi će biti proces obuke. Zahvaljujući ovoj tehnologiji, agencije će se moći prebaciti sa skupih i neefikasnih simulacija na VR simulacije, zahvaljujući kojima će moći izvršiti niz scenarija obuke, koji će im eventualno pomoći u donošenju pametnijih odluka pri spašavanju ljudi i ublažavanju posljedica kada se prava katastrofa dogodi, smatra Maurice Singleton, potpredsjednik u oblasti inovacija u Vidsysu. Vatrogasci će, recimo, moći na siguran a efikasan način prolaziti kroz prijeko potrebnu obuku.

Drugi način na koji će VR utjecati na sigurnost odnosi se na situacije kada dođe vrijeme da se odgovori na krizu. Nakon prirodnih katastrofa poput uragana i požara državne i lokalne agencije moći će koristiti geografske podatke kako bi pomogle u ublažavanju posljedica. Ovakav dodatni uvid u bitne informacije omogućava spasilačkim timovima da bolje razumiju koja su područja opasna ili nedostupna te gdje postoji najviše potrebe za dodatnim resursima.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.