2 Maja, 2026
image
Home Tehnologija i proizvodi Kategorija Kontrola pristupa (Page 37)

Kontrola pristupa

Od identifikacije u hodu do digitalnih vozačkih dozvola

Provjera identiteta u hodu postaje sve sofisticiranija jer sama biometrija nudi brze i sigurne načine za kontrolu pristupa na više lokacija, od graničnih prijelaza do kasina. Ipak, ova tehnologija je još u povojima
Priredila: redakcija a&s Adrije
E-mail: redakcija@asadria.com

Jedan od najvećih izazova digitalnog doba je pitanje verifikacije identiteta. U ovoj oblasti fokus se uglavnom stavlja na online metode verifikacije koje koristimo za pristup web-stranicama i zaštićenim kompjuterskim sistemima, u rasponu od jednostavnih lozinki do višestepene autentifikacije. Međutim, provjera identiteta na terenu je jednako važna, kako na sigurnosno osjetljivim lokacijama kao što su aerodromi i granični prijelazi tako i u situacijama kada potrošač mora dokazati da je dovoljno star da uđe u lokal ili kasino. Ranije je provjera identiteta obično uključivala sposobnost pojedinca da na uvid dostavi dokumente kao što su radne propusnice, pasoši i vozačke dozvole. Sve se odvijalo u okviru procesa koji može omesti zaboravnost vlasnika dokumenata ili njihovo krivotvorenje. Važan segment uspješnosti ovih sistema zavisi od vještine, sposobnosti prosuđivanja i posvećenosti službenika sigurnosti koji je zadužen za konkretnu kontrolnu tačku. Istovremeno, minimalne plate koje dobija sigurnosno osoblje često su faktor niske motivacije i čestih promjena poslova.

Pozitivni pomaci
Provjera digitalnog identiteta na sebe preuzima teret s ljudskog operatera i prebacuje ga na uređaje. Postoji više načina na koje se to može postići. Jedan je upotreba raznih biometrijskih podataka. Mašine koje skeniraju šarenicu oka, lice i otiske prstiju mogu uspješno pohraniti ove „organske“ lozinke i reproducirati ih bez problema. Biometrijske provjere identiteta su zahtjevan zadatak, čak i za računar. Naprimjer, skeniranje mrežnjače uključuje čitanje podataka na mikroskopskom nivou kao i unakrsnu provjeru obimnih i složenih datoteka u odnosu na milione drugih jedinica u bazama podataka. Pri tome se ti podaci obično nalaze u računaru na lokaciji koja je udaljena od kontrolne tačke. Biometrijskim sistemima treba velika propusnost i još veća procesorska snaga. U ovoj oblasti se bilježe i pozitivni pomaci. Policija Zapadnog Yorkshirea u Velikoj Britaniji je rano počela koristiti mobilnu provjeru identiteta. Otisci prstiju koje uzmu policajci mogu se uporediti sa 12 miliona uzoraka u nacionalnim bazama podataka o počiniocima krivičnih djela i imigrantima. Svaka podudarnost policajcu nudi uvid u ime osobe, datum rođenja i krivični dosje. Ovi uređaji se trenutno ne koriste previše često, i to zbog sve veće zabrinutosti javnosti u vezi s pitanjem zaštite privatnosti. Ipak, oni su se pokazali jako korisnim u situacijama kada osoba nema identifikacijske dokumente ili posjeduje one lažne.

Šta je neometana provjera identiteta?
Neometana provjera identiteta je jednostavan koncept koji uključuje složene procese. Njegov smisao je da odmah identificirate osobu ili dokument koji imate pred sobom i provjerite više biometrijskih osobina jedinstvenih za svaku osobu. U više sektora, poput saobraćaja, zabave i ugostiteljstva, postoji potreba da se brzo utvrdi identitet za veći broj pojedinaca. Naprimjer, u kasinima se traži lična karta radi zaštite od prijetnji koje predstavljaju prevaranti, profesionalni kockari i maloljetni konzumenti alkohola. Osoblje koje vrši provjere suočava se sa širokom paletom ličnih karata, vozačkih dozvola i pasoša. Potrebno je višegodišnje iskustvo da bi se prepoznala lažna lična karta i većina osoblja za to prosto nema vremena.

Stoga nije iznenađujuće da su kasina na popularnim kockarskim destinacijama, kao što su Las Vegas u SAD-u i kineski Macao, pioniri u oblasti tehnologija za trenutnu provjeru identiteta. Neometana provjera identiteta nudi rješenje za više problema s kojim se suočavaju kasina. Zbog toga oni već godinama potiču istraživanja tehnologija za prepoznavanje lica. Prepoznavanje lica se koristi u više situacija, uključujući samostalnu registraciju, upravljanje pristupom i videonadzor. Dodatna prednost je činjenica da se podaci iz ličnih dokumenata mogu automatski iskoristiti i za izradu profila hotelskih gostiju, uključujući i njihove fotografije. Dodavanje mogućnosti provjere ličnih dokumenata pomoći će hotelima da bolje upoznaju svoje klijente.

Digitalne vozačke dozvole
Digitalne vozačke dozvole (DDL) još su jedan primjer mobilnih identitetskih isprava. One su se pokazale popularnim u SAD-u, gdje ih je uvelo više saveznih država. U pilot-projektu koji je sponzorisao američki Nacionalni institut za standarde i tehnologiju (NIST) 91% učesnika, odnosno vlasnika dozvola naveo je da želi češće koristiti svoje dozvole u budućnosti, dok 90% kaže da priželjkuje implementaciju tih dozvola odmah ili u narednoj godini. U ovom slučaju korisnici na pametnom telefonu imaju pohranjenu digitalnu verziju svoje vozačke dozvole. Osobama koje provjeravaju identitet na terenu, kao što su službenici organa reda ili pružaoci usluga, dovoljan je jedan uređaj za verifikaciju s odgovarajućom aplikacijom. Tu je i mogućnost povezivanja s mrežom koju nude pohranjene dozvole na telefonu. Tako je moguće izvršiti provjeru identiteta na osnovu ažuriranih podataka u stvarnom vremenu i pristupiti najsvježijim informacijama. Naprimjer, službenik može znati da li im neka osoba pokazuje dozvolu koja je prijavljena kao izgubljena ili ukradena. Neka rješenja također mogu raditi i kada nisu povezana na mrežu. Time se sprečava preveliko oslanjanje tih sistema na dostupnost mobilne mreže i otklanjaju problemi povezani sa zaštitom privatnosti. Takozvani indikator povjerenja u aplikaciji za provjeru identiteta obavještava nadležnu osobu o tome kada je digitalna dozvola posljednji put ažurirana. Digitalne vozačke dozvole pružaju niz pogodnosti svim stranama, uključujući pristup preciznijim i sigurnijim podacima. U SAD-u većina ljudi i dalje mora nositi „fizičku“ vozačku licencu kao rezervnu opciju, ali mnogi već uživaju pogodnosti pohrane dozvole na svom pametnom telefonu. U pilot-projektima pod pokroviteljstvom NIST-a 89% učesnika je navelo da su digitalne vozačke dozvole praktičnije od fizičkih, a više od polovine smatra da je to „izrazita“ prednost. Nadležne osobe mogu provjeravati identitet na terenu na brz, efikasan i siguran način. Ovo rješenje također omogućava napredniju komunikaciju između osoba koje izdaju dokumente i njihovih vlasnika. Naprimjer, tijela nadležna za dokumente vlasnicima mogu slati obavještenja da je njihova dozvola pred istekom, dok vlasnik može lakše ažurirati svoje lične podatke ili čak i obnoviti dozvolu preko telefona. Time se štedi vrijeme i štiti tačnost podataka u vozačkim dozvolama.

Sigurnost za organe reda
Korist od napretka tehnologije mobilne identifikacije imaju sigurnosni sektor i organi reda i zakona. Prošle godine je održan stručni sastanak posvećen biometrijskoj tehnologiji pod pokroviteljstvom Uprave za nauku i tehnologiju Ministarstva vanjskih poslova SAD-a i Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju. Kompanija Gemalto predstavila je sistem za neposrednu identifikaciju, koji je postigao uspješnost od 99,9% u intervalu kraćem od pet sekundi, u poređenju s prosječnom stopom od 68% na nivou testiranih sistema. Veliki napredak je ostvaren na planu mašinskog učenja i vještačke inteligencije, koji su podigli brzinu prepoznavanja lica i do deset puta. Ostvareni napredak, u kombinaciji s jačim mikroprocesorima i rastućim propusnim kapacitetima, omogućit će prenosivim uređajima povezanim s oblakom da trenutno obrađuju i najsloženije upite. Neometana provjera identiteta još napreduje i razvijat će se paralelno s napretkom tehnologije mašinskog učenja. Sigurnost će se prebaciti s reaktivnog na proaktivno djelovanje, jer će se upozorenja moći slati trenutno. Standardizacija tehnologije znači da se napori različitih proizvođača mogu objediniti i kanalisati, što će ubrzati tehnološki napredak. S druge strane, sloboda korištenja bilo koje tehnologije će pratećim računarskim sistemima omogućiti da postanu skalabilniji. Paralelno s tim će se koristiti sve jači sistemi za obradu podataka, koji mogu raditi sa znatno većim bazama podataka, a tačnost rezultata će se poboljšati, dok će se prateći kapaciteti proširiti.

Funkcije zaštite privatnosti
Praktičnost mobilne provjere identiteta nije postignuta nauštrb sigurnosti ili privatnosti podataka. Iako korisnici digitalnih vozačkih dozvola mogu koristiti pohranjene dokumente na telefonima, oni zadržavaju potpunu kontrolu nad ličnim podacima koje žele dijeliti. Nasuprot tome, tradicionalne dozvole su statične i nefleksibilne u smislu podataka koje sadrže. Vlasnik digitalne dozvole može odlučiti koje informacije će predstaviti određenim osobama, kako u policijskoj stanici tako i u banci ili ugostiteljskom objektu. Ova tehnologija je i pouzdana, jer može funkcionisati bez veze s internetom. Čak i ako zalutate u neko područje slabije pokrivenosti mobilnim signalom, provjera identiteta i dalje će biti moguća.

Ipak, ova tehnologija je još u povojima. Iako su neka rješenja potpuno interoperabilna i kada se koriste u više zemalja, ona se ipak suočavaju s ograničenjima u odnosu na državne teritorije koje pokrivaju. Kada se ta ograničenja otklone, svaki službenik organa reda koji ima pristup rješenju za provjeru identiteta moći će očitavati podatke s digitalnih dozvola s bilo koje lokacije.
Nova generacija digitalnih identifikatora mogla bi dovesti do konsolidacije više tehnologija u jedinstvenu mobilnu aplikaciju za provjeru identiteta. Ona bi se koristila za fizičke provjere na licu mjesta, kao i na udaljenim lokacijama. Tako bi bilo moguće utvrditi nečiji identitet u fizičkom i digitalnom svijetu ili dijeliti odabrane informacije o sebi (npr. datum rođenja) a da se ne moraju otkrivati i drugi lični podaci. Tehnologija digitalnog identiteta bi se proširila i na druge online usluge, kao što su elektronske transakcije, potpisi i pristup online dokumentima i učinila ih znatno sigurnijim.

Aperio H100: nagrade za vrhunski dizajn, funkcionalnost i jednostavnost

Najnoviji uređaj u portfoliju Aperio tehnologija za bežičnu kontrolu pristupa proveo je cijelu 2018. godinu u prikupljanju nagrada za inovacije, funkcionalnost i dizajn. Elektronska kvaka Aperio H100 dobila je nagradu za inovativnost koju dodjeljuje magazin Detektor International i proglašena je proizvodom godine za kontrolu pristupa na sajmu Intersec.

Novi Aperio H100 nudi snagu, fleksibilnost i funkcionalnost bežične kontrole pristupa u naizgled jednostavnoj kvaki. Zahvaljujući jednostavnom postavljanju na skoro sve tipove unutrašnjih vrata, sveobuhvatnoj kompatibilnosti sa RFID tehnologijom preko ugrađenog čitača akreditiva i jednostavnoj integraciji sa pristupnim sistemima drugih proizvođača, kvaka H100 se nametnula kao ekonomično rješenje za proširenje kontrole pristupa na veći broj vrata. H100 nisu potrebni kablovi i radit će sa sistemom kontrole pristupa u online ili offline režimu rada.

Standardna baterija se lako ubacuje u tanku ručicu i nudi kompaktan i diskretan izgled koji odgovara bilo kojem stilu vrata. „Moderan i robustan dizajn novog H100 modela pokazao se kao savršen izbor za vrata sa velikim protokom ljudi u kancelarijama i objektima“, kaže Murtaza Husaini, direktor razvoja poslovanja i marketinga za Bliski istok u ASSA ABLOY. Na sajmu Intersec, Aperio H100 je proglašen proizvodom godine u kategoriji kontrole pristupa. „Možete koristiti postojeći mehanički cilindar. Kvaka samo dodaje moćan sistem kontrole pristupa bez žica i na jednostavan način“.

Kao potvrdu inovativnosti modela H100 u segmentu identifikacije i kontrole pristupa, žiri Detektor International-a je naveo da je „Aperio H100 kvaka elegantna i pametna i da predstavlja sjajan primjer vrhunskog dizajna proizvoda“.

„Posebno smo zadovoljni što je žiri pohvalio dizajn“, kaže Magnus Bæckström, menadžer Aperio serije u ASSA ABLOY EMEA. On je primio nagradu magazina Detektor tokom sajma SECTECH Expo. „Ovo je rezultat naše stručnosti u oblasti digitalnih kvaka koje se temelje na uspješnom Code Handle uređaju“.

„Ovo je samo jedan novi i inovativni proizvod, ali on je i rezultat jednog šireg pristupa koji ćete sve češće viđati u projektima ASSA ABLOY grupe.”

Novi Aperio H100 model proširuje seriju Aperio uređaja za bežičnu kontrolu pristupa. Postojeći portfolio već uključuje on-line i offline cilindre (C100) i maske za brave (E100), online i offline sigurnosne brave (L100) i bežičnu bravu za pohranu u sklopu podatkovnih centara (KS100). Svi oni se mogu integrisati u jedinstveni sistem kontrole pristupa koji obuhvata različita vrata.

Otkrijte jednostavnost nadogradnje sistema kontrole pristupa pomoću Aperio bežičnih cilindara, maski za brave, sigurnosnih brava ili nagrađivane H100 kvake i preuzmite besplatan vodič na
https://campaigns.assaabloyopeningsolutions.eu/aperio-h100

Code Handle: sigurna kvaka za jednostavnu instalaciju

Kada kažemo da Code Handle predstavlja jednostavan način da dodate PIN zaštitu bilo kojim unutrašnjim vratima, mi to stvarno mislimo. Od trenutka kada otvorite kutiju, Code Handle kvaka je već pojednostavila nadogradnju sigurnosti vaših unutrašnjih vrata.

Code Handle je sigurna kvaka sa ugrađenom PIN tipkovnicom. Ona dodaje pouzdanu elektronsku sigurnost svim sigurnosno osjetljivim unutrašnjim vratima.

Uz Code Handle vam ne treba skup sistem kontrole pristupa. Nema nepraktičnih ključeva koje morate nositi ili kontrolisati. Zaštitni PIN kod će se pobrinuti da samo ovlašteni korisnici mogu otključati vrata. Ukucajte PIN kod na tipkovnici kvake i vrata će se otvoriti. Zatvorite vrata i vaša Code Handle kvaka se automatski zaključava za vama.

Najbolje od svega je što Code Handle kvaku mogu lako instalirati i tehnički neobučena lica.

Jednostavna instalacija, jednostavna promjena PIN-a, jednostavna sigurnost

Postavljanje Code Handle kvake je jednostavno, što pokazuje i ovaj kratki video o instalaciji na YouTubeu. Nema potrebe za postavljanjem žica, specijalnih alata niti potrebe za bušenjem rupa.

Sve što vam je potrebno su dva vijka pomoću kojih ćete postaviti Code Handle na bilo koja unutrašnja vrata debljine od 35 mm do 80 mm. Ako imate odstojni prsten moći ćete postaviti kvaku na još tanja vrata.

Kod Code Handle kvake nema potrebe za postavljanjem kablova na vrata ili za priključivanjem na električnu mrežu. Code Handle nudi elektronsku sigurnost bez sistema kontrole pristupa. Ne morate čak ni mijenjati cilindar vrata. Samo ubacite dvije standardne baterije, postavite svoj Code Handle na postojeći cilindar i vaša sigurnost je već naprednija.

Kada instalirate Code Handle, vi određujete vlastiti glavni kod i možete izabrati do devet dodatnih korisničkih PIN-ova (od 4-6 brojeva). Ne brinite ako vas zaposlenik napusti ili promijeni posao. Vi možete izmijeniti ili ukloniti njegov PIN u roku od nekoliko sekundi, bez skidanja Code Handle kvake s vrata.

Code Handle čuva osjetljive dokumente, osobne stvari i dragocjenosti i štiti ih od očiju javnosti već od trenutka kada otvorite kutiju.

Zašto smo učinili Code Handle kvaku tako jednostavnom za instalaciju? Zato što niko ne želi jednostavnu sigurnosnu nadogradnju za koju vam je potreban stručnjak. Posjetite https://campaigns.assaabloyopeningsolutions.eu/codehandle i saznajte više o ovoj tehnologiji.

 

CLIQ Connect smanjuje putne troškove i rasipanje energije

Vođenje održivog poslovanja je sve veći izazov za sve nas. Još teže je kompanijama koje posluju na disperziranim lokacijama ili rade sa mobilnom radnom snagom. Kilometraža raste kako se radnici moraju vraćati u matične firme da bi preuzeli ključeve ili ažurirali svoja prava pristupa. Korištenje automobila i kombija je sve veća budžetska stavka koja, uz to, proizvodi i štetne emisije ugljika. Srećom, postoji i rješenje.

Uprkos napretku na planu podizanja efikasnosti motora, mobilni radnici koriste sve više goriva i povećavaju ugljični otisak vaše kompanije. Vaš biznis ćete brzo učiniti održivim ako smanjite broj pređenih kilometara. Ipak, smanjenje kilometraže uz održavanje nivoa sigurnosti nije lako, posebno ako se za zaključavanje udaljenih lokacija oslanjate na mehaničke ključeve. CLIQ Connect tehnologija eliminira potrebu da se radnici vraćaju u sjedište kompanije kako bi preuzeli ili vratili mehanički ključ.

Sa CLIQ Connect sistemom, svako nosi svoj programabilni CLIQ ključ i ažurira svoja prava pristupa u hodu, za šta im je potreban samo pametni telefon. To znači manje kilometraže u putu i manje novca nepotrebno potrošenog na gorivo. To je jednostavno rješenje za postizanje održivosti.

Sigurnost za održivost

CLIQ Connect je dio pouzdanog CLIQ ekosistema kontrole pristupa i daje mu neposredan operativni pečat. Bežični sistem za zaključavanje baziran je na više formata mehatroničkih cilindara i programabilnih elektronskih ključeva. Sa CLIQ Connectom, korisnik ključa više ne mora lično i fizički ažurirati svoja ovlaštenja uz potrebu vraćanja u sjedište kompanije, niti čak ni pristupati najbližem programskom uređaju. Sve što mu je potrebno je CLIQ Connect aplikacija i Bluetooth veza.

U pitanju je jednostavan, fleksibilan i održiviji sistem. On štedi gorivo i trenutno smanjuje emisije.

Aplikacija povezuje vaš programabilni CLIQ Connect ključ sa CLIQ Web Managerom putem šifrirane veze. Da biste promijenili prava pristupa za korisnika ključa ili potvrdili njegovu valjanost, vaš administrator sistema pristupa CLIQ Web Manageru sa bilo koje lokacije i ažurira ih. Sistemom se lako upravlja preko zaštićenog softvera u oblaku koji je povezan sa aplikacijom.

Korisnik ključa uspostavlja Bluetooth vezu između svog CLIQ Connect ključa i aplikacije za sigurno ažuriranje pristupnih ovlaštenja ili potvrdu validnosti ključa. Dakle, nema potrebe za putovanjem ni za potrošnjom goriva. Nedavni Izvještaj o budućnosti goriva navodi sljedeći zaključak: „Goriva na mnoge načine utiču na održivost i rješavanje ovog pitanja bi trebalo biti važan prioritet za kompanije.“ * CLIQ Connect će se pobrinuti da vaše poslovanje ide u pravom smjeru.

Koliko biste nepotrebno potrošenog goriva i energije mogli uštedjeti prelaskom na CLIQ Connect tehnologiju? Za više informacija, preuzmite besplatan alat za ekološku provjeru na https://campaigns.assaabloyopeningsolutions.eu/cliq-sustainability

Prilagođavanje promjenjivim zahtjevima poslovanja

Kako tehnologija zaštite objekata postaje sve pametnija, potreba za elektronskim sistemima kontrole pristupa je sve veća. Mehaničke brave se ne mogu umrežiti. Srećom, najnovija generacija bežičnih brava ih lako može zamijeniti i još lakše se integrisati u skoro svaki pristupni sistem
Piše: Thomas Schulz, direktor marketinga i komunikacija za EMEA regiju, ASSA ABLOY
E-mail: thomas.schulz@assaabloy.com

Novi „Izvještaj o bežičnoj kontroli pristupa 2018“, koji potpisuju ASSA ABLOY i IFSEC Global, pokazao je da integracija postaje sve važnija tema među sigurnosnim profesionalcima. Za 53% ispitanika jednostavna integracija s videonadzorom, alarmima, sistemima za praćenje radnog vremena, rasvjetom i HVAC sistemima može biti poticaj za donošenje odluke o nadogradnji pomoću određenog proizvoda. Među njima 43 ispitanika su navela da bi jednostavnija integracija s postojećim sistemima kontrole pristupa povećala vjerovatnoću da će se oni odlučiti na nadogradnju. No, zašto je fokus na integraciji?

Zašto integracija?
Za manji broj sigurnosnih interfejsa lakše je osigurati podršku, što znači da za njih ne treba ni opsežna obuka. Integracija također može poboljšati korisničko iskustvo za osobe koje borave u nekoj zgradi. Jedan akreditiv osigurava pristup parkiralištu, zgradi i laptopu i služi za kupovinu jela u bifeu. Integracija u cijelom poslovnom objektu također znači da sigurnosni sistemi i prateće osoblje mogu doprinijeti efikasnosti poslovanja, a ne samo zaštiti ljudi, prostorija i druge imovine. Većina anketiranih (58% ispitanika) također smatra da je veoma važno da kontrola pristupa podržava otvorene standarde kako bi bila fleksibilna i dugoročno održiva. Održivost kotira visoko na svakoj listi kriterija za nabavke. Hoće li se vaš sistem moći prilagoditi promjenjivim zahtjevima poslovanja i evoluciji funkcija unutar njega?

Rješenje za nadogradnju kontrole pristupa
Proširenje pokrivenosti sistemom standardnih brava može biti skup i bolan proces. Ipak, postoji i brza, jednostavna i isplativa alternativa: bežični uređaji iz serije Aperio, brave s baterijskim napajanjem i integrisani RFID čitači. Budući da Aperio ima otvorenu arhitekturu, sistem je fleksibilan i modularan. Za nove instalacije ili nadogradnju postojećeg sistema Aperio bežične brave se integrišu sa sigurnosnim sistemima više od 100 različitih OEM proizvođača iz cijelog svijeta. Sama integracija je besprijekorna i njome se opseg postojećeg sistema širi pomoću uređaja koji su održivi na duže staze. Administratori sigurnosti upravljaju novim vratima s Aperio tehnologijom preko istog interfejsa za ranije instalirane sisteme. Korisnici objekata nose samo jednu pametnu pristupnu karticu za sva vrata. Dodatne funkcije kao što su plaćanja u kantini ili posuđivanje knjiga u biblioteci se jednako lako integrišu. Aperio cilindri s RFID tehnologijom, maske, ručke i brave na baterije mogu se instalirati kao novi sistemi kontrole pristupa ili proširiti postojeće instalacije kroz bežično povezivanje novih vrata s ranije instaliranim sistemom. Nema potrebe da osoblje mijenja svoje kartice, odnosno ključeve, ili da nosi više od jednog akreditiva. Brave mogu raditi u gotovo svakom sistemu za kontrolu pristupa na svijetu, čime je obuhvaćeno više od 100 različitih proizvođača. One su energetski efikasne i opremljene baterijama, koje u prosjeku traju 40.000 ciklusa (oko dvije godine) prije nego što ih je potrebno zamijeniti. „Lako je pokrenuti proces nadogradnje“, kaže Matthias Weiß, menadžer proizvoda iz serije Aperio u ASSA ABLOY EMEA, i dodaje: „Vaš menadžer sigurnosti ili objekta samo treba kontaktirati svog standardnog dobavljača opreme za kontrolu pristupa i saznati ima li u ponudi Aperio. Možemo nadograditi skoro svaki sistem.“

Banke se oslanjaju na veću otvorenost

Otvoreno bankarstvo planira uvesti revoluciju u finansijske usluge. Banke i pružatelji usluga u oblasti platnog prometa morat će raditi zajedno kako bi ponudili besprijekorno korisničko iskustvo. Hoće li to trasirati put da novi igrači ukradu klijente od tradicionalnih banaka ili je ovo prilika za banke da se transformišu iznutra? Ko je stvarni vlasnik vaših bankovnih podataka?
Priredila: redakcija a&s Adrije
E-mail: redakcija@asadria

Godinama je odgovor na ova pitanja bio jednostavan: vaša banka. Jednom mjesečno biste dobijali pisani izvještaj koji vam daje uvid u transakcije, a ostatak vremena samo banka ima uvid u ostale informacije. To niko do sada nije dovodio u pitanje. Ali onda je došla digitalizacija i s njom su se pojavili i veliki podaci. Spotify nam danas predlaže muziku koja bi nam se mogla svidjeti, a Uber ucrtava najkraću rutu do našeg doma. No, uprkos tome, ljudi su počeli uviđati moć podataka koji će omogućiti pružanje praktičnijih i njima prilagođenih usluga.

Djeljenje podataka
Bitno je napomenuti da isto važi i za zakonodavce Evropske unije, koji su predložili da se korisnicima omogući da dijele bankovne podatke s bilo kojim brendom kojem vjeruju. Rezultat inicijative je ažurirana Direktiva o platnim uslugama (PSD2), usvojena 2015. godine. PSD2 zahtijeva od svih banaka u EU da kreiraju interfejse za programiranje aplikacija (API), a zatim ih podijele s ovlaštenim trećim stranama. Klijenti mogu predati svoje bankovne akreditive određenim kompanijama, koje te podatke koriste za kreiranje boljih proizvoda ili olakšavanje procedura plaćanja. Naprimjer, britanski startup Funding Options bavi se povezivanjem kompanija sa zajmodavcima. Ranije je to podrazumijevalo da se od klijenta traži da popuni dugačke obrasce i dostavi osjetljive lične dokumente. Korištenjem bankovnih API-ja za pregled računa Funding Options je eliminirao te zahtjeve i sada se cijeli posao može obaviti za nekoliko minuta.

Novi pristup
No, hoće li klijenti zaista povjeriti svoje bankovne podatke trećim stranama? Conrad Ford, generalni direktor kompanije Funding Options, misli da hoće. „Prije pet godina ne biste ušli u automobil nepoznatog čovjeka u dva sata ujutro ili dopustili da stranac spava u vašoj kući samo zato što vam to kaže vaš telefon. Sada to radite. Naposljetku ćemo vidjeti istu promjenu razmišljanja i u oblasti finansijskih usluga. Samo će za to trebati vremena“, smatra on. Funding Options je samo jedan od više desetaka start-upova kojima je odobren pristup bankarskim API-jevima u Velikoj Britaniji (putem inicijative Open Banking, koja je slična kao PSD2, samo za Veliku Britaniju). Te kompanije jasno kažu da žele unijeti inovacije u bankarski sektor, a to žele i regulatori. Međutim, je li to ono što i banke žele? Neki tvrde da se banke plaše ovakve konkurencije i da su nespremne za prihvatanje koncepta otvorenosti. Louise Beaumont, kopredsjednica Radne grupe za otvorene banke u organizaciji TechUK, smatra da većina banaka nevoljno razvija API interfejse i namjerno to loše radi. „To je kao kada 14-godišnji dječak kaže da će oprati suđe, ali to toliko loše uradi da ga ne poželite ponovo pitati“, kaže ona. Kieran Hines, menadžer finansijskih usluga u konsultantskoj firmi Ovum, ima nešto blaži stav prema bankama. „Banke rutinski pristupaju svojim API-jevima, ali su ograničene usklađivanjem s propisima i kratkim rokovima“, kaže on.

Banke i pitanje povjerenja
Širom Evropske unije regulatori su primorali banke da trećim stranama učine dostupnim podatke o klijentima (uz njihovu dozvolu). To je dovelo do spekulacija da bi ovi novi tržišni igrači mogli „eliminirati“ banke. Ako iTunes može zamijeniti HMV, a Netflix eliminirati Blockbuster, zašto digitalni igrači ne bi mogli uraditi isto s bankama? Tu je ključno pitanje povjerenja. Jedna stvar je promjena pristupa konzumaciji digitalnih sadržaja, a sasvim drugo je posrednik preko kojeg primate platu. Studija za 2017. godinu koju je na području Velike Britanije radio Accenture dodatno potvrđuje ove dileme:
– 69% potrošača ne želi dijeliti informacije o svom računu s trećim stranama
– 53% kaže da nikada neće koristiti otvoreno bankarstvo
– 73% nerado dijeli lične finansijske informacije s trgovcima
– 93% nerado dijeli iste informacije s kompanijama koje se bave socijalnim medijima
– 59% ima povjerenje samo u banke kada je riječ o informacijama o računima

Mogućnosti i rizici
Lako je shvatiti zašto su banke nervozne. Riječ je o pitanju odgovornosti: u slučaju povrede podataka, većina klijenata će uputiti žalbe bankama, čak i ako je to posljedica greške treće strane. Ipak, veća briga je ona egzistencijalna. Banke se plaše da bi novi i disruptivni tržišni igrači, bilo da je riječ o malim start-upovima ili etabliranim brendovima kao što su Amazon i Facebook, mogli iskoristiti novu otvorenost da im preotmu klijente. Međutim, nedavni izvještaji ipak ukazuju na suprotno. Kompanija Accenture je 2017. godine otkrila da 69% klijenata u Velikoj Britaniji ne planira dijeliti lične finansijske podatke sa trećim stranama. Isto tako, 59% ispitanika je izjavilo da ima povjerenja samo u banke kada su u pitanju informacije o računima. To bi značilo da su one u povoljnoj poziciji da same istraže nove mogućnosti. Zapravo, neke to već i rade. Francuska Credit Agricole učinila je svoje API-je dostupnim već 2012. godine i pokrenula vlastiti CAStore kao platformu za pristup aplikacijama i uslugama koje se kreiraju na ovaj način. Španska BBVA banka isto je uradila 2013. godine. U Skandinaviji Nordea je također usvojila otvoreni pristup i sada ima više od 800 programera koji rade na njenom API programu. „To je bio pametan potez. Regulativa nam pomaže, a banke reaguju na nju. Ovo je za nas prilika da saznamo nešto više o našim klijentima. Mi nemamo monopol na dobre ideje, posebno u pogledu korisničkog iskustva i prezentacije podataka o računima“, kaže Ewan MacLeod, direktor digitalnog sektora u Nordei.

API ili screen scraping tehnologija?
Čak i prije uspona tzv. otvorenog bankarstva, neke kompanije su nudile usluge koje su omogućavale osobama da objedine sve informacije o svojim računima na jednom mjestu. Kako su to radili bez API-ja? Zahvaljujući screen scraping tehnologiji izvlačenja podataka tzv. struganjem s ekrana. U tom slučaju klijent bi dijelio svoje šifre s trećim stranama, koje bi naknadno mogle pretražiti račun u potrazi za podacima koji im zatrebaju. Ovo možda zvuči rizično, ali milioni klijenata su pristali na ovaj model. Kompanije kao što je američki Yodlee zabilježile su brz rast zahvaljujući ovom procesu. Sada kada su mnoge banke već razvile API-je, screen scraping pristup bi trebao odumrijeti. Evropska komisija je obećala da će zabraniti tu tehnologiju do septembra 2019. Međutim, mnogi vjeruju da je, s obzirom da API-ji nisu univerzalni i da se razlikuju po mogućnostima, treba zadržati kao rezervnu opciju.

Banke kao agregatori podataka
Prethodni primjeri pokazuju kako banke mogu angažovati programere za kreiranje inovativnih usluga na osnovu već dostupnih informacija o računima svojih klijenata. Druga opcija je da same postanu agregatori podataka, odnosno da pristupaju API-jima drugih finansijskih institucija. U Njemačkoj banka Fidor to već radi. Ona klijentima nudi pristup nizu proizvoda različitih ponuđača posredstvom svog portala. Ovaj koncept postao je poznat kao “bankarstvo kao tržište” i pomaže novim bankama da ponude dodatne usluge, a da ih ne moraju interno razvijati. Naprimjer, Fidor koristi Nutmeg da ponudi usluge ličnog upravljanja bogatstvom, dok se za crowdfunding kapital isto radi preko Seedrs platforme. Međutim, analitičari tvrde da će revolucionarne inovacije tek doći. Oni, uglavnom, vjeruju da će API-ji približiti bankarske usluge svakodnevnom životu. Sulab Agarval, direktor i menadžer plaćanja u Accentureu za Veliku Britaniju i Irsku, objašnjava: “Postoji mogućnost da banke postanu dio nebankarskog ekosistema. Možete zamisliti kako bi uslužne platforme poput Expedije, koja već uveliko zavisi od API-ja za aviolinije, hotele i iznajmljivanje vozila, mogle uvesti bankarske usluge. Banke bi mogle ponuditi kredite i druge usluge na osnovu toga gdje se ljudi nalaze, a ne samo u tradicionalnim bankarskim prostorima.“ Hines iz Ovuma vidi sličnu priliku i u poslovnom svijetu. „Velike firme s više računa u različitim geografskim regijama teško mogu dobiti jedinstven uvid u svoje finansije na jednom mjestu. S API-jem za otvoreno bankarstvo, one bi, teoretski, mogle objediniti sve ove nepovezane podatke u svojim sistemima za upravljanje riznicama“, kaže on.

Kvalitetna autentifikacija
Da bi se ovi scenariji ostvarili, klijenti će morati otkloniti i dileme koje se tiču povjerenja. Već decenijama im se govori da nikada i nikome ne daju svoje akreditive, a sada ih se ohrabruje da to čine. Da bi ih uvjerili u ovo, evropski regulatori insistiraju na kvalitetnoj dvostepenoj autentifikaciji za sve transakcije povezane sa PSD2. Drugim riječima, klijent će prilikom davanja pristupa svom računu nekoj kompaniji morati unijeti šifru ili jednokratni numerički kod ili biometrijski identifikator. Međutim, zakonodavstvo još nije precizno definiralo šta je „kvalitetna“ autentifikacija za klijente. Ustvari, Evropska bankarska uprava ne planira finalizirati svoje regulatorne tehničke standarde do septembra 2019. godine. Dobra vijest je da stručnjaci za sigurnost već razvijaju rješenja koja idu dalje od onih s dva faktora. Gemalto Assurance Hub, naprimjer, analizira hiljade atributa korisnika i uređaja, kao što su geolokacija, profiliranje uređaja, IP adresa, procjena uređaja i biometrija ponašanja. Najvažnije je to da se oni iza toga grupišu u jedinstvenu ocjenu kako bi proces autentifikacije bio ne samo kvalitetan već i brz i neometan. Banke prilikom anonimiziranja podataka mogu biti fleksibilnije u pogledu sigurnosti. Analiza skupova podataka koji ne sadrže lične informacije, ali nude generičke spoznaje može biti jako korisna. Ovo je još jedna atraktivna oblast za banke. Španska BBVA banka već duži niz godina radi s trgovcima na malo i lokalnim vlastima. U okviru ispitivanja za potrebe jedne madridske parade analizirala je podatke s prodajnih mjesta, a zatim u saradnji s općinskim vlastima radila na planiranju najbolje komercijalne rute za potrebe održavanja parade. Beaumont iz organizacije TechUK vjeruje da je ovo pravac u kojem bi se banke trebale kretati. „Zamislite banku koja s energetskom kompanijom radi na identifikaciji ugroženih klijenata i pružanju pomoći prije nego što ovi zapadnu u dugove. Svi bi od toga imali koristi. Postoji dosta sličnih mogućnosti poput ove. Banke samo moraju promijeniti način razmišljanja i posvetiti im se“, kaže on.

Otvoreno bankarstvo: ko su treće strane?
Ako otvoreno bankarstvo omogućava ljudima da svoje bankovne podatke dijele s trećim stranama, nameće se i jedno očigledno pitanje: ko su treće strane? Okvirno, možemo govoriti o dvije. Prva su pružatelji usluga u oblasti informacija o računima (AISP), ali oni ne mogu upravljati novcem. Umjesto toga, oni analiziraju finansijski historijat određene osobe na svim njenim računima kako bi dali preporuke. Većina ljudi misli da se navedeno odnosi samo na stranice za usporedbu cijena, ali tu ulogu mogu obavljati i drugi – komunalna preduzeća, trgovci na malo, pa čak i same banke. Druga kategorija su pružatelji usluga u oblasti posredovanja u plaćanju (PISP). Oni mogu koristiti API-je za pristup bankovnom računu i zatim “prebacivati” plaćanje s vlasnika računa na trgovce. Ovo se razlikuje od standardnog kartičnog procesa u kojem organizacije kao što su Visa i MasterCard povlače novac s računa. Velike kompanije za trgovinu kao što je Amazon mogu doći u iskušenje da iskoriste ovaj pristup u pokušaju da izbjegnu kartične naknade. Međutim, osam mjeseci nakon uvuđenja PSD2 u Evropi posrednici ovog tipa nisu ostvarili veći utjecaj.

Pet trendova u tehnologiji prepoznavanja lica

Malo biometrijskih tehnologija raspaljuje maštu kao ona za prepoznavanje lica. Istovremeno, njen uspon izazvao je zabrinutost u pogledu zaštite privatnosti. Predstavljamo vam trendove koji će oblikovati svijet biometrije lica u narednim mjesecima
Priredila: redakcija@asadria.com
E-mail: redakcija@asadria.com

Otkada je osmišljena kao tehnologija tokom 70-ih, prepoznavanje lica je značajno napredovalo i danas se smatra „najprirodnijim“ od svih biometrijskih mjerenja. Za to postoji dobar razlog: prepoznajemo se ne po otiscima prstiju ili šarenice oka, već gledajući svoja lica. Kod biometrije lica 2D ili 3D senzor najprije “snima” lice. Nakon toga se snimak transformiše u digitalne podatke primjenom odgovarajućeg algoritma. Naposljetku se snimljena slika uporedi s podacima koji se već nalaze u bazi podataka. Ovo je vjerna i “napredna” replika procesa koji se zbiva i u ljudskom mozgu. Ovi automatizirani sistemi se u roku samo nekoliko sekundi mogu koristiti za identifikaciju pojedinaca ili provjeru identiteta na osnovu crta lica: razmaka očiju, nosa, kontura usana, ušiju, brade itd., a to je izvedivo čak i u masi ljudi i unutar dinamičnih i nestabilnih okruženja. Biometrija lica se lako implementira. Krajnjem korisniku ne treba fizička interakcija. Štaviše, procesi detekcije i upoređivanja lica za potrebe verifikacije i identifikacije su veoma brzi.

Trend br. 1: Utrkivanje u inovacijama
Nekoliko projekata se u utrci za biometrijske inovacije takmiči za prvo mjesto. GaussianFace algoritam razvili su 2014. istraživači s Univerziteta Hong Kong. Njegov stepen tačnosti identifikacije lica iznosi 98,52%. Facebook je iste godine najavio pokretanje svog DeepFace programa, koji sa stopom tačnosti od 97,25% može odrediti da li dva slikana lica pripadaju istoj osobi. Kod istog testa ljudi su odgovorili ispravno u 97,53% slučajeva, odnosno za samo 0,28% preciznije od Facebook programa. U junu 2015. Google je postigao još bolje rezultate s FaceNetom kao novim sistemom prepoznavanja. Postignuta je 100% tačnost u referentnom testu nazvanom „Labeled Faces in the Wild“, kao i 95% tačnost u korištenju YouTubeove baze podataka lica. Koristeći vještačku neuronsku mrežu i novi algoritam, kompanija iz Mountain Viewa uspjela je povezati lica s njihovim vlasnicima s gotovo savršenim rezultatima. Ta tehnologija ugrađena je u Google fotografije i koristi se za sortiranje slika i njihovo automatsko označavanje na osnovu prepoznatih osoba. Nakon što je pokazala kvalitet u biometrijskom okruženju, ubrzo je izbačena i njena neslužbena online verzija otvorenog koda nazvana OpenFace.

U martu 2018. godine američka Direkcija za nauku i tehnologiju u okviru Ministarstva domovinske sigurnosti bila je pokrovitelj testova koji su obavljeni u centru Maryland Test Facility. Ovi testovi provedeni su u situacijama iz stvarnog života uz učešće više od 300 volontera. Analizirane su performanse 12 sistema za prepoznavanje lica u hodniku dimenzija 2 x 2,5 m. Gemaltovo rješenje koristi softver za prepoznavanje lica i ono je ostvarilo stopu uspješnog snimanja lica od 99,9% za manje od pet sekundi (u poređenju s prosjekom od 68%), kao i preciznu stopu identifikacije od 98% u istom intervalu. Navedeno je postignuto u poređenju s prosječnom stopom uspješnosti od 66%, kao i stopom greške od 1% u odnosu na prosječnih 32%.

Trend br. 2: Sigurnost, zdravstvo i trgovina su predvodnici
U jednoj studiji iz juna 2016. navodi se procjena da će do 2022. godine globalno tržište tehnologije za prepoznavanje lica ostvariti prihod od 9,6 milijardi dolara uz godišnju stopu rasta od 21,3%. Ovaj procenat može ići i do 23%, ako tu uračunamo i državne institucije kao najveće pokretače rasta. Glavne aplikacije za prepoznavanje lica mogu se podijeliti u tri ključne kategorije.

Sigurnost. Ovo tržište obilježila je pojačana aktivnost na planu borbe protiv kriminala i terorizma, kao i ekonomska konkurencija. Prepoznavanje lica koristi se prilikom izdavanja ličnih dokumenata, a najčešće se kombinuje s drugim biometrijskim tehnologijama kao što su otisci prstiju. Upoređivanje lica se također koristi tokom granične kontrole kroz povezivanje slike na digitaliziranom biometrijskom pasošu s licem vlasnika. Gemalto je 2017. godine isporučio nova automatizirana kontrolna vrata za PARAFE sistem (automatizirani sistem za brzi prijelaz na granicama) na aerodromu Roissy Charles de Gaulle u Parizu. Ovo rješenje je osmišljeno kako bi se tokom 2018. godine olakšao prelazak s tehnologije prepoznavanja otisaka prstiju na rješenja za prepoznavanje lica. Biometrija lica može se koristiti i u policijskim kontrolama, iako se njena upotreba strogo prati na području Evrope. U 2016. godini “čovjek sa šeširom”, koji je bio odgovoran za terorističke napade u Briselu, identifikovan je zahvaljujući softveru za prepoznavanje lica američkog FBI-ja.

Zdravstvo. I u ovoj oblasti je postignut značajan napredak. Zahvaljujući dubokom učenju i analizi lica, danas je moguće preciznije pratiti pacijentovo korištenje lijekova, otkrivati genetske bolesti kao što je DiGeorgeov sindrom sa stopom uspješnosti od 96,6% i pružati podršku postupcima kupiranja boli.

Marketing i maloprodaja su sektori u kojima se nije očekivala šira primjena tehnologije prepoznavanja lica. Ipak, ova tehnologija njima, zapravo, nudi jako mnogo mogućnosti. Postavljanjem kamera u maloprodajne objekte sada je moguće analizirati ponašanje kupaca i unaprijediti sam proces kupovine. Kao i kod sistema koji je nedavno dizajnirao Facebook, prodajnom osoblju se ustupaju informacije o klijentima preuzete s njihovih profila na društvenim mrežama. To se radi kako bi se došlo do stručno obrađenih informacija. Američka robna kuća Saks Fifth Avenue već koristi ovaj sistem.

U julu prošle godine Marriott International se udružio s grupacijom Alibaba kako bi pomoću tehnologije prepoznavanja lica ponudio uslugu brzih prijava u svoja dva hotela u Kini. Gosti hotela Hangzhou Marriott Qianjiang i Sanya Marriott Dadonghai Bay sada mogu skenirati svoje lične karte, slikati se i unijeti kontaktne podatke na samoposlužnom uređaju. Nakon provjere identiteta i informacija o rezervaciji sistem izbacuje kartice za otključavanje soba. Ova je tehnologija skratila vrijeme čekanja s tri minute na manje od minute. Od 2017. godine američki fast food lanac KFC i kineski maloprodajni i tehnološki gigant Alibaba testiraju rješenja za plaćanje na bazi prepoznavanja lica u gradu Hangzhou u Kini.

Trend br. 3: Biometrijski bum na rastućim tržištima
Iako su Sjedinjene Američke Države trenutno najveće tržište za tehnologiju prepoznavanja lica, Azijsko-pacifička regija bilježi najbrži rast u tom sektoru. Kina i Indija prednjače na tom planu. Projekat Aadhaar u Indiji je najveća biometrijska baza podataka na svijetu. On već podržava primjenu jedinstvenog digitalnog identifikacijskog broja za 1,2 milijarde stanovnika. Indijska agencija za identifikaciju, koja vodi Aadhaar program, objavila je da će autentifikacija lica biti dostupna kao dodatna usluga, zajedno s dodatnim faktorom za autentifikaciju kao što je otisak prsta ili prepoznavanje šarenice oka. Prepoznavanje lica se koristi i na drugim rastućim tržištima. Vrhovni izborni sud u Brazilu uključen je u projekat prikupljanja biometrijskih podataka širom zemlje. Cilj je da se, uz prikupljanje informacija o više od 140 miliona građana, napravi biometrijska baza podataka i izradi jedinstvena lična karta do 2020. godine. Ruska centralna banka je 2017. godine na području cijele zemlje implementirala program za snimanje lica i glasova i skeniranja šarenice i otisaka prstiju.

Trend br. 4: Hakeri brinu korisnike
Neki su zabrinuti i zbog brzine razvoja i sofisticiranosti tehnologije za prepoznavanje lica, odnosno njenog utjecaja na građane i zaštitu njihove anonimnosti. U Rusiji Grigorij Bakunov, direktor razvoja tehnologija u Yandexu, osmislio je rješenje za izbjegavanje kontinuiranog praćenja pokreta i „zbunjivanje“ uređaja za detekciju lica. On je razvio algoritam koji kreira posebnu „masku“ za zavaravanje softvera. Na kraju je odlučio da svoj proizvod ne izbaci na tržište nakon što je shvatio da bi ga kriminalci mogli zloupotrijebiti. U Njemačkoj berlinski umjetnik Adam Harvey osmislio je sličan uređaj nazvan CV Dazzle i sada radi na odjeći koja bi sadržavala uzorke koji mogu spriječiti detekciju. Krajem 2017. godine jedna vijetnamska kompanija je uspješno iskoristila masku za hakiranje Face ID funkcije za prepoznavanje lica na Appleovom iPhone X telefonu. Međutim, prateći postupak je previše komplikovan za širu primjenu. Otprilike u isto vrijeme istraživači iz jedne njemačke kompanije otkrili su tehnički nedostatak koji im je omogućio da zaobiđu autentifikaciju lica preko Windows 10 Hello sistema tako što su isprintali sliku lica u infracrvenom spektru.

Trend br. 5: Zakonodavci moraju zaštititi građane
Etički i društveni izazovi koje nosi zaštita podataka blisko su povezani s upotrebom tehnologija za prepoznavanje lica. Da li ova tehnološka dostignuća, dostojna naučnofantastičnih romana, zaista ugrožavaju našu slobodu i anonimnost? U Evropi Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) predstavlja jasno definisani okvir za ovu oblast. Bilo kakva istraga o privatnom životu građana ili njihovim poslovnim putovanjima ne dolazi u obzir i taj vid ugrožavanja privatnosti povlači stroge kazne. Nakon što je stupila na snagu 25. maja 2018. godine, GDPR uredba predviđa poštivanje principa harmoniziranog evropskog okvira, posebno u oblasti zaštite prava na zaborav i davanje saglasnosti kroz jasnu afirmativnu akciju. Washington je treća savezna američka država koja formalno štiti biometrijske podatke kroz novi zakon donesen u junu 2017. godine. U Indiji na osnovu presude u slučaju Puttaswamy, koja je donesena 24. augusta 2017. godine, Vrhovni sud je u ustav ugradio pravo na privatnost. Ova progresivna presuda uvela je novu ravnotežu u odnos građana i države i predstavlja novi izazov za razvoj Aadhaar projekta.

Biometrija, mobilni pristupi, integracija, bežične brave i cloud

Prema Memooriju, kompaniji za istraživanje tržišta, globalno tržište proizvoda za kontrolu pristupa u 2018. godini poraslo je za osam posto, dostižući zaradu od gotovo 7,5 milijardi dolara. Usvajanje novih tehnologija na tržištu kontrole pristupa i u ovoj godini po svemu sudeći će biti u porastu, budući da korisnici zahtijevaju veću praktičnost i sigurnost
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Tržište kontrole pristupa generalno je sporo usvajalo najnovije tehnološke trendove. Jedan od razloga je to da organizacije ne nadograđuju svoje sisteme toliko redovno koliko nadograđuju ostale tehnologije kao što su mobilni telefoni. Prema Gaoping Xiaou, direktoru prodaje za azijsko-pacifičko tržište u AMAG Technologyju, tradicionalna kontrola pristupa i dalje zaostaje deset godina za ostalim sektorima. Uprkos tome, on smatra da će podizanje svijesti o sigurnosnim prednostima novijih tehnologija dovesti do toga da tržište u 2019. godini bude otvorenije za njih. “Nove tehnologije imaju strožije regulative i mislim da će kod ljudi u narednih 12 do 18 mjeseci doći do velikog rasta razumijevanja da postoji rizik prilikom korištenja starijih platformi, kao što su beskontaktne kartice ili Mifare CSN kartice na kritičnim lokacijama, te da je potrebna nadogradnja tehnologije kako bi se omogućilo sigurno okruženje”, kaže on.

Više bežičnih brava
Direktor upravljanja proizvodima u kompaniji Identiv Jason Spielfogel u ovoj godini očekuje veću upotrebu bežičnih brava: “Ne samo da su bežične brave spoj čitača i brave u istom hardveru nego i lakoća kojom se mogu postaviti i pustiti u rad uveliko prevazilazi starije metode kablovskog instaliranja sistema kontrole pristupa.” On dodaje da se ugostiteljska industrija “preusmjerila na ovo prije nekoliko godina, a sada ubrzano slijede najveći komercijalni/industrijski segmenti”.

Francois Lasnier, viši potpredsjednik u oblasti upravljanja identitetima i kontrolom pristupa u Gemaltu, ističe korištenje kontrole pristupa zasnovane na identitetima i u fizičkoj i u digitalnoj sferi kao zanimljivu pojavu u 2019. godini. “Umjesto provjeravanja svake transakcije pojedinačno, globalne platforme kontrole pristupa koje preuzimaju informacije s različitih sistema za upravljanje identitetima te donose pametne odluke na osnovu globalnih pravila za pristup korištenjem informacija i u fizičkom i u digitalnom kontekstu je nešto što očekujemo u budućnosti”, kaže Lasnier. On očekuje da će integracija autentifikacije i upravljanja pristupom u narednih nekoliko godina uzeti maha. “Autentifikacija će morati biti uže integrisana u upravljanje kontrolom pristupa kako bi se postigao nivo upravljanja rizikom koji je potreban organizacijama, a i kako bi se za krajnje korisnike smanjilo opterećenje u vidu logiranja u različite aplikacije”, kaže on.

Prema Vinceu Wenosu, potpredsjedniku tehnologije i inžinjeringa u Allegionu, ostali zanimljivi trendovi u ovoj godini uključuju: dalje populariziranje mrežnih IP rješenja, koja predstavljaju izazov za tradicionalne RS-485 arhitekture, kontinuiranu potražnju za cloud rješenjima nauštrb tradicionalnih lokalnih rješenja, rastuću inteligenciju rubnih uređaja usljed napretka glede štednje energije i energetski efikasnijeg računarstva, zatim pristup putem mobilnih uređaja i njegovu sposobnost da potakne dalju konvergenciju fizičke (tehničke) i logičke sigurnosti, kao i uključivanje naprednog mašinskog učenja i AI-ja te biometrije.

Prelazak s kartica na mobilne uređaje
Konsenzus među kompanijama u ovoj industriji je to da će u 2019. godini mobilni pristup imati centralnu ulogu. Tehnologije poput Bluetootha i PIR-a se sve više ugrađuju u čitače, omogućavajući korisnicima da svoje telefone drže u džepovima i ulaze u objekte tako što će naprosto mahnuti rukom pored čitača. IHS Markit narednih pet godina očekuje veliki rast tržišta mobilnog pristupa te procjenjuje se da će do 2022. godine imati objedinjenu godišnju stopu rasta od preko 100 posto. Dalje, predviđa se da će otprilike 20 posto trenutno instaliranih čitača za kontrolu pristupa do 2022. dobiti podršku za pristup putem mobilnih uređaja. “Iako će okruženja s najvišim nivoom sigurnosti nastaviti koristiti kartice kao dio svog višefaktorskog sistema akreditiva, u komercijalnim, industrijskim i stambenim vertikalama doći će do prebacivanja s kartica na pametne telefone kao primarne akreditive”, kaže Jason Spielfogel, direktor upravljanja proizvodima u Identivu.

Richard Huison, menadžer za Veliku Britaniju i Evropu u Gallagher Securityju, kaže da se na pristup pomoću mobilnih uređaja više ne gleda kao na običnu novotariju te da postaje popularniji zbog praktičnosti i dodatne sigurnosti. On dodaje da mobilni pristup ima neosporive prednosti, kao što je činjenica da se može koristiti na više lokacija te da se akreditivi mogu slati preko interneta. “To je od velike koristi za kupca kada je riječ o administriranju. Time se izbjegava štampanje svih silnih kartica te njihovo katalogiziranje i praćenje nalaze li se kod prave osobe.” Francois Lasnier iz Gemalta kaže da su telefoni postali centralna tačka interakcije ne samo u pogledu identificiranja i autentifikacije korisnika nego bi i glede iniciranja pristupnih zahtjeva (fizičkih ili digitalnih) bilo lakše razviti globalna pristupna pravila te donositi odluke o pristupu na osnovu cjelokupnog korisničkog kretanja.

Osim toga, Rick Caruthers, predsjednik Galaxy Control Systemsa, kaže da je veći broj korisnika koji zahtijevaju mobilne aplikacije koje primaju notifikacije i video sa sistema kontrole pristupa radi provjere. U Gallagher Securityju vjeruju da pametni telefoni zbog svoje sveprisutnosti imaju značajnu prednost u odnosu na pristupne kartice. “Koliko ljudi će se vratiti kući ako shvate da su ostavili pristupnu karticu? Gotovo niko. Ali većina bi ako se sjeti da je ostavila mobilni telefon kod kuće. Ljudi koriste telefon za plaćanje karti za kino i rezervisanje mjesta u restoranu, pa zašto im ne bi omogućavao prolazak kroz vrata za što imaju dozvolu?”

Ovo mišljenje dijeli i Andrew Fulton, šef upravljanja proizvodima u oblasti kontrole pristupa u Vanderbiltu. “Mobilnu kontrolu pristupa sada sve više traže krajnji korisnici koji žele u svoje organizacije uključiti mobilne telefone s određenim nivoima pristupa. Mobilni telefon u današnjem svijetu predstavlja konstantu i normalno je za kompanije da to vide kao priliku da integrišu mobilni pristup u urede i različite nivoe pristupa”, kaže on. Direktor TDSi-ja John Davies kaže da, iako je mobilni pristup već raširen u stambenom sektoru, istraživanja pokazuju da neke velike organizacije već kupuju nove čitače kako bi se pripremile za mobilne identifikacijske tehnologije. Procjenjuje se da bi na čitače koji imaju podršku za mobilni pristup do 2020. godine moglo otpadati 10 posto prodatih čitača. Uprkos prednostima, postoje sektori za koje Huison smatra da neće prihvatiti mobilni pristup, kao što su britansko zdravstvo i lokalne vlasti, zbog zabrinutosti u vezi s “manjkom kontrole” nad akreditivima.

Balansiranje između prednosti i mana
Praktičnost je jedan od najvećih faktora koji potiču prelazak na ostvarivanje pristupa preko mobilnih uređaja. “Za mnoge je mnogo lakše sjetiti se svog mobilnog telefona nego bedža ili kartice. Tu je također i problem otpada, budući da plastika koja se koristi u izradi tih akreditiva može stvarati mnogo otpada – naročito ako se koristi u velikim količinama, kao što je slučaj u hotelskim okruženjima”, kaže Andrew Fulton iz Vanderbilta. Druge prednosti uključuju gotovo instantno autoriziranje korisnika, brži i praktičniji pristup te niže ukupne troškove kada je u pitanju višefaktorska autentifikacija. “Autoriziranje akreditiva je naprednije, a cijena čitača je opala. To je potaknulo više kompanija da razmisle o mobilnom pristupu za buduće projekte. Smatramo da će se tehnologija mobilnog pristupa nastaviti popularizirati i preuzeti veći tržišni udio od tradicionalnih tehnologija”, kaže Rick Caruthers, predsjednik Galaxy Control Systemsa.

Iako je pristup pomoću mobilnih uređaja praktičan, treba uzeti u obzir i to hoće li podaci o aktivnostima biti pohranjeni na mobilnom uređaju ili cloud serveru. Gaoping Xiao dodaje da se mora imati u vidu i “cijena virtuelnih akreditiva u odnosu na kartice budući da troškovi implementacije mogu biti visoki kada su u pitanju rješenja pojedinih proizvođača”. Nancy Islas, predsjednica Maxxess Systemsa, kaže da, kako bi oni bili odgovarajuća zamjena za postojeće kartice i proximity čitače, brzina i kapacitet čitača s podrškom za mobilne akreditive moraju biti barem ekvivalentni onima u postojećim uređajima.

Xiao iz AMAG-a ističe da je jedan od izazova za uredska okruženja to što se još od zaposlenika zahtijevaju da nose bedž s fotografijom kako bi se razlikovali od ostalih radnika, posjetilaca i izvođača radova. Ipak, mobilni pristup u takvoj situaciji ima jednu očiglednu prednost – praktičan je, jer mnogi ljudi većinu vremena nose svoj pametni telefon, a takav pristup je sigurniji budući da su mobiteli obično zaštićeni lozinkom. Fulton iz Vanderbilta kaže da je još jedan izazov veliki broj različitih platformi za koje su ti programi razvijeni. “Ne nose svi istu vrstu telefona – ili čak uopće ne nose mobitel. Još jedna stvar koju treba imati u vidu je kako upravljati posjetiocima i izvođačima radova koji zahtijevaju kratkoročni ili dugoročni pristup objektu, kao i to kako se upravlja privatnošću. Tačnije, ukoliko zaposlenik koristi lični mobilni telefon za pristup, koliko poslodavac može pristupati tom telefonu ako se on koristi kao akreditiv. Svi ovi izazovi se moraju riješiti i o njima se mora raspravljati prije nego što kompanija može uvesti takvu vrstu rješenja.”

Problemi s računarskom sigurnosti također se moraju riješiti, budući da se briše linija između korištenja mobilnih telefona za posao i lične potrebe. Zahvaljujući ovome, mobilni uređaji će, prema potpredsjedniku Gemalta, najvjerovatnije postati primamljiva meta za napade. “Korisnici stoga moraju biti svjesniji kakve aplikacije instaliraju. Kompanije će posvetiti više resursa cjelovitoj sigurnosti pristupa pomoću mobilnih uređaja. Mobilni uređaji imaju neka sigurnosna ograničenja te će postati centralna meta hakerskih napada kako bude rasla njihova uloga u olakšavanju naše svakodnevice. Prema tome, sigurnosni mehanizmi za održavanje visokog nivoa povjerenja uz istovremeno posmatranje mobilnog telefona kao uređaja čija se sigurnost može narušiti (politika nultog povjerenja) postajat će sve važniji”, kaže Lasnier.

Nastavak integracije videa s kontrolom pristupa
Integracija videa s kontrolom pristupa je proces koji traje godinama, a kompanije vjeruju da će se nastaviti. “Integracija će generalno biti od ključne važnosti za proizvođače proizvoda za kontrolu pristupa i videonadzor. Prelazak na video integrisan s kontrolom pristupa logičan je nastavak ovog trenda i proizvođači kod kojih to predstavlja ključni dio ponude bit će uspješniji nego oni kod kojih to nije slučaj”, kaže Andrew Fulton iz Vanderbilta. Predsjednica Maxxess Systemsa Nancy Islas kaže: “Bilo koja organizacija s NoC-om ili SoC-om odmah će iskusiti prednosti spajanja svih ključnih nadzornih sistema, kontrole pristupa, sigurnosnih sistema i dvosmjerne komunikacije u okviru jedinstvene platforme. Takav visok nivo integracije omogućava upravljanje sigurnošću i operacijama uz potpuni pregled situacije, omogućavajući (organizacijama) da koordiniraju aktivnosti interventnih timova i ljudi koje štite, zajedno s informacijama koje trebaju znati u hitnim situacijama.” Rick Caruthers kaže da profesionalci sve više traže veći nivo integracije sistema kako bi konsolidirali operacije i uvezali prethodno razdvojene mogućnosti sistema u jednu jedinstvenu platformu. “Galaxy Systems proteklih nekoliko godina podržava VMS integraciju i nastavit ćemo se širiti uz pomoć novih integracijskih partnera kako se budu pojavljivali”, dodaje on.

Iz Identiva kažu da video predstavlja jednostavan način da se vizuelno verifikuje događaj u kontroli pristupa, ali i da kontrola pristupa daje dodatne podatke koji se mogu koristiti u istragama u okviru nadzora. “Preduslov za takvu integraciju zapravo zavisi od toga kako krajnji korisnik koristi svoje sisteme, ali kad god su kamere smještene u blizini uređaja za kontrolu pristupa, njihovo neintegrisanje je gubitak investicije. A kada se jednom integrišu, one omogućavaju izuzetno brzu verifikaciju događaja te potvrdu ispravnih/pogrešnih praksi”, kaže on. Prema Vinceu Wenosu iz Allegiona, iako će i snimljeni video i prijenos uživo i dalje biti od koristi, rješenja koja mogu koristiti slike za poboljšavanje sigurnosti – naprimjer, za prepoznavanje lica u videu – najvjerovatnije će biti najpopularnija. Iz Vanderbilta kažu da rješenja koja nude i kontrolu pristupa i upravljanje videom u cloud formatu koriste mala i srednje velika preduzeća zbog cijene i ponuđenih usluga. On dodaje da druge vertikale koje bi mogle imati koristi od videointegracije su one u kojima je video bio kritična komponenta za kontrolu pristupa, kao što su zdravstvo, edukacija, finansijske usluge, visoko obrazovanje, kasina i ugostiteljska industrija. Regionalni menadžer Gallagher Securityja Richard Huison smatra da integraciju videonadzora s kontrolom pristupa više potiču proizvođači i dobavljači koji se žele istaknuti po svojoj ponudi nego stvarne potrebe tržišta. Umjesto da bude neophodna za svaku vrstu upotrebe, on vjeruje da integracija videonadzora s kontrolom pristupa treba biti zasnovana na pojedinačnim potrebama.

Širenje beskontaktne biometrijske kontrole pristupa
Očekuje se da će uloga beskontaktne biometrije nastaviti rasti, djelomično zahvaljujući naprednijoj i preciznijoj tehnologiji. Prema procjenama MarketsandMarketsa, vrijednost globalnog tržišta biometrijskih sistema će do 2023. godine dostići 41,8 milijardi dolara, uz objedinjenu godišnju stopu rasta od 20 posto. Slično tome kako se za analitiku očekivalo da će biti ključni trend više od decenije, za predviđeni eksplozivni rast biometrije govorilo se da “samo što nije”. Međutim, danas je veliki tehnološki napredak smanjio cijenu i poboljšao performanse praktično svih biometrijskih uređaja, što olakšava usvajanje te tehnologije. “U kombinaciji s promjenom u pogledu korisničkog prihvatanja mobilne biometrije radi kontrole pristupa i elektronskog plaćanja, taj napredak će potaknuti dalje uvođenje biometrijskih rješenja”, kaže Vince Wenos iz Allegiona. Direktor upravljanja proizvodima u Identivu Jason Spielfogel kaže da je kreiranje sistema kontrole pristupa koji ne zahtijeva specifičnu angažovanost korisnika oduvijek bilo Ahilova peta beskontaktnih biometrijskih sistema. Razlog je to što takvi sistemi generalno zahtijevaju od osobe da bude na tačno određenom mjestu i/ili gleda u određeno mjesto kako bi je sistem prepoznao i autentificirao. Međutim, kako tehnologije koje mogu prepoznati šarenicu oka ili lice pod kosim uglovima postaju bolje, tako se prevazilaze i te prepreke. “Kada se kombinuju sa sistemima dizajniranim da spriječe skrivanje osoba jedne iza druge, ova tehnologija ima potencijal da revolucionizira kontrolne tačke”, kaže Spielfogel.

Nove tehnologije u praktičnoj primjeni
Gemalto je nedavno s jednom od vodećih aviokompanija najavio zajednički pilot-program kako bi implementirao biometrijsko ukrcavanje. “Test će potvrditi da se potrebe i očekivanja putnika mogu ispuniti korištenjem prepoznavanja lica nauštrb tradicionalne karte, a uz zadovoljavanje pasoških pravila Službe za carinu i graničnu zaštitu SAD-a”, kaže Lasnier iz Gemalta. U Allegionu ističu da državni sektor i javna zaštita više neće biti primarne vertikale koje koriste biometrijske tehnologije te da će u obrazovanju i zdravstvu doći do veće upotrebe kontrole pristupa. “Primjene u zdravstvu će najvjerovatnije uključivati neprekinut protok ljudstva, koji poboljšava iskorištavanje osoblja i zadovoljstvo pacijenata, zatim čišći rad uz beskontaktnu kontrolu pristupa te verifikovanje identiteta za pristup podacima pacijenata i drugim podacima. Kompanije bi također mogle umnogome povećati korištenje biometrije u kontroli pristupa, pri čemu će, prema Spiceworksu, potencijalno 90 posto njih koristiti tu tehnologiju do 2020. godine”, kaže Wenos.

Direktor TDSi-ja John Davies kaže da su građevinske zone bile dobar primjer toga na koji bi način biometrijska kontrola pristupa mogla biti korisna. U takvom okruženju za radnike je bilo daleko praktičnije da koriste sistem za prepoznavanje lica ili vena u dlanu budući da bi nošenje kartice moglo biti nepraktično, a otisak prsta bi se možda teško očitavao zbog loših uslova kojima su izložene ruke radnika. Takav sistem bi također bio pogodan i za sportske dvorane ili stadione, gdje profesionalni igrači moraju ostvariti pristup privatnim prostorima bez džepova ili torbi u kojima bi nosili akreditive. Ipak, postoje prepreke za usvajanje. Richard Huison ističe povećanu svijest o privatnosti podataka nakon što je GDPR stupio na snagu. On kaže da su ljudi bili zabrinuti da ih vlast snima te da nisu znali šta država može uraditi s tim snimcima: “Ali na kraju će to zbog praktičnosti biti rastući trend, a tehnologija će biti naprednija kako bi to olakšala, zajedno s educiranjem javnosti radi eliminisanja straha.”

Prepoznavanje lica kao faktor rasta
Uprkos početnom skepticizmu korisnika, veća prisutnost tehnologije za prepoznavanje lica utabala je put za njenu upotrebu u kontroli pristupa u vidu beskontaktne biometrije. Nancy Islas ističe da je implementacija prepoznavanja lica u pametnim telefonima umnogome ublažila krivulju učenja potrebnog za njeno korištenje. Ono je sada uveliko prihvaćena u javnosti, što će dodatno ubrzati upotrebu prepoznavanja lica u većem broju okruženja. Prema izvještaju MarketsandMarketsa, očekuje se da će vrijednost globalnog tržišta prepoznavanja lica do 2022. dostići gotovo 7,8 milijardi dolara, uz objedinjenu godišnju stopu rasta od 13,9 posto. Rast se pripisuje većoj potrebi za naprednijim nadzorom i nadgledanjem javnih prostora te povećanju korištenja te tehnologije u sektorima kao što je državni. Andrew Fulton ističe da su korisnici, slično kao u slučaju mobilnih akreditiva, željeli fleksibilnost u kontroli pristupa. Biometrijski čitači su im mogli pomoći u tome, uz istovremeno omogućavanje dodatnog nivoa sigurnosti za zaštitu organizacije. Iako se nove tehnologije stalno stavljaju u prvi plan, najpopularniji biometrijski sistemi su generalno najrašireniji i najpraktičniji, naprimjer prepoznavanje lica i šarenice oka.

“Vidimo da su se čitači lica proteklih nekoliko godina ubrzano razvijali, a mnogi kupci ih počinju koristiti umjesto čitača otisaka prstiju ili geometrije šaka zato što su praktičniji i vrlo sigurni. Također, mogu imati kapacitet i za 10.000 obrazaca lica kako bi se ispunila potreba za velikim brojem ljudi potrebnim u određenim okruženjima”, kaže Gaoping Xiao, direktor prodaje u AMAG Technologyju. Tehnologija prepoznavanja lica je tokom godina znatno naprednija te je sada preciznija nego prepoznavanje šarenice oka, kaže Richard Huison. “Prepoznavanje lica efikasno je usvojeno u kontrolisanim situacijama kao što je pasoška kontrola na aerodromima”, kaže on. Međutim, ističe da čak i u strogo kontrolisanim okruženjima poput pasoške kontrole procent prepoznavanja nije bio idealan. “Imamo dodatni problem ograničenja vidnog polja kamere, koja ne može snimiti određene ljude. Ja sam viši od dva metra i ne mogu pronaći kameru koja je smještena dovoljno visoko da me snimi, dok su neki ljudi u kolicima ispod 1,2 metra”, dodaje on.
Vince Wenos, potpredsjednik u oblasti globalne tehnologije i inžinjeringa u Allegionu, ističe da ulaganje u prepoznavanje lica značajno raste, posebno u Kini, budući da kompanije vide kombinaciju prepoznavanja lica i vještačke inteligencije kao značajan faktor na tržištu. “Izvještaji pokazuju da su protekle dvije godine ulaganja u biometriju prešla četiri milijarde dolara, pri čemu otprilike polovina otpada na kineske kompanije za prepoznavanje lica”, kaže on.

Više clouda i svijesti o cyber sigurnosti
Očekuje se da će u toku ove godine popularizirati cloud rješenja za kontrolu pristupa i upravljanje videom, pri čemu kompanije ističu veću želju među krajnjim korisnicima da prihvate cloud proizvode. Iako većina korisnika i dalje želi ulagati u tradicionalnija rješenja za kontrolu pristupa, prednosti oblaka, kao što su brža instalacija, automatske softverske nadogradnje, fleksibilnost i mobilnost, udaljeni servisi i bolja računarska sigurnost, potiču korisnike da pređu na njega. “Očekujemo da će u ovoj godini doći do velikog rasta u oblasti cloud kontrole pristupa, budući da ona otvara nove mogućnosti zarade za pružaoce usluga, kao i priliku za brojna mala i srednje velika preduzeća da na ekonomičan način implementiraju napredne mogućnosti kontrole pristupa. Kao rezultat toga, cloud rješenja za kontrolu pristupa će se nastaviti razvijati, uz nove mogućnosti i integracije u 2019. godini”, kaže Rick Caruthers.

Jason Spielfogel iz Identiva kaže da je prebacivanje kontrole i upravljanja sistemom kontrole pristupa u oblak logično iz više razloga, uključujući bolje upravljanje i kontrolu te veću sigurnost. “To također omogućava sistemima kontrole pristupa gotovo neograničenu prilagodljivost neopterećenu zahtjevom dodatnih panela u slučaju lokalne implementacije sistema. Trenutna situacija se zasniva na hibridnom pristupu, uz cloud kao primarni mozak sistema i lokalni backup. Kako proizvođači sistema kontrole pristupa budu nastavljali prebacivati funkcije sistema na rubne uređaje (bridgeve i čitače), to će cloud učiniti još atraktivnijom opcijom za kontrolu pristupa”, kaže Spielfogel.

IHS Markit očekuje da će se tržišna zarada industrije kontrole pristupa kao servisa do 2022. godine (ACaaS) povećati na 950 miliona dolara te da će mala i srednje velika preduzeća predvoditi usvajanje ACaaS-a. Na te kompanije je u 2017. godini otpadalo 21 posto zarade na tom tržištu. “Izmještanje kontrole pristupa u oblak krajnjim korisnicima pruža veću sigurnost, ali bez potrebe da ulažu u skupu IT infrastrukturu. Kontrola pristupa kao servis je brzorastući segment tržišta za male i srednje velike projekte (do 50 vrata). Međutim, djeluje da to još neće zaživjeti u većim projektima”, kaže direktor TDSi-ja. “Zanimljivo je da bismo uz kontrolu pristupa kao servis, koja predstavlja novu paradigmu za pružaoce usluga, mogli vidjeti i nove firme koje ulaze na tržište kao rezultat toga. Novi igrači znače veću konkurenciju, tako da će biti interesantno vidjeti kako će tržište reagovati i kako će pružaoci usluga prevazići nove izazove”, dodaje Davies.

S obzirom na to da se očekuje prelazak kontrole pristupa na cloud i IP tehnologiju, pitanje računarske sigurnost postaje važna stvar koju treba imati u vidu. Svijest o računarskoj sigurnosti bila je glavni faktor koji je poticao tehnološki razvoj u oblasti kontrole pristupa, smatraju u Gallagher Securityju. To je bilo usko povezano sa GDPR-om i djelomično s mobilnim akreditivima. Ali, Huison naglašava da je cyber sigurnost veliki problem te da su ga svjesni ljudi na sve većim nivoima. “U multinacionalnim kompanijama, specifičnim vertikalama kao što su bankarstvo te velikim korporacijama žele se pridržavati raznih državnih standarda te biti sigurni da ‘šta god je to što se ubacuje u moju mrežu’ neće olakšati hakerima ostvarivanje pristupa preko sistema za kontrolu pristupa ili videonadzor”, kaže on. Kada je riječ o malim i srednje velikim firmama, koje imaju manje znanja, stručnosti i resursa, Huison vjeruje da korisnici moraju biti uvjereni u sigurnost svoje mreže, kao i u to da li je njihova sigurnosna investicija spremna za buduće izazove i hoće li dugoročno biti “cyber sigurna”.

 

Prava tehnologija kontrole pristupa čini škole sigurnijim uz manje troškova

Škole svakodnevno privlače lopove i uljeze. U jednom izvještaju se navodi da se skoro polovina britanskih škola suočila s krađom opreme u posljednje tri godine. Krađa kompjutera iz škola je dovoljno rasprostranjen problem da se njime bavila i Svjetska banka. Rješenje leži u kvalitetnijem upravljanju sigurnošću i pristupom.

Sigurnost je podsticaj i za inovacije. Bez fleksibilne sigurnosti nemoguće je realizirati nove inicijative u oblasti tehničkog obrazovanja, kao što je praksa donošenja vlastitih uređaja u školu (BYOD, Bring Your Own Device) koja se trenutno testira u Austriji i Estoniji,

U idealnoj situaciji, vrhunska kontrola pristupa bi služila kao standard za sve škole. No, izazovi su i dalje prisutni. Vrata u školama obavljaju različite uloge: neka bilježe veliki promet korisnika (glavni ulaz), dok se druga rijetko koriste. Većina direktora škola nisu tehnološki eksperti. Oni možda i žele primijeniti novu tehnologiju, ali ne znaju tačno kome se obratiti. Pogrešno odabranom sistemu mogu trebati dugotrajne intervencije. U konačnici, i budžet je pitanje koje se nadvija nad svakom odlukom.

Je li elektronska kontrola pristupa pravi odgovor?

Bez odgovarajuće sigurnosti, nijedna škola ne može garantovati sigurnost učenika. Ofsted, državno tijelo za nadzor škola u Velikoj Britaniji, aktivno provjerava školske pristupne sisteme. To samo naglašava važnost pouzdane kontrole pristupa, uključujući mjere protiv upada uljeza, zaštitu od vandalizma i automatsku evakuaciju ili zaključavanje objekta u vanrednim situacijama.

Uz mnogo vrata u zgradama ovog tipa, upravljanje mehaničkim ključevima može biti naporno. Jedna velika srednja škola mora kontrolisati ključeve za ulaz, učionice, laboratorije, prostorije za AV opremu, dramske sekcije, IT i serverske sobe, kancelarije, biblioteku, teretanu, kantinu i kuhinju, medicinske sobe, studentske ormariće, sobe za osoblje i sobe za održavanje.

Opterećenje praćenjem svih ključeva može biti ogromno. Zašto ga ne zamijeniti jednim intuitivnim softverskim sučeljem?

Elektronska kontrola pristupa otklanja sigurnosne nedostatke zaključavanja pomoću mehaničkog ključa. Sa karticama umjesto mehaničkih ključeva, lako je blagovremeno i efikasno poništiti svaki izgubljeni akreditiv. Osiguravanje pristupa novom korisniku ili poništavanje dozvole odlazećem uposleniku je jako jednostavno. Ako dođe do incidenta, administratori mogu pratiti evidenciju korištenja za određena vrata ili korisnika putem softvera. Napredne funkcije, kao što je kontrola u realnom vremenu, omogućene su zahvaljujući pravom sistemu.

Elektronska kontrola pristupa omogućava menadžerima sigurnosti da programiraju detaljne pristupne dozvole za svakog korisnika. Tako, na primjer, direktor škole ima pristup svim zonama preko jedne RFID kartice, dok osoblje za održavanje i sigurnost nema pristup kancelarijama ili prostorima za čuvanja osjetljivih podataka. Nastavnici i čistači dobijaju dozvole na osnovu ograničenog vremena, tako da mogu ostvariti pristup samo tokom radnog vremena.

Takva preciznost je gotovo nemoguća sa mehaničkim sistemom sigurnosti.

Spremni za školu

SMARTair bežični sistem kontrole pristupa namijenjen je školama. Sa intuitivnim softverom za upravljanje, akreditivima i bravama sa baterijskim napajanjem u većini konfiguracija, sistem se lako instalira i pogodan je za korištenje i osoblju koje nije prošlo tehničku obuku. Sistem podržava veliki broj korisnika i evidentira svaku interakciju, tako da se incidenti mogu efikasno istraživati.

Sistem je ekonomičniji za upravljanje od kablovskih sistema kontrole pristupa ili tradicionalne mehaničke sigurnosti. Vratima su potrebne tek minimalne intervencije prilikom ugradnje SMARTair uređaja s baterijskim napajanjem jer nema potrebe za postavljanjem kablova. Izgubljena kartica je mnogo jeftinija i jednostavnija za zamjenu od bilo kojeg fizičkog ključa. Nema potrebe da mijenjate brave već samo da izbrišete autorizaciju kartice iz sistema. Ako se vaše potrebe promijene, lako je proširiti pokrivenost na više katanaca ili kombinirati offline funkcije i rad u stvarnom vremenu unutar iste instalacije.

Softver je dostupan na računaru, tabletu ili mobilnom uređaju i daje upraviteljima lokacija potpunu kontrolu. Dovoljan je kratak pogled na ekran da se provjeri stanje vrata. Profili se mogu kreirati za različite grupe korisnika, na primjer za nastavnike, čistače i uredske menadžere. Sistem omogućava da se vrata prebacuju između režima rada otvorenog pristupa i kartica/PIN kontrole u različita doba dana. Jednako je lako upravljati sa više instalacija preko jednog sučelja ako, na primjer, administrator vodi više lokacija ili škola.

Sistem se po potrebi može prilagoditi svakoj zgradi ili vratima. Na primjer, vrijeme otvaranja može biti duže za korisnike s invaliditetom ili se na odabranim vratima može omogućiti zaobilaženje postavki privatnosti. Zahvaljujući pouzdanim mogućnostima vođenja evidencije, SMARTair softver se može koristiti i kao vaš automatizirani sistem za evidenciju prisutnih.

Bežične komponente

SMARTair uređaji odgovaraju različitim tipovima vrata. Maske za brave na baterije su robusno rješenje za većinu vrata i nude opcionalnu PIN numeričku tastaturu za dodatnu sigurnost. Zidni čitači SMARTair jednako dobro štite vrata kojim je potreban veći nivo sigurnosti i okruženja sa visokim prometom ljudi, kao što su vanjska vrata i parkirališta. Zidni čitači su pogodni za vrata opremljena protupožarnim alarmom kao što su, na primjer, ona za naučne laboratorije.

SMARTair osigurava više od vrata. Za ormariće u zajedničkim prostorijama ili svlačionicama, SMARTair brave sa integrisanim RFID čitačima rade u istom sistemu. Dakle, programabilna kartica koja otključava glavna vrata se može koristiti i kao ključ od ormarića. Isti akreditiv se može koristiti za plaćanje u kantini i dr.

SMARTair u akciji

U Danskoj je škola Vejle Friskole sebi uštedila ogromnu količinu vremena zahvaljujući prelasku na SMARTair. Upravljanje ključevima je “tražilo puno vremena, otprilike 5 sati sedmično”, objašnjava Henrik Kækel, službenik za tehničke usluge u školi. Sada su zamijenjeni mehanički ključevi, a preko 80 vrata i ormarića je osigurano pomoću SMARTair uređaja.

SMARTair je jednostavan za upravljanje. „Ranije je bilo dosta teško jer smo imali velike probleme sa ključevima koji su se gubili“, kaže Henrik Kækel. „Na upravljanje ključevima se trošilo puno vremena“.

Danas, osoblje škole troši oko 5 minuta sedmično u upravljanju svojim sistemom pristupa. „Nevjerojatno lako se koristi … potreban vam je 1 minut da unesete kod za učenika“,
dodaje Henrik.

U školi Lycée Kreisker u Francuskoj, uprava se suočila sa sličnom dilemom. Kako zamijeniti postojeće zahtjevno rješenje koje uključuje upravljanje sa dva odvojena sistema ključeva? Bezbjednost je bila najvažnija: svaki pristupni sistem mora zaštititi 2.500 zaposlenih i učenika i zadovoljiti stroge francuske propise o bezbjednosti škola.

Zidni čitači SMARTair sada kontrolišu pristup kroz glavni ulaz koji je kritična prva linija odbrane svake škole. Učionice su zaključane bežičnim bravama. Interno osoblje kojem ne treba tehnička obuka vrši osnovno upravljanje putem SMARTair softvera koji je jednostavan za korištenje. Konfiguriranje sistema je vrlo jednostavno. Tako se, na primjer, vrata mogu unaprijed programirati da ostanu otvorena između 9 i 17 sati, ali da izvan radnog vremena traže akreditive.

Saznajte kako SMARTair može zaštititi vašu školu i uštedjeti vam vrijeme i novac — posjetite https://campaigns.assaabloyopeningsolutions.eu/smartair-schools?utm_campaign=smartair-schools-emea-en-2019-02&utm_source=PR

 

Aperio bežične brave štite kancelarije u Italiji bez kablova

H-Farm se dokazao kao preduzeće koja podržava inovacije i kreativnost u evropskim startup kompanijama. Kompanija se fokusira na razvoj vještina, nove pristupe obrazovanju i digitalnu transformaciju. Njen najnoviji projekat transformacije uključuje sistem kontrole pristupa za vlastite kancelarije.

Kompaniji H-Farm je zatrebalo rješenje za pojednostavljeno upravljanje pristupom za veliki broj ljudi koji se nalaze na rastućem broju lokacija i zgrada. H-Farm se suočava s velikim prometom korisnika zbog redovnog pridruživanja novih kompanija i organiziranja i do 300 događaja godišnje. Sve nove brave su morale proširiti postojeći Axis sistem, ali bez dodatnog usložnjavanja svakodnevnog upravljanja.

Kako bi zadovoljili svoje potrebe, u H-Farm su odabrali kombinaciju Aperio kvaka, sigurnosnih brava i maski, od kojih se svaki uređaj morao jednostavno prilagoditi tako da svakodnevne aktivnosti u kancelarijama ne budu ometane složenim instalacijama. Do sada je na više lokacija H-Farma u sjevernoj Italiji postavljeno 40 Aperio Online H100 bežičnih kvaka, šest Aperio Online L100 bežičnih brava i četiri Aperio Online E100 bežične maske.

Sve brave sa baterijskim napajanjem iz serije Aperio su bežične, tako da se vrata unutar H-Farma ne moraju povezivati neuglednim kablovima. Budući da Aperio nudi široki spektar uređaja sa baterijskim napajanjem, H-Farm može odabrati preciznu bežičnu bravu za svaku primjenu: L100 brava štiti vrata sa visokim sigurnosnim zahtjevima dok su robusne H100 kvake pogodne za unutrašnja vrata sa velikim protokom korisnika.

Nova bežična kvaka
Unutrašnja vrata H-Farma su zaštićena novom bežičnom kvakom Aperio H100 koja je proglašena za Intersecov proizvod godine za kontrolu pristupa u 2018. godini. Aperio H100 nudi svu fleksibilnost i pristupačnost Aperio bežične kontrole pristupa unutar jedne tanke i pametno dizajnirane kvake. Standardni utori za baterije unutar nje znače da ova kvaka ne zauzima puno prostora. Tim dizajnera iz ASSA ABLOY ugradio je elektroniku u kvaku na vanjskoj strani vrata, bez ugrožavanja sigurnosti.
Dizajn je postao glavna atrakcija modela H100. H-Farm je tražio da se korišteni uređaji stope sa savremenom arhitekturom njihove nove zgrade H-Campus, vrijedne 101 milion EUR. „Aperio hardver za bežičnu kontrolu pristupa je robusan, posjeduje lijep dizajn i savršeno se uklapa u naše okruženje i rješava naš problem sa pristupom“, kaže Alberto Aldrigo iz H-Farma.
H100 i drugi Aperio uređaji se lako instaliraju. Za H100 vam trebaju samo dva vijka. U budućnosti, to će omogućiti H-Farmu da lako uključi nove objekte u jedinstveni pristupni sistem kako se on bude širio na nove lokacije. H100 je kompatibilan sa oko 90% vrata sa dva glavna modela: jedan za vrata koja se otvaraju lijevom rukom, a drugi za ona za desnu ruku.
„Aperio H100 takođe omogućava korisnicima da dodaju više vrata svom rješenju za kontrolu pristupa, jer je cijena po vratima niža“, kaže Tania Amico, menadžer prodaje za seriju Aperio u ASSA ABLOY Italija.
Bezbolna integracija
Otvorena arhitektura u osnovi Aperio uređaja omogućila je jednostavnu online integraciju sa postojećim Axis sistemom preko PRYSM AppControl softvera. Daljinsko upravljanje preko jedinstvenog centralnog softverskog interfejsa odvija se neometano, što olakšava upravljanje sistemom.

„PRYSM AppControl softver omogućava integraciju Axis sistema sa Aperiom“, kaže Piergianni Marana, voditelj ključnih klijenata u kompaniji Axis. „AXIS A1001 kontroler vrata temelji se na otvorenom hardveru, što olakšava instaliranje i konfiguriranje Aperio bežičnih brava.”

Aperio RS-485 Hub centar upravlja sa do osam Aperio brava u tipičnom rasponu od 15 do 25 metara i uz komunikaciju sa administrativnim sistemom preko snažnog AXIS A1001 IP mrežnog kontrolera. Jedan AXIS A1001 kontroler vrata može upravljati jednim ožičenim vratima i jednim Aperio Hub centrom, sa do devet vrata po centru. AES 128-bitna enkripcija osigurava sigurnu komunikaciju između brava i sistema. Online Aperio integracija menadžerima objekata u realnom vremenu daje informacije o situaciji u odgovarajućim prostorima.

Aperio brave su bežične, tako da nema potrebe za skupim i dugotrajnim instalacijama kablova. AXIS A1001 koristi Power over Ethernet (PoE) napajanje, što eliminiše potrebu za kablovima za napajanje kontrolera. Ako se potrebe unutar objekta promijene, tj. ako menadžeri u H-Farmu žele kontrolisati pristup za veći broj vrata ili uključiti nove prostorije u svoj sistem kontrole pristupa, instalateri mogu brzo, efikasno i lako postaviti Aperio brave i integrisati vrata sa AXIS Entry Manager kontrolnim sistemom.

Saznajte više o tome kako Aperio pomaže kompanijama da prošire svoj sistem kontrole pristupa na https://campaigns.assaabloyopeningsolutions.eu/aperio

 

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.