Home Tehnologija i proizvodi Kategorija Pametni domovi (Page 4)

Pametni domovi

Ksenia Security u ponudi Lunatronika: Dobro došli u svet integrisane bezbednosti

Integrisano upravljanje svim komponentama objedinjenog sistema privlači sve veću pažnju korisnika, naročito kad je praćeno onim najvažnijim – povećanjem bezbednosti stana ili poslovnog prostora. Originalan pristup ovoj integraciji donosi sistem Ksenia Security, koji u Srbiji distribuira Lunatronik
Piše: Dejan Ristanović, glavni urednik, časopis PC Press
E-mail: pc@pcpress.rs

Od prvih implementacija smart home sistema postojali su problemi s integracijom raznih komponenti. Šta god je novo ugrađeno, njime se upravljalo na poseban način, direktnom vezom, preko lokalnog web-servera ili namenskog servera proizvođača, u poslednje vreme i mobilnom aplikacijom. Priča se završava tako da postoji nekoliko sistema za upravljanje i nikakva mogućnost da se sve to objedini, pa da imamo automatsko spuštanje nekih roletni, podešavanje grejanja u određenim sobama i gašenja kućne multimedije kada legnemo u krevet, po mogućnosti jednom komandom. Ksenia Security sistem pretenduje upravo na to kroz jedinstvenu aplikaciju koja je “svesna” svih pametnih uređaja u kući i spremna da im komanduje. I da uz to obezbedi dom ili poslovni prostor od napadača.

Hibridni sistem
Ksenia Security je pre svega hibridni sistem sa 16 do 644 zone i čak 644 relejna izlaza namenjena komandovanju raznim uređajima – npr. podizanjem i spuštanjem roletne na jednom od prozora bi se, recimo, upravljalo jednim relejnim izlazom. Kontrola je integrisana u aplikaciju Lares 4.0 za Android ili iOS platformu, koju treba jednostavno instalirati na mobilni telefon. Sistem podržava 30 particija i čak 1.024 korisnika, što znači da će svako od ukućana imati zaseban pristup aplikaciji.
U sistem možete da integrišete sav kućni IoT, pre svega alarmni sistem s protivpožarnim detektorima, zatim kamere za nadzor, otključavanje i zaključavanje kapije, kućnih i garažnih vrata, svetla, električne uređaje, grejanje i hlađenje, upravljanje roletnama, navodnjavanje travnjaka i bašte. Sve to je u aplikaciji podeljeno na ekrane i sekcije, a upravljanje je jednostavno i svodi se na klik na ikonu, odnosno okretanje “potenciometra” na željenu poziciju. Mobilna aplikacija uspostavlja direktnu Wi-Fi vezu s lokalnom centralom, što znači da kontrola funkcioniše i ako nema pristupa internetu. Moguća je i “ručna” kontrola uređaja kroz instalirane prekidače ili panele na dodir dijagonale 7 ili 10 inča i rezolucije 1900×1200 tačaka s PoE ili Wi-Fi konekcijom; postavite panele na pogodna mesta i tako upravljate IoT opremom, uživo posmatrajući efekte komandi. Tako možete i da programirate sistem kroz web-interfejs, koji će omogućiti da zadate željene scenarije (može ih biti do 512), date im imena i testirate njihov rad. Najlepše je to što promena konfiguracije ne zahteva restart centrale – sistem je neprekidno operativan, čak i dok ga programirate.

Detektori i efektori
Da bi čitava integracija imala smisla, Ksenia Security nudi niz uređaja koje možemo instalirati u našem pametnom domu. Tu su razni relejni moduli, kao i dvostruki relejni moduli za roletne, sa statusom položaja i ulazima za lokalne tastere i senzore, zatim interesantno dizajnirani protivpožarni detektori (nalik na lampu ili zvučnik), IC detektori sa prikrivenim sočivom (embedded tehnologija), uz osam verzija u istom kućištu, kao i veoma zapaženi (dodeljeno mu je više nagrada) višesenzorski Domus, koji obuhvata detektor temperature, vlažnosti, osvetljenosti i pokreta, a sve to u jednom Keystone modulu. Sistem sarađuje s ONVIF kompatibilnim kamerama i preko snapshot URL-a pravi tri fotografije za verifikaciju alarma, a komande se mogu zadavati i glasom – smart home voice assistants je kompatibilan sa Google Homeom i Amazon Alexom.

Bez ograničenja
Niste ograničeni na Ksenijine proizvode – možete da koristite klasične detektore svih proizvođača, ali i da se opredelite za integraciju sa KNX, Control4 i Creston sistemima. Time obezbeđujete da ranije investicije u smart home i IoT uređaje budu očuvane i dalje unapređene. Verovatno ćete se odlučiti i za kontrolne tastature i čitač (za spoljnu montažu) zasnovan na NFC tehnologiji, što omogućava direktnu kontrolu alarma bez mogućnosti pravljenja neovlašćenih duplikata ključeva/kartica. Posebno je zgodno što uz svaku grupu tastera možete da stavite modularni multidetektor, koji meri temperaturu u prostoriji, vlažnost vazduha, osvetljenost i ujedno predstavlja detektor pokreta.

Sigurnost kroz cloud
Sve alarmne centrale i tastature su sertifikovane po EN50131 GRADE 3 standardu, što garantuje najviši nivo bezbednosti. Komunikacija s aplikacijom obavlja se preko lokalne internetske konekcije ili, ako ona nije raspoloživa, 3G/4G mreže, što znači da uvek imamo vezu s našim domom, odnosno poslovnim prostorom i da tačno znamo šta se tamo događa. Dvosmerna komunikacija uređaja u kući se zasniva na Wi-Fi standardu na frekvenciji 868 MHz, uz posebne protokole za uštedu baterija kada je alarm isključen. Ujedinjavanje kontrole, komandovanja i video-nadzora u jednu Smart Home aplikaciju je važan adut koji će vas ubediti da preciznije analizirate ponudu firme Ksenia Security i uvedete njihov sistem, u konfiguraciji koja vam je trenutno potrebna, uz sigurnost da kasnije čitav sistem možete da širite kako potrebe budu rasle. Ksenia Security se prodaje isključivo kroz oficijelne kanale, koji garantuju licencirane instalatere koji će se pobrinuti da sve bude postavljeno na pravi način i uputiti nas u efikasno korišćenje sistema. Sve u svemu, dobra ulaznica u svet integrisane bezbednosti i IoT-a.

D-Link predstavio nove pametne videonadzorne kamere s naprednim mogućnostima detekcije kretanja

Kompanija D-Link postojećem asortimanu proizvoda dodaje Full HD Pan & Tilt Wi-Fi kameru (DCS-8526LH) i Full HD Wi-Fi kameru s rasvjetom (DCS-8627LH). Mydlink™ linija pametnih videonadzornih rješenja sada je obogaćena tehnologijom detekcije kretanja pomoću vještačke inteligencije.

D-Link, globalni lider u segmentu rješenja za sigurnost domova i videonadzor, predstavio je dvije nove kamere u sklopu mydlink™ linije proizvoda. Novi modeli su dizajnirani za savremene pametne domove ili manje urede i uklučuju Full HD Pan & Tilt Wi-Fi kameru (DCS-8526LH) i Full HD vanjsku Wi-Fi kameru s rasvjetom (DCS-8627LH). Kamere nude vrhunski nadzor enterijera i eksterijera, a može im se pristupiti na daljinu sa bilo koje lokacije u svakom trenutku.

Obje kamere koriste vještačku inteligenciju za detekciju pokreta. Zahvaljujući njoj, kamere mogu inteligentno razlikovati ljude i objekte u pokretu. Kako je napredna inteligencija integrirana u samu kameru, detekcija je brža i zahtijeva manju propusnost uz model pretplate.

Full HD Pan & Tilt Wi-Fi kamera (DCS-8526LH) koristi Full HD 1080p senzor sa motoriziranim pomicanjem i nagibom kako ni ponudila jasan pregled cijele prostorije pomoću samo jedne kamere. Mogućnost odabira panoramskih uglova prikaza omogućava vam brzo usmjeravanje kamere prema željenoj zoni. Pored toga, funkcija automatskog praćenja kretanja omogućava automatsko pomicanje i nagib kamere radi praćenja objekta u pokretu.
Za okruženja koja zahtijevaju žičanu vezu, kamera je opremljena ugrađenim Ethernet priključkom.

Full HD vanjska Wi-Fi kamera s rasvjetom (DCS-8627LH) posjeduje sličan dizajn kako bi ponudila sveobuhvatni videonadzor i osigurala potpuno zadovoljstvo korisnika. Opremljena je LED rasvjetom od 400 lumena, infracrvenim noćnim vidom i prikazom u boji. Model DCS-8627LH će se pobrinuti da se niko ne može sakriti u sjeni. Ova kamera je dizajnirana za sve vremenske uvjete i podržava IP65 standard otpornosti na vremenske prilike. To je čini idealnom za širok raspon otvorenih prostora.

Osim toga, DCS-8627LH uključuje inovativne funkcije kao što su detekcija loma stakla i zvučnik/sirena s dvosmjernim zvukom. Tako se omogućava kameri da reagira na sigurnosne incidente i prijavi ih u momentu detekcije sumnjivih aktivnosti.

Obje kamere se jednostavno instaliraju i pristupa im se putem aplikacije mydlink™ za pametne telefone i tablete. Korisnici mogu iskoristiti prednosti besplatne mydlink™ Cloud Recording funkcije pomoću koje se snimljeni video zapis tokom 24 sata pohranjuje na njihov lični račun u oblaku. Pored toga, dostupan je i cijeli niz opcija koje se plaćaju, a koje nude čuvanje video zapisa tokom 30 dana snimanja.

Ove kamere su namijenjene savremenim pametnim domovima ili manjim uredskim prostorima. Mogu raditi u kombinaciji sa širokim rasponom mydlink™ pametnih kućnih uređaja i potpuno su kompatibilne s Amazon Alexa i Google Assistantom, zbog čega nude dodatnu pogodnost glasovnog upravljanja bez korištenja ruku. Obje kamere su usklađene sa ONVIF-ovim Profile S specifikacijama. To korisnicima nudi fleksibilnost pri integriranju s kompatibilnim mrežnim videosnimačima (NVR) i sistemima za upravljanje videom (VMS).

Dostupnost i cijena
Kontaktirajte vaše lokalno D-Link predstavništvo za više informacija
http://www.dlink.com

O kompaniji D-Link
Kompanija D-Link već 30 godina osmišljava, razvija i proizvodi nagrađivana rješenja za umrežavanje, bežično povezivanje, videonadzor, pohranu i automatizaciju domova. Kao globalni lider u segmentu povezivanja, D-Link transformiše poslovne mreže i oprema kompanije za efikasnije poslovanje. Ova kompanija u potpunosti podržava i razvoj pametnih domova, što ljudima širom svijeta omogućava jednostavno i pristupačno praćenje, automatizaciju i kontrolu domova pomoću telefona ili tableta, s bilo koje lokacije i u svakom trenutku.

D-Link nudi širok spektar inovativnih, snažnih i intuitivnih tehnologija za kompanije i potrošače putem svoje globalne mreže prodajnih kanala, maloprodajnih partnera i pružatelja usluga.

D-Link predstavio seriju povoljnih Wi-Fi 6 rutera

Najnoviji modeli DIR-X1560 i DIR-X1860 Wi-Fi 6 nude velike brzine, veći kapacitet i smanjeni rizik od pojave zagušenja mreže u savremenim mrežnim sistemima pametnih domova

D-Link, globalni lider u segmentu rješenja za sigurnost domova i umrežavanje, predstavio je dva potpuno nova pristupačna Wi-Fi 6 (802.11ax) rutera odnosno modele AX1500 Wi-Fi 6 (DIR-X1560) i AX1800 Wi-Fi 6 (DIR-X1860).

Modeli DIR-X1560 i DIR-X1860 su specijalno dizajnirani za savremene pametne domove. Oni nude vrhunske i pouzdane kombinovane Wi-Fi brzine do 1.500 Mbps odnosno 1.774 Mbps. Oba rutera nude jednostavan način nadogradnje postojeće kućne mreže uz prelazak na Wi-Fi 6 sljedeće generacije. Osmišljeni su za lakši rad sa sve većim brojem umreženih i pametnih kućnih uređaja u svakom trenutku.

DIR-X1560 i DIR-X1860 nude dvopojasni Wi-Fi sa najviše četiri paralelna protoka, što omogućava 4K streaming, igranje i video pozive bez ikakvih smetnji. Oba rutera su opremljena mnoštvom novih tehnologija za poboljšanje iskustva umreženosti za korisnike. To uključuje 1024 QAM tehnologiju za povećanje propusnosti za do 25% za sve povezane uređaje i 80 MHz za bolju propusnost. Oba modela posjeduju ugrađena pojačala snage i uključuju funkcije za oblikovanje snopa kako bi povećali domet Wi-Fi mreže i smanjili broj tačaka bez signala. Sve funkcije zajedno nude i do četiri puta veći kapacitet i 38% brže povezivanje.

Oba pametna rutera posjeduju MIMO (MU-MIMO) tehnologiju za više korisnika i funkciju frekvencijskog multipleksiranja signala (OFDMA), što je zaštitni znak Wi-Fi 6 tehnologije. OFDMA nudi napredni kapacitet uz dijeljenje kanala na četiri potkanala i podržava veću propusnost i distribuciju povezivanja na uređaje. Time se eliminira zagušenje mreže i pojava čekanja na red.

Osim toga, DIR-X1560 i DIR-X1860 podržavaju funkcije glasovnih asistenata i korisnicima nude mogućnost odobravanja ili blokiranja Wi-Fi pristupa, provjere akreditiva za prijavu ili pokretanja sistema putem pametnih zvučnika koji prepoznaju glas, kao što su Amazon Alexa ili Google Assistant.

Uz jednostavnu instalaciju, korisnici mogu koristiti i vodiče s uputama za instaliranje novog rutera preko posebne aplikacije kompanije D-Link. Nakon instalacije, korisnicima se nude brojni alati za upravljanje i roditeljski nadzor koje im omogućuju da prilagode pristup mreži i tako dođu do sigurnije internetske veze.

Ključne funkcije DIR-X1560 i DIR-X1860 Wi-Fi rutera kompanije D-Link uključuju:
– Wi-Fi 6 (802.11ax) tehnologija nudi veće brzine i kapacitet i manji rizik od pojave zagušenja mreže.
– Kombinovane dvopojasne bežične brzine do 1500 Mbps/1,774 Mbps nude optimalnu Wi-Fi vezu za sve uređaje, bilo da je u pitanju streaming videa, mrežno igranje ili korištenje interneta.
– OFDMA i MU-MIMO tehnologije služe za prijenos veće količine podataka na više uređaja, uz paralelnu redukciju latencije.
– Roditeljska kontrola preko sistema profila omogućava vam da kontrolirate termine u kojim uređaji imaju pristup internetu.
– Duži vijek trajanja baterija za umrežene uređaje na baterije uz tehnologiju Target Wake Time (TWT).
– Automatsko ažuriranje firmvera omogućava pristup najnovijim funkcijama za AX1500 Wi-Fi 6 ruter.
– SPEEDTEST powered™ vam omogućava da utvrdite stvarnu brzinu vašeg interneta direktno preko rutera.

Dostupnost i cijena
Kontaktirajte vaše lokalno D-Link predstavništvo za više informacija
http://www.dlink.com

O kompaniji D-Link
Kompanija D-Link već 30 godina osmišljava, razvija i proizvodi nagrađivana rješenja za umrežavanje, bežično povezivanje, videonadzor, pohranu i automatizaciju domova. Kao globalni lider u segmentu povezivanja, D-Link transformiše poslovne mreže i oprema kompanije za efikasnije poslovanje. Ova kompanija u potpunosti podržava i razvoj pametnih domova, što ljudima širom svijeta omogućava jednostavno i pristupačno praćenje, automatizaciju i kontrolu domova pomoću telefona ili tableta, s bilo koje lokacije i u svakom trenutku.

D-Link nudi širok spektar inovativnih, snažnih i intuitivnih tehnologija za kompanije i potrošače putem svoje globalne mreže prodajnih kanala, maloprodajnih partnera i pružatelja usluga.

Prediktivna analitika za sigurnije gradove

Paralelno s usponom umreženih uređaja i naprednih senzora, podaci su postali jedan od najdragocjenijih resursa u upravljanju sigurnošću. Različiti uređaji u rasponu od kamera do senzora za parkiranje nadležnim tijelima za javnu sigurnost nude pristup većoj količini podataka nego ikada ranije. Ovaj trend će u budućnosti samo jačati jer države širom svijeta nastoje povećati broj videonadzornih kamera i drugih sigurnosnih uređaja u javnim prostorima
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Postojanje ogromne količine samostalnih podataka samo po sebi ne može pomoći podizanju nivoa javne sigurnosti. Sistemi bi trebali moći sami prepoznati obrasce među podacima i na osnovu njih izvući zaključke koji mogu poslužiti kao podrška proaktivnijem donošenju odluka. Upravo u tom segmentu analitika polako postaje presudna za sigurnost, a prediktivna analitika je ključni korak naprijed. Ona može predvidjeti konkretne prijetnje na osnovu obrazaca koji se prepoznaju iz ranije zabilježenih podataka. Sistem mora biti u stanju prikupljati svježe podatke, obraditi ih kako bi došao do detaljnih statističkih zaključaka i vizuelno predstaviti dobijene rezultate.

Kako prediktivna analitika pomaže većoj sigurnosti gradova
Kvalitetno iskorištavanje podataka od presudne je važnosti za sigurnost gradova, a jedna od glavnih briga službi za provedbu zakona je njihovo stalno nadmetanje s kriminalcima. Čak i kada te institucije aktivno rade na sprečavanju ilegalnih aktivnosti na određenom području, kriminalci se obično pojave na nekom drugom mjestu. Da bi se riješio ovaj problem, potreban je proaktivan pristup kakav nudi prediktivna analitika.

Cilj ograničiti eskalaciju problema
Peter Matuchnijak, tehnički direktor u kompaniji Maxxess Systems, smatra da je cilj svih prediktivnih alata za sigurnosnu analitiku sprečavanje eskalacije malih problema u velike. Što prije možete djelovati, lakši će biti i problemi s kojim se suočavate. “Vi možete projektovati rješenje koje će vam dati precizne podatke o ključnim situacijama koje se odvijaju pred vašim očima. Pri tome se u obzir uzimaju ulazni podaci iz širokog spektra sistema i izvora. U tom slučaju možete ih usporediti s onim što se već dešavalo u prošlosti, a zatim početi predviđati pojavu samih problema. Kod prediktivne analitike važno je imati na umu da možete umanjiti rizike u najširem smislu, a ne samo prepoznavati očigledna narušavanja sigurnosti (alarme i njihove tzv. okidače). Vi ste tada u stanju predvidjeti probleme koji mogu negativno utjecati na operativnu efikasnost. Korisnik može utvrditi o kojim je problemima riječ, a što je veća organizacija ili subjekt koji se prati, obrada podataka će biti sofisticiranija”, kaže Matuchniak.

Korištenje različitih podataka
Današnji gradovi egzistiraju u vrlo dinamičnim okruženjima, koja uključuju i trajne prijetnje. Kako bi izašli na kraj s njima, potrebno je da timovi za sigurnost i upravljanje kriznim situacijama ulože znatne napore kako bi pregledali ogromnu količinu podataka, analizirali trendove i donijeli ispravne odluke u pravo vrijeme. “Pripadnici organa reda, osoblje zaduženo za fizičku i cyber sigurnost, vatrogasci i sigurnosno osoblje dobijaju ogromne količine podataka iz različitih sistema. Oni se čuvaju u više zasebnih baza podataka ili sistema upravljanja. Posmatrano odvojeno, ovi skupovi podataka daju samo mali i samim tim nepotpun prikaz sigurnosne situacije na terenu. Mnogo vremena i napora se ulagalo u izradu akcionih planova koji se na nekoordiniran način bave samo usko definisanim prijetnjama”, kaže Brian Schwab, osnivač i konsultant u kompaniji S3SDC. S druge strane, sistemi za prediktivnu analitiku posjeduju složene algoritme koji im omogućavaju da koriste informacije iz više komponenti sistema i baza podataka. Time se sigurnosnom osoblju pruža cjelovitija slika postojećeg operativnog okruženja.

Prednosti prediktivne analitike
Nekoliko gradova već koristi prediktivnu analitiku kako bi ubrzali proces prikupljanja i analize velike količine podataka koji se koriste kao podrška donošenju odluka. To omogućava brže donošenje kvalitetnijih odluka. Prema Adlanu Hussainu, zamjeniku direktora marketinga u kompaniji CNL Software, tri su glavne oblasti u kojima prediktivne funkcije unapređuju sigurnost i rad policije:

Optimalno iskorištavanje resursa. Raspoređivanje interventnog osoblja na osnovu lokacija na kojima je ranije dolazilo do sličnih situacija. U vrijeme najvećeg operativnog opterećenja, poput petka navečer, na ovaj način se može skratiti vrijeme reagovanja i postići više uz manje osoblja.

Brža detekcija kriminaliteta. Prepoznavanje lica u stvarnom vremenu, praćenje izvora buke, videonadzor i prepoznavanje registarskih tablica (LPR) danas se odvijaju pomoću prediktivne analitike. Na ovaj način se nadležnim tijelima omogućava prepoznavanje skrivenih obrazaca koji mogu poslužiti za brže otkrivanje krivičnih djela.

Podrobnije razumijevanje žarišta kriminaliteta. Prediktivna analitika može se koristiti za efikasnije i preciznije identificiranje lokacija na kojima dolazi do ozbiljnih zločina. Podaci se mogu prikupljati iz širokog spektra izvora i oni pomažu državnim tijelima da lakše prepoznaju obrasce i identificiraju prethodno nepoznata žarišta zločina.

Budite svjesni ograničenja
Iako se stručnjaci u industriji uglavnom slažu u vezi s prednostima prediktivne analitike u sigurnim gradovima, neki od njih upozoravaju da je ova tehnologija ponekad nerealno predstavljena u javnosti. Giovanni Gaccione, Genetecov menadžer za javnu sigurnost, smatra da je nerealistično očekivati da policijske uprave ili druge jedinice za suzbijanje kriminala mogu otkriti i spriječiti kriminal u gradu prije nego što se on i dogodi. Iako je u sigurnosnoj tehnologiji došlo do značajnog napretka, ovakav nivo prediktivne analitike još je daleko od konkretne primjene. “Ipak, neka inteligentna rješenja mogu unaprijediti ove prednosti kroz ustupanje djelotvornih podataka i poboljšanje međuagencijske saradnje. Ova tehnologija omogućava gradskim tijelima da bolje razumiju urbana okruženja i znatno skrate vrijeme reagovanja u hitnim situacijama, kao i da brže utvrde gdje, kada i kako najbolje iskoristiti dostupne resurse. Ako je riječ o velikom gradskom događaju ili suočavanju s neočekivanom situacijom, interventni timovi imaju kvalitetnu podršku tokom cjelokupnog trajanja intervencije”, kaže Gaccione.

Zahtjevi implementacije
Kombinacija tehnologije i javnih politika neophodna je za uspješnu primjenu prediktivne analitike u gradovima. Da bi postigli maksimalne rezultate, urbanisti, državna tijela i privatna preduzeća trebaju pristup platformi koja pokriva više stavki istovremeno. Na terenu su obično već dostupne tehnologije koje zajedno mogu raditi na poboljšanju uvida u situaciju u gradu, poput videonadzora, kontrole pristupa, automatskog prepoznavanja registarskih tablica, usluga u oblaku, podrške operativnim odlukama i upravljanja istražnim slučajevima. “Uzmimo, naprimjer, gradski saobraćaj”, kaže Gaccione i dodaje: “Videonadzorne kamere, automatsko prepoznavanje registarskih tablica i analitika mogu zajedno raditi na poboljšanju saobraćaja. Organi reda mogu brže može prepoznati incidente, što znači da će brže reagovati na njih i uspostaviti normalan tok saobraćaja”. Kada dođe do određene situacije, policija i lokalne organizacije mogu iskoristiti tehnologiju za slanje informacija o zaobilaznim rutama, što rezultira boljim protokom saobraćaja i većim zadovoljstvom građana. Ova rješenja mogu koristiti i ponuđači usluga javnog prijevoza, poput podzemne željeznice ili autobusa, i mogu se podesiti da u stvarnom vremenu obavještavaju vozače koju rutu trebaju odabrati na osnovu postojećih saobraćajnih parametara.

Potrebne komponente za prediktivnu analitiku
Sigurni gradovi su lokacije na kojima rješavanje problema gradskog kriminala podrazumijeva više od puke upotrebe policijske sile. Matuchniak navodi da se u razvoju bilo kojeg gradskog rješenja koriste tri ključne komponente. To su vanjski i javni izvori obavještavanja, koji obično uključuju dostupne informacije kao što su vijesti, vremenski izvještaji, sistemska upozorenja poput podataka o prepoznavanju lica, sisteme kontrole pristupa i ljudsku inteligenciju. Građani ili članovi timova pri tome direktno prijavljuju probleme pomoću svojih telefona. Schwab detaljnije opisuje ključne elemente rješenja za sigurne gradove na najvišem nivou poput interoperabilnih senzora koji bi trebali biti integrisani u zajedničku mrežu ili rješenja kod kojih su u stvarnom vremenu mapirane informacije o vremenskim prilikama, saobraćaju i lokaciji resursa. Podaci pristižu iz raznih integrisanih senzora, s kamera i druge sigurnosne opreme. Time se dolazi do veoma precizne slike o postojećem operativnom okruženju. Kada su u pitanju videopodaci i analitika, riječ je o integraciji podataka iz više sistema, a izlazni podaci se obrađuju pomoću videoanalitike, sistema prepoznavanja registarskih tablica, tehnologije prepoznavanja lica i analize ponašanja, kao i drugih tipova softvera za identifikaciju potencijalnih prijetnji. Također, mobilna širokopojasna tehnologija i oblak (cloud) neophodni su za podršku informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji zasnovanoj na internetu stvari. Kao i saradnja između svih agencija.

Kontinuirani procesi
Andrea Sorri je direktor poslovnog razvoja u sektoru nadzora gradova i infrastrukture u kompaniji Axis Communications. On upozorava da je prediktivna analitika još u povojima. “Sposobnost predviđanja šta će se dogoditi u budućnosti temelji se na mašinskom učenju, a za efikasno mašinsko učenje potrebno vam je mnogo podataka. Dakle, ovo je prvi zahtjev: količina podataka mora biti dovoljna da računarima omogući učenje i, na osnovu toga, predviđanje događaja”, smatra Sorri. Obim i raznovrsnost podataka potrebnih da se omogući prediktivna analitika dovode do zaključka da sami podaci s kamera nisu dovoljni za taj zadatak iako su ključna komponenta. Njih je neophodno kombinovati s podacima drugih senzora, uključujući termalne i radarske senzore, sisteme za praćenje zagađenja i kvaliteta zraka, detektore dima, senzore za mjerenje porasta nivoa vode i mnoge druge. Samo u kombinaciji jednih s drugim, ovi ulazni podaci mogu poslužiti za precizno predviđanje budućih događaja i preduzimanje korektivnih mjera.

Cyber sigurnost i prediktivna analitika
Analitički podaci mogu biti privlačna meta za hakere jer pružaju ključne uvide u načine funkcionisanja gradova. Jedan od glavnih problema cyber sigurnosti pametnih i sigurnih gradova i sličnih inicijativa je činjenica da ova oblast ne dobija dovoljno pažnje. To uključuje nepostojeću ili nedovoljnu enkripciju koja bi spriječila preuzimanje kontrole nad sistemima kontrole saobraćaja, uličnom rasvjetom, sigurnosnim kamerama, detektorima oružja i drugim senzorima. Kako je većina ovih tehnologija bežična po prirodi, ove sisteme je lako hakirati ako nisu dobro enkriptirani. A često su u sisteme integrisane i zastarjele tehnologije, koje mogu biti posebno ranjive na napade.

Šta treba preduzeti?
Schwab naglašava neshvatljivi nedostatak čak i osnovnih sigurnosnih praksi u većini razvojnih tehnoloških projekata u gradskim područjima. U kombinaciji s nedostatkom pripremljenih protokola za odgovor na cyber prijetnje, to znači da se gradovi nisu u stanju zaštititi niti da postoji kvalitetan plan mjera reagovanja na incidente ovog tipa.

“Važnost utvrđivanja i primjene osnovnih sigurnosnih protokola i odgovora na cyber prijetnje nikada nije bila evidentnija nego tokom napada ucjenjivačkim softverom (ransomver) na Bay Area sistem transporta u San Franciscu 2016. godine. Isto se desilo i tokom napada na lokalne sisteme u Atlanti 2018. i Baltimoreu 2019. Tek uz adekvatnu obuku općinskih službenika o najboljim praksama cyber sigurnosti i donošenje odgovarajućih protokola za odgovor, može se osigurati minimiziranje rizika od cyber napada. Ako se on i dogodi, šteta će biti ograničena i svedena na najmanju moguću mjeru. Osim toga, mora se osigurati i dostupnost informatičkih timova za odgovore na hitne situacije, koji će biti adekvatno finansirani i podržani. Njihovo prisustvo će poslužiti kao garancija da će se za odbranu od napada koristiti odgovarajuća tehnologija i upravljačke prakse”, kaže Schwab. Obimnost i umreženi karakter ovih inicijativa ostavljaju veliki prostor za napade koji se moraju spriječiti. Veličina i složenost međusobno povezanih sistema otežavaju posao stručnjacima koji moraju znati šta je izloženo napadima i na koji način i koje je sisteme prioritetne zaštite neophodno implementirati. Isto važi i za pitanje primjene odgovarajućih sistema redundancije i načina primjene zaštitnih mehanizama koji će osigurati neprekidno funkcionisanje.

Je li analitika ranjiva?
Iako se analitička rješenja temelje na softveru i sadrže podatke kojima bi hakeri rado pristupili, ona sami po sebi nisu razlog zbog kojeg bi napadači mogli dobiti pristup sistemima. Gaccione objašnjava da izvor prijetnji nije upotreba alata za analitiku; najčešće su, zapravo, ljudi najslabija karika kada je u pitanju narušavanje cyber sigurnosti. “Postoje zaposleni koji ne mijenjaju zadane lozinke na uređajima interneta stvari, poput videonadzornih kamera ili senzora. To je jedan od najjednostavnijih načina da kriminalci iz cyber svijeta koji traže svoju priliku dobiju pristup sigurnosnom sistemu. A ako ostanu neotkriveni, na kraju će moći pristupiti i gradskoj mreži”, kaže on. Većina sigurnosnih rješenja u gradu nije finalizirana u vrijeme kada se sistem nadograđuje ili se zastarjeli ili pokvareni proizvodi mijenjaju. Proces dodavanja nove opreme je još jedan izvor ranjivosti, posebno ako je riječ o opremi drugih proizvođača sa slabijim sigurnosnim standardima.

Tehnološki izazovi
Kao i kod većine novih sigurnosnih tehnologija, postoji više izazova koje sigurnosne agencije moraju otkloniti da bi što bolje iskoristile prednosti prediktivne analitike. Hussain smatra da se ovi izazovi mogu podijeliti u tehnološke i političke. Gradovi ulažu u sigurnosnu tehnologiju već decenijama. Oni često posjeduju širok spektar različitih sistema, od kojih su neki kupljeni zbog konkretnog problema, a neki su stari sistemi koji gradu još nude vrijednost. “Izazov je objediniti ove sisteme u jednu platformu koja omogućava da se svi gradski objekti nadgledaju putem jedinstvene tačke. Zaštićenost vlasničkom licencom kod ovih sistema i razlike u tehnologiji na kojoj su razvijeni često su prepreka njihovom zajedničkom radu”, kaže Hussain. Maurice Singleton, predsjednik kompanije Vidsys, dodaje da je važan izazov i činjenica da se u javnosti još nedovoljno zna o načinu iskorištavanja ogromne količine podataka prikupljenih putem različitih senzora. Da bi se to prevladalo, danas se ulažu veliki napori na podizanju svijesti o tome kako iskoristiti analitičke alate.

Analiza i programiranje modela
Prediktivna analitika koristi brojne manje modele kako bi se kreirao jedan sveobuhvatni model koji može otkriti anomalije. Pogreške u kodiranju ovih modela ili njihovo nekorektno modeliranje mogu dovesti do pogrešnih analiza. Ove pogreške dovode do neupotrebljivih izvještaja, što znači da sigurnosni timovi rasipaju kritične resurse u potrazi za potencijalnim prijetnjama na osnovu pogrešnih zaključaka izvedenih iz prediktivne analitike.

“Periodično provjeravanje modela prema scenarijima u kojima je ishod poznat i prethodno analiziran pomaže da se model usporedi s referentnim parametrima i dođe do adekvatne analitičke funkcionalnosti”, kaže Schwab. Drugo je pitanje to što su modeli temeljeni na algoritmima statični, a sigurnosno okruženje u stvarnom svijetu dinamično. Modeli prediktivne analitike mogu biti precizni u konkretnom trenutku, ali promjene u ponašanju izvora prijetnji i drugim aktivnostima zahtijevaju da se oni kontinuirano ažuriraju uz korištenje tačnih i relevantnih podataka. Sigurnosni timovi osoblja moraju imati i stručnjaka koji će znati kako neki model funkcioniše ili angažovati treću stranu koja će ga kontinuirano ažurirati. Cilj je osigurati identifikaciju novih radnih parametara, prilagoditi modele i doći do adekvatnih izlaznih podataka.

Politički izazovi
U gradovima djeluje više agencija, državnih tijela, interventnih službi i privatnih subjekata. To nosi posebne izazove jer je holistički pristup sigurnosti neophodan kako bi se prediktivna analitika učinila efikasnom u gradskim sredinama. Dijeljenje zajedničkih resursa, kao što su videonadzorne kamere i podaci s tzv. crnih lista, presudno je za postizanje kvalitetne sigurnosti u gradu. “Posljednjih nekoliko godina sklopljeno je više javno-privatnih partnerstava koja su učesnici potvrdili potpisivanjem memoranduma o razumijevanju. Ti sporazumi omogućavaju efikasno dijeljenje podataka u slučaju incidenata. Tehnologija će se pobrinuti da se ovlaštenja za korištenje daju samo kada za tim postoji potreba, kao i da se podaci neće zloupotrebljavati”, kaže Hussain. Preduzimanje hitnih mjera na osnovu prikupljenih podataka je još jedan aspekt kojem gradske vlasti moraju posvetiti pažnju. Kada se konačno “naoružaju” podacima, gradske vlasti moraju ispravno postupati kako bi zaštitile ljude i imovinu. Ako se nakon dobijanja podataka o potencijalnom problemu ipak ne preduzme ništa, to znači da grad nije ispunio svoju zakonsku obavezu garantovanja sigurnosti.

“Grad ima veliku odgovornost za svaki incident koji se dogodio, a koji je mogao biti spriječen. Moramo se pobrinuti da pravni odjeli budu dio planiranja, primjene, postavljanja i korištenja ovih sistema. Tako će se smanjiti zakonska odgovornost s kojom se grad suočava u slučaju incidenta. Osim toga, vršenjem odgovarajuće procjene sigurnosti mogu se identificirati oblasti u kojima postoje određene slabosti i primijeniti mjere za smanjenje ranjivosti”, kaže Schwab.

Novac je važan faktor
Pametna rješenja zahtijevaju velika finansijska ulaganja, koja pokrivaju država i privatni subjekti. Lisa Brown je direktorica za infrastrukturu i pametne gradove u kompaniji Johnson Controls. Saglasna je s kolegom Donaldom Sullivanom, direktorom kompanije Johnson Controls Ireland, da ključne izazove predstavljaju finansije i neophodne liderske sposobnosti. “Prema našem istraživanju pametnih gradova, 36 posto ispitanika u Sjevernoj Americi navodi nepostojanje odgovarajućih izvora finansiranja kao glavnu prepreku. U slučaju liderstva, 18 posto gradova prepoznaje nedostatak kvalitetnog gradskog vodstva kao prepreku, dok dodatnih 18 posto ispitanika navodi i nedostatak podrške državnih ili saveznih vlasti“, kaže Brown te dodaje da općine, kako bi provele aktivnosti za upravljanje cyber informacijama i drugim podacima, moraju raditi zajedno, a to često ide u paketu s posebnim izazovima, jer lokalne uprave uglavnom rade na principu zasebnih informacijskih silosa.

Gradovi koriste prediktivnu analitiku kako bi povećali sigurnost
Nekoliko gradova već eksperimentiše s analitičkim prediktivnim alatima i postiže odlične rezultate. Iako je riječ o relativno novoj tehnologiji, mnogi gradovi već koriste prediktivnu analitiku kako bi zaštitili ljude i imovinu. U nastavku vam predstavljamo nekoliko ključnih projekata u ovom sektoru iz cijelog svijeta. “U Sjevernoj Americi, naprimjer, većina gradova je u ranoj fazi primjene strategije pametnog grada. Prema našem istraživanju pokazatelja pametnih gradova za 2018. godinu, trideset posto ispitanika je navelo da je njihova strategija u fazi rasprave ili pripreme. Što se tiče ispitanika koji već preduzimaju određene mjere, trideset sedam posto njih već je objavilo svoju strategiju pametnog grada, a dvadeset devet posto već provodi strateški program”, kažu Brown i Sullivan.

SAD i Velika Britanija
Samo u SAD-u postoji najmanje dvadesetak gradova u kojima se eksperimentiše sa softverom kompanije PredPol, uključujući Seattle, Tacomu, Los Angeles, San Francisco i Oakland. Ovaj softver je namijenjen za provođenje aktivnosti iz oblasti prediktivnog policijskog rada. “Uključeni gradovi koriste softver kao alat za raspodjelu resursa kako bi smanjili troškove i reducirali kriminalne aktivnosti. Analitika korištena u ovim eksperimentima pokrila je ukupno područje s najmanje šest miliona stanovnika i fokusirala se na predviđanje kriminala za manje ozbiljne zločine ili prekršaje. Područja koja su nadzirana u gradovima obuhvatala su površine u rasponu od 6.858 kvadratnih metara (46×46 m) do parcela površine 76.200 kvadratnih metara (152×152 m). Za ove zone podaci su pokazali da su u njima kriminalne aktivnosti bile jako izražene”, objašnjava Schwab.

U svakom gradu provedena je analiza za utvrđivanje granica područja na kojem će se analitika primijeniti. Pri tome su korišteni podaci o kriminalu u periodu od tri do deset godina. Oni su podijeljeni u cjeline od po tri, sedam, 14 ili 28 dana. Kao osnova za predviđanje pojave kriminaliteta poslužila je pretpostavka da će se specifična krivična djela ponoviti u istim zonama (tzv. ponavljajuća viktimizacija). U Velikoj Britaniji grad Kent je također testirao softver kompanije PredPol, kao i London, koji je poznat po širokoj videonadzornoj mreži s više od 500.000 jedinica i koji koristi analitiku. “Očigledno je da video nudi veliku količinu informacija za borbu protiv kriminala i pružanje pomoći tokom vođenja istraga, što je korisno u gradskim operacijama. Uz video, London koristi i drugi važan element za poboljšanje kvaliteta kretanja kroz grad – podatke o javnom prijevozu. Za kretanje kroz London putnici koriste pametnu transportnu karticu nazvanu Oyster. Ona se koristi za plaćanje putovanja autobusom, podzemnom željeznicom, tramvajem, željeznicom i druge usluge”, kaže Gaccione.

Bliski Istok
Dubai je ostvario dobre rezultate u kreiranju prediktivne policijske platforme koja se temelji na vještačkoj inteligenciji. Projekat je dio programa nazvanog Dubai 2021. Iako nema preciznijih informacija o komponentama koje se koriste u sistemu, tamošnje vlasti su ovaj program ocijenile kao izuzetno uspješan. To pokazuje i činjenica da je grad osnovao novo Generalno odjeljenje za vještačku inteligenciju u okviru policije grada Dubaija. Do danas je ovaj program navodno doveo do hapšenja više od 100 kriminalaca. Oprema u okviru programa koristi se za predviđanje kriminalnih aktivnosti i poboljšanje sigurnosti u saobraćaju i na cestama. Cilj gradske uprave je potpuno integrisati vještačku inteligenciju u sve policijske aktivnosti do 2031.

Singapur
Godine 2013. Singapur je proglašen jednom od ekonomski i tehnološki najnaprednijih zemalja na svijetu. Tamo je pokrenut projekat “Testiranje sigurnog grada”. U fokusu projekta bilo je testiranje i iskorištavanje tehnologije za unapređenje javne sigurnosti. Singapurska vlada uložila je 104 miliona američkih dolara u informacijsko-komunikacijsku tehnologiju, senzore zvuka i mobilnih telefona, opremu za praćenje kriminala i videonadzorne kamere s prediktivnom analitikom u sigurnosno osjetljivim zonama. “Grad je također implementirao analitiku za otkrivanje anomalija na platformama društvenih medija. Njen zadatak je prepoznavanje nestandardnih aktivnosti na društvenim medijima pomoću ključnih riječi, a koje mogu predstavljati prijetnju javnoj sigurnosti. Iako je veliki dio testne platforme za sigurni grad i dalje reaktivnog karaktera, kvalitetno implementirana prediktivna analitika može predvidjeti pojavu gužvi. To se radi vizuelnim prikazom informacija s videonadzornih kamera, pomoću GPS podataka s uređaja na terenu. Ova platforma uključuje softver za prepoznavanje lica i analizu ponašanja, kao i otkrivanje napuštenih predmeta. Sistem automatski kreira upozorenja za nadležna tijela, koja međusobno sarađuju”, objašnjava Schwab.

Tokio
Još jedan grad koji je napredovao u primjeni analitike je Tokio, koji se često naziva najsigurnijim gradom na svijetu. Gaccione ističe da je Tokio uložio dosta sredstava u sigurnosnu infrastrukturu koja štiti građane. “Pored tzv. taktilnog uličnog asfalta i šetnica koje su osmišljene kako bi pomogle slabovidnim osobama da se sigurno kreću, tu su i kvalitetno osvijetljene saobraćajnice, sporedne ulice i uličice. Grad aktivno radi na poboljšanju sigurnosti i kvaliteta života”, kaže Gaccione. Policijski službenici u velikom su broju raspoređeni po čitavom Tokiju i smješteni u više od 1.200 manjih objekata, iz kojih po pozivu mogu odmah izaći na teren. Ove aktivnosti se kombinuju s tradicionalnim sigurnosnim komponentama poput kontrole pristupa i videonadzora s ciljem poboljšanja kvaliteta života u gradu i njegovog besprijekornog funkcionisanja.

Eccos Smart City Enablement Platform

Tvrtka Eccos razvila je sveobuhvatno rješenje za digitalizaciju gradova, koje omogućuje optimalno korištenje postojećih resursa, brigu za okoliš, pristup personaliziranim informacijama svim korisnicima usluga te podizanje razine javne sigurnosti
Piše: Vesna Podgajski, Odjel razvoja, Eccos inženjering
E-mail: Vesna.Podgajski@eccos.com.hr

Koncept pametnog grada omogućuje gradskim upravama da gradom upravljaju na nov, pametniji način uporabom digitalnih tehnologija i uz bolje razumijevanje potreba svojih građana i turista. To podrazumijeva optimalno korištenje postojećih resursa te pristup personaliziranim informacijama svim korisnicima usluga. Kako bi se gradovima olakšala primjena pametnih rješenja, Eccos je razvio programsku platformu Smart City Enablement Platform (ESCEP). Ona povezuje sudionike procesa pametnog grada, služi za neograničenu razmjenu podataka iz različitih povezanih sustava te pruža univerzalno sučelje za programska i strojna rješenja raznih proizvođača koje koristi gradska uprava, ali i drugi sudionici procesa u svakodnevnom funkcioniranju grada.

Zasebni moduli
Aplikativno se rješenje sastoji od modula koji se mogu zasebno aktivirati, ali i prilagoditi već postojećim sustavima, ovisno o potrebi klijenta. Svrha IoT i nadzornog modula jest da se postavljanjem senzora po gradu (za zagađenje zraka i prometna zagušenja, videokamere itd.) i metodama strojnog učenja (AI) optimizira gradski promet. Podaci prikupljeni s različitih senzora te, naprimjer, društvenih mreža pomažu gradskim upravama u boljem razumijevanju kretanja vozila i pješaka u gradu, a time i kvalitetnijem upravljanju prometom (npr. usmjeravanje prometa na područja s manjom gužvom). Razvijeni servisni modul obavještava građane i korisnike usluga različitim kanalima o svim potrebnim informacijama o funkcioniranju grada. Razinu cjelokupne sigurnosti podiže modul zaštite i sigurnosti koji omogućuje povezivanje sustava tehničke zaštite, kojima upravljaju i drugi subjekti osim gradske uprave. Moduli za otvorena i zatvorena parkirališta pružaju informacije o njihovoj zauzetosti te se korisnika može putem mobitela usmjeriti do slobodnog mjesta najbržim putem. Povrh toga, s parkirališta se mogu dobiti precizni podaci o zauzetosti npr. invalidskog mjesta, stanju punionica za električne automobile itd. Modul prodajnih kanala povezuje sustave prodaje i naplate različitih usluga korištenjem raznih naprednih tehnologija, a provođenje financijskih transakcija kroz integrirane kanale prodaje pruža jednostavno praćenje poslovanja te prihvat i prijenos potrebnih podataka prema trećim sustavima. Jedna od ključnih funkcionalnosti platforme je snažan izvještajni sustav. Omogućeno je kreiranje i prikaz različitih vrsta izvještaja u skladu s potrebama i pravima pojedine službe koja koristi sustav, odnosno pojedinog korisnika.

Uspješna primjena
Osim operativnih i servisnih izvještaja koji olakšavaju upravljanje različitim sustavima integriranima na platformi ESCEP, moguće je izraditi i različite financijske izvještaje. Do danas je ova platforma implementirana u raznim tvrtkama, a najviše za upravljanje parkiralištima. Tvrtke u Zagrebu, Poreču, Cavtatu itd. već koriste ESCEP na svoju dobrobit te na zadovoljstvo svih korisnika gradskih usluga. Pametna rješenja, osim što olakšavaju upravljanje postojećom gradskom infrastrukturom i uslugama, omogućuju i preinake koncepta pametnog grada u budućnosti u skladu s potrebama građana, pa ne sumnjamo u brz rast broja korisnika ove platforme u budućnosti.

Pametni ekrani i ogledala

Nakon proboja pametnih zvučnika sljedeća potencijalna prekretnica na putu transformacije pametnih domova u intuitivna i korisniku prilagođena mjesta su pametni ekrani. Kombinacija pametnog glasovnog pomoćnika i funkcionalnog ekrana osjetljivog na dodir omogućila je pametnim ekranima da se nađu u kuhinji i kućnim multimedijalnim centrima
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija©asadria.com

Koncept koji je u posljednje dvije godine izazvao veliku pažnju industrije pametnih domova su pametni ekrani. Oni kombiniraju ekran osjetljiv na dodir i pametne glasovne pomoćnike u jednom uređaju. Prvi takav uređaj bio je Amazon Echo Show, pametni zvučnik sa 7-inčnim zaslonom osjetljivim na dodir i Alexa sistemom, koji je na tržište izbačen sredinom 2017. godine. On je ponudio napredniju funkcionalnost pametnog zvučnika obogativši je širokim spektrom vizuelnih informacija, kao što su prijenos slike s nadzornih kamera i ažuriranje vijesti uživo.

Uspon tržišta pametnih ekrana
Blake Kozak, glavni analitičar u IHS Markitu, smatra da će se ove napredne funkcije sve češće nuditi u kontrolerima pametnih domova. „Sve u svemu, pametni ekrani su prirodan i potreban izdanak napretka industrije automatizacije domova jer je vrlo praktično obogatiti glasovne interakcije vizuelnim prikazom“, kaže on. Aaron Emigh, direktor kompanije Brilliant, koja proizvodi platforme za pametne ekrane i prateće uređaje, opisuje samostalne glasovne pomoćnike kao „nesavršeno rješenje“. „Glasu nedostaje jednostavnost praćenja – teško je znati što tačno trebate reći da biste kontrolisali stvari“, kaže on.

Najveći konkurent Alexa platformi, Google Assistant, ušao je na tržište pametnih ekrana sredinom 2018. godine. To je dovelo do ubrzanog razvoja proizvoda jer su proizvođači kao što su Lenovo, LG i JBL počeli izrađivati pametne ekrane koji koriste Google Assistant. Google je zatim u oktobru 2018. lansirao vlastiti uređaj s pametnim ekranom Google Home Hub, da bi iste godine i tehnološki div Facebook ušao u arenu sa svojim Portalom i Portalom+. Amazon je na to odgovorio predstavljanjem druge generacije svog Echo Show sistema, uz napredniji hardver i izgled uređaja. No, u posljednjih nekoliko mjeseci proizvođači koji nude uređaje s pametnim ekranima preusmjerili su pažnju na kućne korisnike, uz naglašavanje njihovih prednosti za korištenje u kuhinji i kućnoj multimediji. Google Assistant i Alexa rade s aplikacijama kao što su SideChef, Chefling i innit, čime se kućnim korisnicima omogućava da koriste glasovne komande za prikaz recepata, kao i slika ili videa. KitchenAid, proizvođač kućanskih aparata u vlasništvu kompanije Whirlpool, predstavio je pametni ekran s podrškom za Google Assistant, koji dolazi u paketu s 10-inčnim ekranom dizajniranim da bude otporan na kuhinjske nezgode i prosipanje tekućine.

Proizvođači su počeli uključivati pametne ekrane u širi ekosistem pametnog doma. Amazon je integrisao Alexa platformu u svoje Fire televizore. Pri tome, ta kompanija kombinira vizuelne funkcije Echo Show sistema s televizorima, a korisnicima se omogućava da od pomoćnika traže da uživo prikaže video s videonadzornih kamera. Još jedna tržišna primjena pametnih ekrana su videopozivi, koje Facebook aktivno promovira kroz svoje Portal uređaje s podrškom za Facebook Messenger. Kamera na Portalu i Portalu+ omogućava videopozivanje bez upotrebe ruku. Pri tome se korisnike tokom kretanja prati u vidnom polju pod uglom od 140 stepeni, uz funkcije automatskog zumiranja i fokusiranja. „Ono što pametne ekrane čini posebnim jeste to što nude dodatne funkcije za najvažnije kućanske aparate, sve s receptima, snimcima kuhanja i živim prikazom sadržaja frižidera“, kaže Kozak.

Širenje ponude
Pametni ekrani već su se dokazali kao alternativa glasovnim komandama i pametnim telefonima kada je u pitanju kontrola umreženih kućanskih aparata. Google Home dolazi u paketu s kontrolnom tablom, koja omogućava vlasnicima domova da jednostavno prilagode funkcije svojih pametnih kućanskih uređaja. To se radi pomoću ekrana osjetljivog na dodir, pri čemu nema potrebe za korištenje Google Assistanta. Proizvođači se nadaju da će se pametni ekrani nametnuti kao praktičnija zamjena za pametne telefone u segmentu kontrole pametnih kućnih uređaja, a Kozak predviđa da će pametni ekrani „transformirati tržište sistema za automatizaciju domova tokom 2019. i 2020. godine“.

Odabir najboljeg pametnog ekrana
Kao i kod pametnih zvučnika, i na tržištu pametnih ekrana dominiraju dvije glavne platforme: Amazon Alexa i Google Assistant. Ipak, kompanije poput Brillianta i Samsunga žele dokinuti taj duopol. Kao pioniri na tržištu, Echo Show i njegov Amazon Alexa kreirali su osnovni predložak za uređaje s pametnim ekranima koji su ostali proizvođači imitirali. Echo Show prikazuje informacije koje se traže putem glasovnog pomoćnika, uključujući stanje u prometu i vremensku prognozu, a ekran omogućava korisnicima i da prate videosadržaje na platformama za streaming, kao i da pregledaju fotografije pohranjene u oblaku. Tu je i mogućnost pozivanja direktne slike s nadzornih kamera. Pomoću ugrađene kamere korisnici mogu obavljati i videopozive bez upotrebe ruku.

Echo Show druge generacije košta 230 američkih dolara i podržava više od 50.000 glasovnih komandi s kojima radi Alexa. Za one koji traže jeftiniji Alexa uređaj, francuska kompanija Archos nedavno je predstavila dva proizvoda s pametnim ekranima po cijeni od 129, odnosno 149 američkih dolara. Dok Echo Show ima status pionira na ovom tržištu, uređaji s podrškom za Google Assistant, uključujući Google Home Hub, nude brojne dodatne funkcije. Naprimjer, kada korisnici od Google Assistanta zatraže informacije o stanju u prometu i konkretnoj ruti, ona će biti prikazana na Google Mapsu. Ako korisnici zatraže pristup planeru i e-mailu, prikazat će im se i Google Calendar i Gmail. Tu je i Home View kontrolna tabla, koja korisnicima omogućava da kontrolišu pametne kućne uređaje listanjem s vrha ekrana prema dolje. Iako uređaji drugih proizvođača koji koriste Google Assistant podržavaju videopozive, sam Google Home Hub nema kameru, što Google pravda rizikom od narušavanja privatnosti.
Google Home Hub košta 149 američkih dolara, dok se cijene uređaja ostalih proizvođača kao što su LG, Lenovo i JBL kreću u rasponu od 200 do 250 dolara. Postoje brojne opcije za one koji traže uređaj koji ne koristi Alexa ili Google Assistant sisteme, ili barem mogućnost izbora platformi. Brilliant je startup iz Kalifornije koji se bavi pametnim domovima. On je predstavio Brilliant Light Switch kontroler, koji kombinira prekidač za svjetlo s ekranom osjetljivim na dodir. Taj uređaj, između ostalog, nudi podršku za Alexu, Apple HomeKit, Samsung SmartThings i Nest i prodaje se po cijeni od 300 američkih dolara. „Pametni ekrani olakšavaju kontrolu jer mnogi od njih nude vizuelnu povratnu informaciju pored opcije korištenja glasa. Brilliant ide korak dalje i omogućava kontrolu nad uređajima i lokacijama preko ekrana, što je jednostavniji i direktniji pristup“, kaže Aaron Emigh, direktor kompanije Brilliant.

Kombinacija dodira i glasa
Još jedan startup je i Atmos Home, koji ima slične ciljeve kao i Brilliant. Njegov AtmosControl centar dizajniran je za postavljanje na zidove i omogućava korisnicima da kontrolišu kućanske uređaje pomoću intuitivnih ikona na 7-inčnom ekranu osjetljivom na dodir. Sistem nudi pet bežičnih protokola i podržava nekoliko platformi i proizvoda za pametne kuće. „Kontrola pomoću dodira i glasa postat će značajan faktor jer ne možete uvijek nositi telefon ili izgovarati glasovne komande u bučnoj sobi, na zabavama ili tokom utakmice“, kaže Mark Lyle, direktor i suosnivač Atmos Homea. Proizvođač profesionalnih sistema za pametne domove ELAN predstavio je Intelligent Touch Panel platformu. Njihov kontrolni centar nudi podršku za Alexu i Google Assistant. Iako novi proizvođači stalno ulaze na tržište pametnih ekrana, Kozak smatra da će sadašnja maloprodajna cijena od 200 i više dolara dovesti do toga da će korisnici radije sačekati da cijene padnu prije kupovine uređaja, s obzirom na to da najjeftiniji inteligentni zvučnici koštaju tek pedesetak dolara. On dalje navodi da je zasićenje tržišta dodatni izazov. „Iako je moguće i očekivano da će domovi posjedovati više glasovnih pomoćnika za različite svrhe, postojanje više ekrana u kuhinji, na radnoj ploči ili televizoru natjerat će kupce da počnu tražiti odgovarajući ekosistem.“

Poslovne primjene pametnih ogledala
Pametno ogledalo je vrsta pametnog ekrana koji ima potencijal za kućnu upotrebu i poslovnu primjenu u modnoj i kozmetičkoj industriji. Pametno ogledalo je interaktivno ogledalo opremljeno kamerama, senzorima i elektronskim displejem. Iako tehnologija nije nova, integracija s glasovnim pomoćnicima dovela je do njene šire upotrebe u više sektora. Pametno ogledalo može prikazati informacije kao što su događaji u planeru i nepročitane poruke. Uređaj može puštati muziku u kupaonici, omogućiti praćenje drugih pametnih uređaja, slati prijedloge za šminku i obavljati telefonske pozive. „Maloprodaja i pametni domovi i dalje su referentni sektori za pametna ogledala, pri čemu modna industrija i kozmetika predvode maloprodajni segment“, kaže Fulvio Riva, osnivač i direktor actiMirrora, koji proizvodi pametna ogledala. Uređaji te kompanije mogu evidentirati i prikazivati zdravstvene podatke te omogućiti korisnicima da puštaju muziku i kontrolišu pametne kućanske uređaje. Kompanije Capstone Connected Home i Electric Mirror predstavile su nove proizvode s podrškom za Android i Google Assistant na sajmu CES 2019. Istovremeno, Kohler je na tržište izbacio pametno ogledalo s podrškom za Alexa sistem, koji korisnicima omogućava interakciju s ugrađenim glasovnim pomoćnikom. Druga važna industrija koja širi primjenu pametnih ogledala je maloprodaja, posebno u segmentu modne industrije. Pametna ogledala koja koriste kompanije u tom sektoru mogu prepoznati koje proizvode nose njihovi kupci, kao i predlagati artikle koji bi im se mogli dopasti. U kombinaciji s tehnologijom proširene realnosti, kupci na virtuelan način mogu isprobati i kako im odjeća stoji.

Španski modni brend Zara postavio je pametno ogledalo u jednoj od svojih radnji. Ogledalo prikazuje dostupne artikle za potrošače u zavisnosti od toga kakvu odjeću isprobavaju. Mastercard Smart Mirror omogućava klijentima da pregledaju artikle, pozivaju prodavce koji im donose odjeću te plaćaju karticom bez izlaska iz kabine, a može im služiti i kao svakodnevni konsultant za ljepotu i koristiti ugrađenu kameru za analizu bora, mrlji i začepljenih pora na koži korisnika. Nakon toga ogledalo korisniku sugeriše šta treba učiniti da poboljša stanje svoje kože.

I ovo tržište je u porastu
Prema podacima Research and Marketsa, vrijednost tržišta pametnih ogledala bi, prema prognozama, trebala skočiti sa 2,8 milijarde dolara u 2018. na 4,4 milijarde do 2023. godine. Zbog ogromne količine podataka prikupljenih od korisnika, čini se da će pametna ogledala postati medij za pružanje personaliziranih iskustava, kako u domovima tako i u maloprodajnim objektima. Riva iz actiMirrora kaže da bi pametna ogledala mogla postati pravi „blagoslov“ za vlasnike prodavnica, jer će im omogućiti da šalju „ciljane reklame i personalizirane preporuke, koje su do sada bile ekskluzivna domena maloprodaje preko interneta“. Informacije i analitika do kojih se dolazi na osnovu podataka koje prikupe pametna ogledala „offline“ trgovcima daju još jednu šansu da bolje razumiju potrebe klijenata.

Riva kaže da bi i sektor fitnesa mogao postati tržište za pametna ogledala, pogotovo zato što društvene aplikacije i platforme u sve većoj preoblikuju tu oblast. Međutim, u tom segmentu i dalje postoje brojne prepreke koje treba savladati. „Struktura i fleksibilnost poslovnog modela ključni su zbog nepoznavanja rada s digitalnim rješenjima u slučaju naših klijenata. To je, zapravo, glavni izazov, i to zbog potrebe za sveobuhvatom edukacijom tržišta koja je neophodna za upravljanje projektima“, kaže Riva.

Puna kontrola pristupa uz funkcije u realnom vremenu

Šta kontrola pristupa u realnom vremenu može učiniti za sigurnost vaše zgrade? Prelazak na kontrolu u realnom vremenu automatski pojačava inteligenciju sistema kontrole pristupa, šalje izvještaje o situaciji uživo i omogućava vam da u bilo kojem trenutku promijenite sigurnosni status za pojedinačna vrata ili korisnika.

Kontrola pristupa u realnom vremenu s bežičnim online zaključavanjem nudi opcije koje ne postoje kod izvanmrežnih sistema. Uz funkcionalnost u realnom vremenu, upravitelji objekata imaju pristup evidencijama korištenja i mogu trenutačno mijenjati prava pristupa za bilo koja vrata, korisnika ili akreditiv. Svaka vrata možete zaključati ili otključati na daljinu preko centralnog upravljačkog softvera. To znači da ne morate lično obilaziti vrata, kao i da nema odlaganja kada trebate preduzeti mjere u kratkom roku.

U školama, online kontrola pristupa u realnom vremenu omogućava menadžerima sigurnosti da na daljinu zaključavaju i otvaraju vrata u svakoj kriznoj situaciji ili kad to oni žele. U bolnicama opremljenim sistemom kontrole pristupa u realnom vremenu, osoblje može odmah ustanoviti ko ima pristup skladištima lijekova ili vrijednoj opremi. Mnogo tipova zgrada već danas ima koristi od kontrole pristupa u realnom vremenu.

Kako funkcionira kontrola pristupa u realnom vremenu?

Kontrola pristupa u realnom vremenu oslanja se na mrežu komunikacijskih čvorišta. One služe kao most između softvera upravljačkog sistema i uređaja za kontrolu pristupa na vratima. U SMARTair Pro Wireless Online sistemu, jedno komunikacijsko čvorište povezuje i do 30 bežičnih uređaja za zaključavanje sa centralnim sistemom. Informacije se razmjenjuju preko postojeće ili nove TCP/IP mreže koja je zaštićena AES-128 i SSL enkripcijom. U svakom trenutku možete pokrenuti ažuriranja ili pratiti evidenciju o događajima za bilo koju SMARTair masku za brave na baterije, cilindar, bravu ili zidni čitač.

Pomoću SMARTair kontrole pristupa u realnom vremenu, možete jako brzo dobiti uvid u status svih vrata u vašoj zgradi. Upozorenja se prate u realnom vremenu, tako da možete pratiti i spriječiti svaki pokušaj neovlaštenog ostvarivanja pristupa prije nego što i dođe do njega. SMARTair sistem u realnom vremenu upozorava upravitelje objekta u slučaju provale, otvorenih vrata, pražnjenja baterije, uskraćenog pristupa ili pokušaja korištenja e poništene kartice ili akreditiva za mobilne uređaje.

Da biste izmijenili vremenski interval važenja korisničkog akreditiva za konkretna vrata, dovoljno vam je tek nekoliko klikova u SMARTair upravljačkom softveru kojem možete pristupiti u bilo koje vrijeme i s bilo kojeg mjesta.

SMARTair vam daje i mogućnost kombiniranja bežičnih, mrežnih i izvanmrežnih vrata unutar istog sistema. Možete precizirati lokaciju na kojoj implementirate kontrolu pristupa u realnom vremenu u različitim zonama vašeg objekta.

Dvije škole koriste pogodnosti kontrole pristupa u realnom vremenu

Kontrola pristupa u realnom vremenu može utjecati na vašu sigurnost i upravljanje pristupom, bez obzira na veličinu ili tip objekta. U Specijalnoj rezidencijalnoj školi u Westbridgeu, SMARTair Wireless Online sistem se pokazao jednostavnim elektronskim rješenjem za bolju kontrolu i sigurnost u školi. Svaki član osoblja nosi jednu RFID karticu koja je programirana pravima pristupa prilagođenim njihovoj funkciji. U kriznim situacijama, škola može daljinski zaključavati i otvarati vrata u realnom vremenu preko upravljačkog softvera.

U Danskoj, mehanički ključevi u školi Vejle Friskole zamijenjeni su SMARTair mrežnim sistemom za kontrolu pristupa. Preko 80 vrata i ormarića unutar škole zaključava se SMARTair bežičnim uređajima. Koristeći intuitivni SMARTair softver, menadžeri mogu u svakom trenutku pratiti gdje se ko nalazi u školi i kada. Evidencija se vodi i prati u realnom vremenu pomoću SMARTair sistema.

Saznajte kako SMARTair sistem sa kontrolom u realnom vremenu može unaprijediti sigurnost vaše zgrade i preuzmite besplatan vodič na
https://campaigns.assaabloyopeningsolutions.eu/smartair

Dahuine kamere u svakoj prodavnici Telekoma Slovenije

Telekom Slovenije tražio je pouzdanog proizvođača sigurnosnih proizvoda za novi smart living paket, koji će lansirati na tržište s posebnim fokusom na videonadzorne usluge podržane raznim detektorima, senzorima, IoT i cloud rješenjima
Priredio: Odjel marketinga, Dahua Technology
E-mail: overseas@dahuatech.com
Kategorija za web: Videonadzor, Smart home

Telekom Slovenije je sveobuhvatni pružalac komunikacijskih usluga u Sloveniji. Prepoznatljiv je po uvođenju i povezivanju novih generacija mobilnih i fiksnih komunikacijskih usluga, uslugama integracije sistema i cloud računarstva te multimedijalnim sadržajima.

Novi sistem pametnog doma NEO radi s dvjema Dahuinim kamerama: K26 i KFW1235W.

Potrebe klijenata
Telekom Slovenije je tražio pouzdanog proizvođača sigurnosnih proizvoda za novi smart living paket, koji će lansirati na tržište s posebnim fokusom na videonadzorne usluge podržane raznim detektorima, senzorima, IoT i cloud rješenjima. Ključni faktori zbog kojih je odabrana Dahua bili su kvalitet proizvoda, raznovrsnost uređaja, kao i stručna i fleksibilna lokalna tehnička podrška. Kako Telekom Slovenije koristi vlastiti oblak za usluge streaminga i snimanja, prilagođeni firmver je bio izuzetno važan za kupca. Stoga je Dahua Technology dodijelila pet inženjera iz svog tehničkog i odjela za istraživanje i razvoj kako bi se pravovremeno ispunili svi zahtjevi kupaca, među kojima je i prilagođeni firmver.

Rješenje
Novi sistem pametnog doma pod nazivom NEO radi s dva unaprijed odabrana Dahuina modela kamera: K26 i KFW1235W. K26 je 1080P Wi-Fi kamera rezolucije 2 MP, koja podržava posljednju H.265 kompresiju, kojom se do 50 posto može smanjiti potreba za propusnošću i pohranom. Ova kamera izmjenjuje frejmove brzinom 25/30 fps, ima 16x digitalni zoom, 2,8 mm fiksne leće, dvosmjerni audio, a noću može snimati na udaljenosti od deset metara. Posjeduje pasivnu infracrvenu detekciju i inteligentnu analitiku, poput detekcije lica i pokreta, kao i instantno obavještavanje o događajima na mjestu na kojem je ugrađena. Snimljeni materijal može se pohranjivati na Micro SD karticu do 128 GB. Uz Easy4ip cloud, korisnici putem istoimene iOS ili Android aplikacije s bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme imaju pristup videosnimcima dok god su spojeni na internet.

HFW1235S-W je 1080P bullet Wi-Fi kamera također sa H.265 kompresijom. Omogućava nadzor u 2 MP rezoluciji, uz mogućnost izbora između 2,8 mm i 3,6 mm leća. Posjeduje IP67 certifikat za rad u otežanim vremenskim uslovima. Noću može snimati na udaljenosti do 30 metara. Kao i kod K26 kamere, frejmove izmjenuje brzinom 25/30 fps, posjeduje ima 16x digitalni zoom te se putem clouda može povezati s Easy4ip aplikacijom.

Rezultati
NEO je potpuno novo rješenje na tržištu s opcijama za kućnu i glasovnu komandu. Njegov uspjeh rezultat je napornog rada velikog tima i dobrog radnog procesa prilikom izvođenja projekta, koji je složenu integraciju učinio jednostavnom. U prvoj fazi projekta korišteni su i integrisani Dahuini uređaji, a sada se ta kompanija i Telekom Slovenije pripremaju za naredni period i novu nadogradnju.

Izazovi razmjene podataka u pametnim gradovima

Dijeljenje podataka je neizbježna pojava u pametnim gradovima i gradskom nadzoru. Iako odabir “idealnog” sistemskog okvira za dijeljenje podataka može predstavljati izazov, to se uz saradnju svih uključenih strana može uraditi tako da bude korisno za sve njih

Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Pametni gradovi postali su realnost ponajviše zahvaljujući internetu stvari. To je rezultiralo prikupljanjem velike količine podataka, od kojih većina biva neiskorištena. Implementiranje dobrog sistemskog okvira za dijeljenje podataka u pametnim gradovima kako bi se oni dijelili između različitih organizacija i institucija omogućit će gradovima da postanu pametniji, sigurniji i efikasniji. Kada je u pitanju gradski nadzor, dijeljenje podataka postalo je bitan dio omogućavanja pristupa neophodnim informacijama za sve relevantne strane u ovoj oblasti. Međutim, prepreke za njegovo provođenje su vladine regulative i zabrinutost o zaštiti privatnosti. Radeći transparentno i u skladu s regulativama, pametni gradovi mogu implementirati sistemski okvir za dijeljenje podataka od kojeg imaju koristi građani, kompanije i grad kao cjelina.

“Idealan” sistemski okvir
Savršen sistemski okvir za dijeljenje videonadzornih podataka u pametnim gradovima trebao bi biti osmišljen tako da donosi prednosti i ekosistemu pametnog grada i strankama uključenim u taj proces. Te stranke se protežu od raznih vladinih agencija i organizacija do kompanija, zajednica i stanovnika grada. Sistemski okvir bi svakom učesniku u razmjeni podataka trebao omogućiti da zadrži kontrolu nad svojima podacima. Istovremeno, okvir treba biti uvezan s različitim sistemima koji su pod kontrolom aktera razmjene podataka. “U pametnom gradu sistemski okvir za razmjenu podataka mora imati ugrađene sigurnosne dozvole kojima se može ući u trag i koje vlasnicima omogućavaju da dijele različite vrste podataka, zavisno od agencije ili osobe koja im pristupa. Pristup svim dijeljenim podacima mora se moći upratiti radi inspekcija, uz potpunu transparentnost svih strana koje su imale dodira s njima, te se mora moći otkriti kada i pod čijim ovlaštenjem im je pristupano”, kaže Giovanni Gaccione, šef odjela za prakse u oblasti prava i javne zaštite u Genetecu.

Kako savjetuje Stuart Rawling, marketinški direktor u Pelco by Schneider Electricu, bitno je da svaka općinska organizacija ima strukturiranu politiku vezanu za ovo, uz informacije i savjete iz svih institucija. “Ove institucije, kako interno tako i eksterno, moraju uskladiti razumijevanje dijeljenja podataka i pravnih implikacija. Najbolje prakse trebale bi početi od liste podataka koje je prihvatljivo dijeliti (npr. lista osoba s kriminalnim dosjeom), a ne od crne liste podataka koji se ne smiju dijeliti (npr. broj socijalnog osiguranja). Na ovaj način početna tačka je da se ne dijele podaci za koje bi se subjektivno moglo reći da nisu osjetljivi, ali koji bi se kasnije mogli pokazati kao takvi”, kaže on. Ron Grinfeld iz Odjela za razvoj globalnog poslovnog marketinga za korporativnu sigurnost u FLIR Systemsu predlaže dizajn zasnovan na API-jima koji bi omogućio podatkovne integracije ne samo s novoimplementiranim digitalnim/podatkovnim sistemima nego i sa starijim sistemima.

Javno i privatno djeljenje
Osim toga, savršen sistemski okvir trebao bi podržavati veliki protok podataka koje prikupljaju razni senzori te omogućiti i javno i privatno dijeljenje podataka. “Ovaj sistemski okvir bi se trebao moći proširiti s tradicionalnih gradskih korisnika i omogućiti podršku za nove tipove kreatora vrijednosti i stranki”, dodaje on. Prema Fan Yangu, menadžeru za vertikalna rješenja u Hikvision Digital Technologyju, inteligentni sigurnosni uređaji imaju bitnu ulogu u pametnim gradovima u pogledu snimanja relevantnih objekata i informacija. Ti uređaji šalju podatke u centralu kako bi se analizirali i pohranili u strukturirane baze videopodataka. “Ovi korisni podaci će se prikazati na zahtjev u okviru različitih sistema u pametnom gradu, kao što su oni u saobraćaju, javnoj sigurnosti, upravljanju gradom i okruženjem itd.”, kaže Yang. Kada je u pitanju videonadzor, budući da se video prebacuje u baze podataka i zatim kombinuje s algoritmima koji se koriste u različitim industrijama, Yang ističe da ti podaci mogu pomoći u inteligentnim operacijama, menadžmentu i pružanju usluga. “Prema tome, neophodna komponenta idealnog sistemskog okvira trebala bi uključivati inteligentne AI uređaje za snimanje podataka te centar za analizu i pohranu podataka i otvoreni sistem za dijeljenje podataka”, dodaje on.

Izazovi u pronalaženju “idealnog” okvira
Regulative na federalnom, državnom i lokalnom nivou mogu predstavljati izazove za implementiranje sistemskog okvira za dijeljenje podataka, što uključuje i zabrinutost javnosti zbog potencijalnog ugrožavanja privatnosti. Međutim, prema Gaccioneu, sam gradski nadzor se ne susreće s mnogo prepreka pri dijeljenju podataka sve dok se poštuju određeni protokoli za zaštitu privatnosti i podataka te ako se podaci snime na javnim lokacijama. Razlog za ovo je taj što se većina snimljenog materijala u gradovima, ako ne i sav materijal, odnosi na javne lokacije. “Privatnost i regulative ulaze na scenu kada neko kombinuje te videopodatke s ličnim podacima, što od generičkog javnog videa stvara video o nekome ili nečemu. Dijeljenje videonadzora prije dodavanja ličnih podataka omogućava lakšu distribuciju i saradnju”, kaže Gaccione.

GDPR je početkom ove godine podigao mnogo prašine u medijima zbog načina na koji mijenja oblast zaštite privatnih podataka i jednakosti ljudi širom Evrope. Ipak, regulative koje sadrži nisu sasvim nove. “Mnoge zemlje u Evropskoj uniji i ostatku svijeta već decenijama su imale regulative o zaštiti podataka i privatnosti pojedinaca. Međutim, ponekad su praktično bile neprovodive u drugim državama – GDPR je istaknuo i zacementirao posljedice njihovog nepridržavanja na širem međunarodnom području. Ovo je donijelo prisilnu promjenu ponašanja na globalnom nivou iako se regulative primjenjuju samo na građane Evropske unije. Jedna od komponenti GDPR-a je pravo pojedinca da podaci o njemu budu uklonjeni iz relevantnih baza podataka. Kako bi se pridržavalo ovoga u oblasti gradskog nadzora, moraju postojati procedure za adekvatno odgovaranje na te zahtjeve i njihovo istraživanje te za reakciju na njih zasnovanu na radnim protokolima organizacije”, objašnjava Rawling. Rizici povezani s prikupljanjem, dijeljenjem i zloupotrebom podataka također predstavljaju veliki izazov – to uključuje pravne i cyber sigurnosne rizike te druge upade koji mogu dovesti do gubitka i krađe podataka. “Osim toga, kompetitivni rizici su također izazov, pri čemu se u dijeljenim podacima mogu naći kompetitivni faktori i informacije koje mogu upasti u pogrešne ruke”, kaže Grinfeld. Kako bi se prevazišli ovi izazovi, on preporučuje da se sistemski okvir za dijeljenje podataka izgradi na arhitekturi koja može ispuniti ciljeve idealnog okvira, ispunjavajući potrebe za kontrolom podataka, dijeljenjem i otpornošću na hakerske napade.

Prednosti i budućnost
Jedna od prednosti sistemskog okvira za dijeljenje podataka bila bi veća svijest o sigurnosti i javnim operacijama koje se odvijaju u stvarnom vremenu. “Drugim riječima, riječ je o korištenju konsolidacije podataka radi stjecanja boljeg uvida u to šta se dešava u stvarnom vremenu, što omogućava bolje donošenje odluka i efikasnije upravljanje sigurnosnim događajima”, kaže Grinfeld i napominje da će korištenje velikih podataka u budućnosti postati trend. To će uključivati pametno procesiranje konsolidovanih podataka, što bi moglo pomoći u detektovanju i analiziranju raznih obrazaca, nepravilnosti, trendova i ponašanja koja imaju direktan utjecaj na ciljeve povezane sa sigurnošću i javnom zaštitom. “Spomenuti način korištenja podataka može donijeti razne prednosti, počevši od sposobnosti identifikovanja problematičnih slučajeva korištenja podataka do efikasnijeg rada vlada i općinskih agencija širom grada. Gradovi će htjeti da postoji sposobnost predviđanja sigurnosnih događaja prije nego što do njih dođe, što bi im omogućilo da u pojedinim slučajevima potpuno spriječe njihovo izbijanje, dok bi u drugim slučajevima postigli bolje ishode. To je budućnost prema kojoj svi idemo”, kaže on. Iako se mnogi sistemski okviri za dijeljenje podataka danas vrte oko ideje masovne pohrane podataka, Gaccione vjeruje da taj cilj za sada nije realan za većinu organizacija. Međutim, on bi mogao biti dio naše budućnosti. “Vjerujem li da ćemo jednog dana imati ‘skladište’ ili ‘jezero’ podataka po gradu? Naravno, nadam se da hoćemo, ali stvarnost je da svaki akter drugačije čuva podatke. To ima manje veze s tehnologijom nego sa specifičnom situacijom u kojoj se koriste podaci”, kaže on.

Sistemski okviri za budućnost
Kada je riječ o gradskom nadzoru, Yang vjeruje da će kontinuirani razvoj i napredak vještačke inteligencije, velikih podataka i cloud računarstva u budućnosti učiniti prikupljanje podataka preciznijim i efikasnijim. “Efikasno prikupljanje podataka će omogućiti brže generisanje izvještaja, koji se mogu dijeliti u različitim područjima pametnog grada. Osim toga, to će čitavom sistemu omogućiti da se brže prilagođava i podešava”, smatra Yang. U budućnosti će dijeljenje podataka biti veliki dio pametnih gradova i gradskog nadzora te će od velikog značaja biti poznavanje načina kako da se ono iskoristi. Iako postoje ograničenja koliko se podataka može dijeliti i s kime, uz adekvatan sistemski okvir mogućnosti su neograničene.

Detaljniji pogled na dijeljenje podataka i gradski nadzor
Potpredsjednik marketinga u CNL Softwareu Adlan Hussain govorio je o nekim neophodnim komponentama “idealnog” sistemskog okvira za dijeljenje videonadzornih podataka koje mogu omogućiti njegov pozitivan utjecaj na gradski nadzor. Prema njemu, budućnost videonadzora u pametnim gradovima bit će izgrađena oko partnerstava i memoranduma razumijevanja između određenog broja aktera unutar gradova. “Ove inicijative za implementaciju okvira će zahtijevati platformu koja omogućuje višesistemsku integraciju, nezavisno od toga ko je proizvođač sistema. One će također omogućiti postepenu integraciju tehnologija koje se nadopunjuju, kao što su prepoznavanje registarskih tablica, prepoznavanje lica i videoanalitika”, kaže Hussain i navodi sljedeće komponente kao neophodan dio idealnog sistemskog okvira za dijeljenje podataka te objašnjava na koji način će one pozitivno utjecati na pametne gradove:

• Konsolidacija videa: Programi sigurnih gradova se provode u fazama, a jedna od prvih je integracija tehnologije unutar velike organizacije u gradu – to se obično odnosi na policijske snage. Njihova želja je da uvežu svoje različite videosisteme. Naprimjer, grad Atlanta u saveznoj američkoj državi Georgiji je proteklih godina uložio u određeni broj nadzornih sistema kako bi policiji i profesionalcima u oblasti javne sigurnosti omogućio pristup vizuelnim podacima mnogo prije nego što interventni timovi stignu na mjesto događaja.
• Prikupljanje podataka: Instantni pristup velikom broju “očiju na terenu” brzo postaje ključni dio nadzornih centara. To se zatim proširuje na druge tehnologije u cilju održavanja reda i zakona na osnovu kvalitetnih podataka, pri čemu su oni ključni faktor proaktivnog korištenja nadzora.
• Saradnja: Jedna od najefikasnijih metoda povećanja kvaliteta podataka dostupnih vladinim agencijama je implementacija centra za integraciju kamera. Ovaj model pomaže u smanjenju troškova osiguravanja videa za sve uključene agencije.
• Javno-privatno partnerstvo (JPP): Hussain ističe da su u CNL-u uočili da se njihovi kupci prebacuju na PPP.
• Prediktivni nadzor: Mogućnost primjenjivanja analitike na podatke o određenim događajima, što omogućava bolje predviđanje incidenata i korištenje resursa u cilju adekvatnog odgovora na njih.

Kako gradove učiniti sigurnijim i pametnijim?
Svi znamo da dijeljenje podataka gradove može učiniti sigurnijim i pametnijim, ali kako? Genetecov šef Odjela za prakse u oblasti prava i javne zaštite Giovanni Gaccione navodi primjere toga gdje se nalazimo danas, a gdje bi nas u budućnosti dijeljenje podataka moglo odvesti. On objašnjava da danas, nakon što se desi saobraćajna nesreća, hitna služba dobija poziv od nekoga ko je bio uključen u nesreću ili joj je svjedočio. Nakon toga policijski tim se šalje na teren da izvrši uvid u događaj i napravi izvještaj o njemu. Policija će zatim imati pristup kamerama u području u kojem je došlo do nesreće te će moći pregledati njen video. Poslije toga policija će početi sastavljati sliku incidenta i istraživati ga.

Zamislimo da će u budućnosti postojati zajednički sistem Ministarstva saobraćaja i policije. Kada hitna služba dobije poziv od nekoga ko je učestvovao ili svjedočio saobraćajnoj nesreći, operaterov sistem automatski prosljeđuje video snimljen na lokaciji incidenta i u vrijeme kada je do njega došlo. “S obzirom na to da Ministarstvo saobraćaja dijeli pristup svojim sistemima za autobuse i vozove, možemo vidjeti i snimak s ostalih kamera oko mjesta incidenta. Snimak s autobusa s kamerama koji je bio blizu mjesta događaja automatski se prosljeđuje na ekran operatera. Na videu s tog autobusa operater ili policija mogu vidjeti više detalja o incidentu, kao i eventualni broj registarske tablice i smjer kretanja počinioca. Sistem zatim može početi prosljeđivati video s kamera koje su dio javno-privatnog partnerstva, kao i s kamera s autobuskih stanica i raskrsnica. Na taj način se omogućava uvid u čitav film o incidentu, kao i u dodatne podatke o osumnjičenima”, kaže on. Isti podaci s kamera se zatim mogu podijeliti s brojnim drugim agencijama, a ne samo s agencijom koja je postavila kameru, dodaje on. “Iste kamere s odgovarajućim sistemskim okvirom mogu pomoći gradovima da poberu brojne prednosti. Ukratko, suština je to da video ili podaci neće više biti alat policije ili Ministarstva saobraćaja nego alati gradova, pri čemu će pomoći u ostvarivanju sigurnijih i pametnijih urbanih zona”, zaključuje Gaccione.

 

Assa Abloy: Tehnologija pametnih domova

Novo istraživanje koje je naručila kompanija ASSA ABLOY predviđa nastavak snažnog rasta evropskog tržišta iznajmljivanja turističkih kapaciteta. Podaci upućuju na rast vrijednosti tog tržišta sa 23,28 milijardi eura u 2016. godini na 32,5 milijardi u 2023. s godišnjom stopom rasta od 5,8%, što često ne nudi ni dosta zreliji turistički sektor  Piše: Thomas Schulz, direktor marketinga i komunikacija za EMEA regiju, ASSA ABLOY

E-mail: thomas.schulz@assaabloy.com 

Evropski turisti su praktično izmislili iznajmljivanje turističkih kapaciteta. Ključni momenti u historiji tog sektora su otvaranje kompleksa Gite de France 1951. godine i Interhome u Švicarskoj 1965. godine. Ostali veliki igrači su Owners Direct (u vlasništvu Expediae) i HolidayLettings (u vlasništvu Tripadvisora), koji su skoro deceniju stariji od platformi kao što su FlipKey, HomeAway i Airbnb. Imena najboljih evropskih ponuđača turističkih kapaciteta za iznajmljivanje poznata su svima: Airbnb, Tripadvisor, Wyndham, HomeAway i Wimdu, pa ipak na njih otpada manje od 10% ukupnog tržišta. Skoro 90% prihoda ovog tržišta na području Evrope otpada na igrače bez globalnih pretenzija. Tu spadaju i male ili srednje velike agencije, kao i vlasnici kuća koji direktno nude svoje kapacitete. Lideri u ovom sektoru mogu personalizirati ponudu kroz investicije u marketing. Međutim, u manjim okvirima personalizacija podrazumijeva kvalitetnije i korisniku bolje prilagođene usluge.

Iznajmljivanje pametnih stanova

Iznajmljivanje tzv. pametnih apartmana pogoduje svima u lancu i postajat će sve važnije kako tehnologija pametnih domova bude nailazila na šire prihvatanje. Na kraju krajeva, osjećaj da ste „kao kod kuće“ je ključni adut iznajmljenih apartmana u odnosu na hotele ili hostele. Za moderne turiste pametni telefon je ključni saputnik. Oni ga tretiraju kao “daljinski upravljač” za svako putovanje. On je karta za brod ili avion, kreditna kartica, turistički vodič, a zašto ne i ključ od vrata? Tehnologija je već dostupna i predstavlja ekonomično rješenje za agencije za iznajmljivanje smještajnih kapaciteta i vlasnike nekretnina koje one zastupaju. „Pametni apartmani usrećuju goste, što se lako pretvara u uzvratne posjete, širenje dobrog glasa o nekome i pozitivne recenzije na internetu koje pišu naši klijenti i partneri u brzorastućem biznisu iznajmljivanja turističkih kapaciteta. Ponosni smo što možemo dostaviti hardverska i softverska rješenja koja im omogućavaju da unaprijede svoju ponudu“, kaže Omer Sagi, direktor poslovnog razvoja pametnih tehnologija u kompaniji ASSA ABLOY.

Otvaranje vrata

Iz perspektive vlasnika, Yale pametne brave predstavljaju bitnu nadogradnju sistema mehaničke sigurnosti. S ključevima uvijek postoji rizik od gubitka, neovlaštenog kopiranja ili pozajmljivanja neregistrovanim gostima. Osim ako lično ne obiđete neki prostor, nema drugog načina da provjerite jesu li ga gosti zaključali. Osim toga, luksuzni smještajni kapaciteti su atraktivna meta za lopove. Zahvaljujući pametnim bravama iz Yalea, vlasnik objekta može izdati ili poništiti ključeve kad god to poželi. Jednako jednostavno je izvršiti provjeru jesu li ulazna vrata otvorena ili zaključana. Ukratko, uz instalaciju pametne brave imovina je sigurnija. Pametne brave vlasnicima apartmana nude manje brige o ključevima, a više pozitivnih komentara o njihovoj ponudi. Još jedan važan faktor tržišnog rasta su i prednosti iznajmljenog turističkog smještaja u odnosu na hotel ili hostel u istom cjenovnom rangu. To se odnosi na samu uslugu, kao i na percepciju autentičnosti ponude smještajnih kapaciteta.

I manji igrači na ovom tržištu mogu iskoristiti poznavanje lokalne situacije kako bi gostima ponudili bezbrižan boravak. Iako Evropska unija razmatra usklađivanje propisa, vrlo je vjerovatno da će oni ipak ostati različiti za vlasnike imovine u Madridu, Parizu ili Amsterdamu. Stoga nije iznenađujuće da podaci iz provedenog istraživanja upućuju na dosta brži rast u segmentu rezervacije smještaja preko interneta (9,8%) u odnosu na klasično (3,8%). Osobe koje izdaju manje smještajne kapacitete ne mogu se takmičiti s globalnim brendovima u segmentu optimizacije pretraživanja na internetu ili marketinga. Zbog toga su za njih od sve veće važnosti pozitivni komentari na internetu, kao i dobar glas o njihovoj ponudi. Tu pametna brava iz Yalea može biti od pomoći. Naše istraživanje koje je obuhvatilo vlasnike objekata pokazalo je da više od 50% upita za iznajmljivanje smještaja dolazi zahvaljujući preporukama, bilo da su one poslovne, lične ili neke druge. Posjedovanje pametnog sistema zaključavanja direktno utječe na dobijanje pozitivnih reakcija korisnika.

Dosta vam je izdavanja ključeva? 

Administrativne pogodnosti za vlasnike smještajnih kapaciteta su očigledne. Uz pametne brave, trošite manje vremena na upravljanje ključevima, smanjujete rizik od njihove krađe, gubljenja i neovlaštenog kopiranja. Ukratko, imate manje briga. Yale pametne brave se mogu lako povezati sa sistemom pametnog doma ili kompatibilnom aplikacijom ponuđača usluga, a isto tako bravu je moguće koristiti i kao samostalni sigurnosni uređaj. Vlasnici objekata koji koriste Airbnb trebaju imati na umu i to da od 2017. godine Business Travel Ready status mogu dobiti samo oni koji putnicima ponude prijavljivanje dolaska bez obaveznog ličnog preuzimanja ključa. Dakle, pametne brave koje nudi Yale predstavljaju najsigurniji i najlakši način da vlasnici apartmana gostima ponude ovu pogodnost. Pametne brave onemogućavaju pogrešno zaključavanje. PIN kod ili aplikacija za pametne telefone su sve što im treba za otvaranje vrata, tako da nema potrebe za nošenjem ključa ili strahom od njihovog gubitka. S pametnim bravama svi putnici u velikim grupama mogu ići i dolaziti kad god žele jer svaki gost može imati svoj privremeni ključ.

Popunjeni kapaciteti i sretni gosti 

Agencija Home at Hotel u Italiji već je imala priliku osjetiti pogodnosti pametnih brava u svojim turističkim kapacitetima u Milanu, Rimu i Cagliariju. Ovi kapaciteti su zaštićeni ENTR pametnim bravama koje nudi Yale i integrisani su sa sistemom pristupa SCLAK (www.sclak.com), koji koristi odgovarajuću korisnicima prilagođenu aplikaciju. „Ključevi apartmana se više ne nose posvuda, uz rizik od gubitka ili kopiranja. Sada znamo kada je gost izašao iz apartmana i možemo mu ograničiti pristup ako ne poštuje pravila. Imamo i potpunu kontrolu nad našim pružaocima usluga, u smislu praćenja vremena koje provode u apartmanu ili pripremljenosti apartmana za prijem novog gosta“, kaže Francesco Postiglioni iz agencije Home at Hotel. ENTR tehnologija koju nudi Yale svojim klijentima pruža jačanje vlastitog brenda uz podršku višedecenijskog iskustva koji ta kompanija ima u zaštiti domova i poslovnih prostora širom Evrope. Nakon ugradnje ovih brava agencija Home at Hotel je zabilježila rast broja pozitivnih komentara s najvišim ocjenama, a popunjenost kapaciteta ide i do 80%.