30 Maja, 2026
image
Home Tehnologija i proizvodi Kategorija Sistemi za kontrolu pristupa (Page 7)

Sistemi za kontrolu pristupa

U ponudi Alarm automatike: Samouslužni terminal za hotelsko poslovanje i brzi check-in

ABSmartKiosk omogućava provjeru dokumenata u skladu s obveznim procedurama, izdavanje kartica kontrole pristupa u sobe i plaćanje troškova, a može se koristiti i za reklamiranje dodatnih ponuda za goste te kupnju ulaznica ili vaučera za odabrane događaje

Piše: Danica Kauzlarić, Odnosi s javnošću, Alarm automatika; E-mail: danica@alarmautomatika.com

Nova generacija gostiju hotela sklona je korištenju digitalnih informacijskih sustava i navikla je većinu svojih potreba rješavati putem aplikacija bez ikakvog čekanja. To znači i da ne žele čekati u redu na recepciji hotela ili kampa kako bi prijavili svoj dolazak, rezervirali neki sadržaj u ponudi ili platili račun za smještaj i sadržaje koje su koristili. Potaknuta mnogobrojnim upitima
hotelijera, Alarm automatika je razvila rješenje za brzu prijavu i odjavu gostiju – samouslužni terminal ABSmartKiosk.

Izbjeći gužve
Osnovana funkcija mu je izbjeći gužvu na recepciji hotela prilikom prijave i odjave gosta, a u skladu s obveznom procedurom njegove identifikacije. Gost pri dolasku svoj identifikacijski dokument (osobnu iskaznicu ili putovnicu) stavlja u skener, koji putem IR-a provjerava je li dokument krivotvoren. Kamera snima lice i uspoređuje ga sa slikom u dokumentu. Ako je sve uredu, terminal izbacuje kodiranu karticu za pristup sobi. Terminal je integriran s recepcijskim softverom te su svi podaci o dolasku gosta i izdanim karticama odmah vidljivi na recepciji, a na terminalu su vidljivi svi podaci o rezervacijama. Na terminalu je moguće plaćati novčanicama/kovanicama te karticama banke po izboru. Cijeli kiosk je u antivandal izvedbi i ima protuprovalnu zaštitu. Od dijelova treba navesti skener osobnih dokumenata s infracrvenom provjerom, kameru s autofokusom i osvjetljenjem za lice, bar-kod čitač za rezervacije, termoprinter, 19“ monitor osjetljiv na dodir, reverzibilni uređaj za plaćanje novčanicama i/ili kovanicama i vraćanje ostatka novca, prostor za ugradnju POS uređaja (ovisno o banci po želji investitora), uređaj za čitanje i izdavanje kartica za sobe ili za kodiranje i izdavanje Mifare kartica te PC računalo s programima za upravljanje ulazno/izlaznim uređajima i sučeljem prema recepcijskom softveru i kontroli pristupa (Windows OS).

Prilagodljiv potrebama
Standardna opcija je monitor iznad kioska za razne reklame ili druge sadržaje kojima se administrira putem clouda. Kiosk je vlastiti proizvod i može ga se prilagođavati potrebama investitora. Naprimjer, predviđen je prostor za ugradnju laserskog printera A4 formata ili profesionalnog printera za ispis ulaznica, a moguće su i dodatne opcije za, naprimjer, kodiranje i izbacivanje narukvica.

Specijalistička rješenja tvrtke
ABSmartKiosk je dio specijalističkih rješenja i integracija za hotele, kampove i ostale turističke smještajne objekte koje je Alarm automatika razvila surađujući s korisnicima. Primjer je ABSistemPark, softver za identifikaciju registracija vozila putem LPR kamera. Povezan je s bazom vozila s dozvolom ulaska (upisano putem recepcijskog softvera), kojima omogućava automatsko podizanje rampi. Integriran je i s interfonima, a dostupne su i inačice koje omogućavaju usmjeravanje prometa putem semafora, kategorizaciju vozila (osobno, autobus) i naplatu parkinga. Hotelima je zanimljivo i što se može onemogućiti izlaz vozila gostiju koji nisu podmirili račun. Moguća je i rezervacija parkirnih mjesta unaprijed te primjena u objektima koji imaju više ulaza i izlaza.

Tehnologija prepoznavanja lica na raskrsnici

U posljednjih nekoliko mjeseci razvila se velika rasprava, kako u medijima tako i među različitim organizacijama, o prednostima i opasnostima koje uvođenje softvera za prepoznavanje lica može donijeti. Bilo da ste njen zagovornik ili protivnik – i u ovom slučaju je bitno detaljno poznavati materiju 

Piše: Vesna Matić Karić; E-mail: redakcija@asadria.com

Evropska komisija je ove godine objavila da razmatra uvođenje zabrane korištenja tehnologije prepoznavanja lica na javnim mjestima. Inače, ova tehnologija omogućava da se lica snimljena kamerama provjeravaju u stvarnom vremenu prema popisima osumnjičenika koje često sastavlja policija. Kao razlog moguće zabrane, koja bi u ovom slučaju trajala od tri do pet godina, navodi se da zakonodavcima jednostavno treba više vremena kako bi spriječili da ovakva tehnologija bude zloupotrijebljena. Ipak, postoji mogućnost da bi iz zabrane bili izuzeti sigurnosni, ali i projekti namijenjeni istraživanju i razvoju. 

Upravno tijelo za nadgledanje

Komisija je svoje planove predstavila u dokumentu na 18 stranica, u kojem je predloženo nametanje određenih obaveza, kako programerima tako i korisnicima vještačke inteligencije. U dokumentu se pozivaju zemlje Evropske unije da kreiraju upravno tijelo koje će biti zaduženo za nadgledanje primjene novih pravila. Inače, prijedlozi navedeni u dokumentu stižu usljed poziva političara i kampanja u Velikoj Britaniji da se zabrani policiji da koristi tehnologiju za prepoznavanje lica za javni nadzor. Naime, nedavno se londonski okrug King's Cross našao u centru kontroverze jer je otkriveno da su vlasnici pojedinih objekata i lokacija u njemu koristili tehnologiju za prepoznavanje lica, a da o tome nisu obavijestili javnost. Osim toga, jedna od problematičnih stvari kada je riječ o ovoj tehnologiji jeste njena nepreciznost. Naime, u nedavno objavljenom istraživanju koje je provedeno u Americi navodi se da su algoritmi namijenjeni prepoznavanju lica manje precizni pri identifikovanju crnih i azijskih lica u odnosu na lica bijelaca.

SAD: različite države, različite strategije

Prošle godine u maju San Francisco je uveo zabranu policiji i ostalim vladinim agencijama korištenja tehnologije za prepoznavanje lica. Time je postao prvi veći američki grad koji je zabranio upotrebu softverskog alata kojem se policijske snage okreću kada pokušavaju pronaći prijestupnike. I mada je ova tehnologija već ranije dovela do razrješenja nekih slučajeva, gradska vlada ipak je odlučila stati na stranu grupa koje se bave zaštitom građanskih prava, a koje su zabrinute da bi ovakva tehnologija mogla dovesti do toga da Sjedinjene Američke Države postanu previše opresivne ili da bi barem mogle krenuti u smjeru prevelikog nadzora. 

Međutim, kao što se moglo i pretpostaviti, nisu svi zadovoljni zbog zabrane. Mnogi smatraju da je San Francisco trebao pronaći način kako da zadrži tehnologiju, ali pobrinuti se da ne dođe do zloupotrebe donošenjem novih zakona i regulativa, jer kako navode neki protivnici, tehnologija za prepoznavanje lica itekako je korisna u pojedinim slučajevima. “Smiješno je negirati vrijednost ove tehnologije u osiguravanju aerodroma i graničnih objekata”, rekao je Jonathan Turley, stručnjak za ustavno pravo s Univerziteta George Washington, dodavši da je teško poreći da postoji određena vrijednost u ovoj tehnologiji koja se tiče javne sigurnosti. Uprkos onima koji se ne protive upotrebi ove tehnologije, slične zabrane se razmatraju i u ostalim američkim saveznim državama poput Bostona, a u Massachusettsu je stavljen moratorij na tehnologiju za prepoznavanje lica, kao i na sve ostale udaljene biometrijske nadzorne sisteme. Također, u SAD-u je prošle godine predstavljen novi zakon prema kojem se svima koji koriste tehnologiju za prepoznavanje lica u komercijalne svrhe zabranjuje prikupljanje i dijeljenje dobijenih podataka u svrhu identifikovanja i praćenja klijenata bez njihovog pristanka. 

Balkan

Godinama unazad mediji koji se bave temama vezanim za IT pisali su o nadolazećim trendovima koji su uključivali i tehnologiju za prepoznavanje lica. Pisalo se o tehnologiji koja vas može prepoznati u gužvi, predvidjeti vaše ponašanje i donekle otkriti vaše želje, a sve s ciljem da vam se proda određeni proizvod. I svih tih godina rijetko ko je obraćao pažnju na to. Sve do sada, kada se otkrilo da ovu tehnologiju već neko vrijeme koriste policijske snage u svrhu otkrivanja zločinaca. I dok se u Kini, naprimjer, otvoreno ne protive otvorenom korištenju ovog tipa tehnologije, zapadni dio svijeta je uznemiren mogućnostima koje tehnologija za prepoznavanje lica, kada je u pogrešnim rukama, može donijeti. A kako na sve reaguju zemlje regije? Zasad je poznato da slovenska policija koristi ovu tehnologiju od 2014. godine. S druge strane, Hrvatska je trenutno u procesu nabavke tehnologije za prepoznavanje lica, jer hrvatsko Ministarstvo unutrašnjih poslova nabavlja opremu koja se temelji na biometrijskom softveru koji može identifikovati osobu usporedbom i analizom uzoraka na temelju kontura lica. Pri analizi kontura lica za identifikaciju su najvažnije oči, obrve, vrh nosa i usne, s tim da stručnjaci naglašavaju kako se identitet osobe može odrediti već na osnovu jednog ili dva dijela lica kao što su usne, oči ili vrh nosa.

Uskoro hiljadu videonadzornih kamera u Srbiji

U Srbiji je ova tehnologija već u upotrebi s obzirom na to da je u Beogradu Huawei već instalirao videonadzorne kamere koje sadrže ovaj softver. Sve je, zapravo, dio zajedničkog projekta Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i Huaweija, prema kojem će, kako navode, do kraja ove godine u Beogradu biti postavljeno hiljadu videonadzornih kamera na 800 lokacija. Međutim, ova priča ima veoma zanimljivu pozadinu koja datira još od 2014. godine, kada je u saobraćajnoj nesreći poginuo mladić, dok je vozač pobjegao s mjesta nesreće. Kasnije se otkrilo da je vozač pobjegao u Kinu. Srbijanska policija je kineskim vlastima poslala fotografije osumnjičenog, nakon čega je ovaj, samo tri dana poslije, bio uhapšen. Hapšenje se dogodilo upravo zahvaljujući spomenutoj Huaweijevoj tehnologiji za prepoznavanje lica. Ostalo je, kao što i sami vidite, historija. 

Bez primjene u Bosni i Hercegovini

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, trenutno nema potvrđenih, javno dostupnih informacija da policijske snage te zemlje koriste tehnologiju za prepoznavanje lica. “Federalna uprava policije ne posjeduje softver za prepoznavanje lica, te isti ni ne koristi u svojim operativno-tehničkim mjerama i radnjama, niti se koristi biometrijskim metodama nadzora”, stoji u izjavi zvaničnoj izjavi press službe Federalne uprave policije za Al Jazeeru. Profesor dr. Jasmin Azemović, univerzitetski profesor na predmetima vezanim za informacijske tehnologije, iznio je mišljenje o tome zašto Bosna i Hercegovina još nije spremna za tehnologiju o kojoj pišemo, rekavši kako je ta zemlja još daleko od sistema koji bi u realnom vremenu skenirao ljude te ih na osnovu prikupljenih biometrijskih podataka identificirao i sigurnosno kategorizirao. Razlog za to je jasan, a to su, za naše uslove, trenutno previsoka ulaganja u videonadzor gradova i mjesta na kojima se ljudi okupljaju, poput tržnih centara i stadiona, uz istovremeno ulaganje u informatičku infrastrukturu koja bi predstavljala kombinaciju najmodernijih IT rješenja današnjice. Naravno, tu je i problem s kojim se trenutno suočava Zapad i njegove grupe za zaštitu ljudskih prava, a to je pitanje etike i morala, što je profesor Azemović dodatno pojasnio: “Sigurnosni sistemi koji se zasnivaju na prepoznavanju individua, a na osnovu biometrijskih atributa, zahtijevaju vrlo visok stepen primjene etičkih i moralnih principa u samim temeljima, a naravno i na nivou samih operacija, tek tada možemo reći da bi sigurnost i privatnost imali podnošljiv nivo ekvilibrijuma.” 

Protivnici

Već smo spomenuli šta o svemu ovome misle protivnici tehnologije za prepoznavanje lica sa Zapada, ali treba naglasiti da ni na našim prostorima, naprimjer u Srbiji, nisu oduševljeni njenim uvođenjem. Organizacije za ljudska prava, poput Sharea iz Beograda, smatraju da se ovom tehnologijom ozbiljno krše osnovna građanska prava i slobode zbog moguće zloupotrebe prikupljenih podataka u slučaju da unaprijed nije sve dovoljno regulisano. Bojan Perkov iz Sharea rekao je za portal Danas.hr da su oni već pitali vlasti da li su provele procjenu sistema, ali im je odgovoreno da zakon kojim bi se regulisalo ovo područje još nije usvojen. Perkov se boji da bi u Srbiji u nekom trenutku moglo doći i do objavljivanja osjetljivih privatnih podataka: “Velike zloupotrebe ličnih podataka događaju se u zemljama u kojima su znatno bolje regulisana pitanja zaštite podataka i gdje je nivo svijesti o zaštiti privatnosti viši nego u Srbiji.” Međutim, članovi Sharea nisu se zaustavili na tome. Poslali su i upit MUP-u zahtijevajući spisak lokacija postavljenih kamera, na šta im je odgovoreno da je riječ o povjerljivim informacijama. Za sada su u medijima objavljene lokacije samo 32 kamere, dok se za ostale još ne zna gdje će biti stacionirane. 

U Sloveniji, pak, građani su prijavljivali da su bili nadzirani na ovaj način, što je izazvalo revolt dijela javnosti. Naime, kako je za Al Jazeeru rekao Domen Savič iz nevladine organizacije “Državljan D Slovenija”, oni su imali nekoliko prijava građana koji su došli u policijsku stanicu da bi prijavili krivično djelo, samo da bi među ponuđenim slikama potencijalnih osumnjičenih pronašli i svoje fotografije skinute s njihovog Facebook računa. “Ono što zabrinjava je činjenica da trenutno važeći zakon omogućava postupanje u kineskom stilu, ali srećom slovenskoj policiji nedostaje tehnologija i osoblje koje bi moglo napraviti takav posao”, rekao je Savič i dodao: “U 2020. godini slovenski povjerenik za informacije najavio je kontrolu spomenutog sistema i mi kao NVO planiramo pratiti situaciju i voditi javne rasprave o tehnologiji prepoznavanja lica.” 

Hrvatska slijedi praksu Evropske unije

Iako iz Hrvatske još nema žalbi po ovom pitanju, jasno je da će u samoj državi, pošto je članica Evropske unije, sve biti uređeno prema pravilima kojih se moraju pridržavati sve ostale zemlje članice, a znamo da EU trenutno pridaje veliki značaj zaštiti privatnosti svojih građana. Međutim, da bi se u Hrvatskoj ova tehnologija uopšte mogla koristiti, Hrvatski sabor je prošle godine donio Zakon o obradi biometrijskih podataka, prema kojem biometrijske podatke mogu prikupljati, obrađivati i klasifikovati ministarstva unutrašnjih poslova, vanjskih poslova, pravosuđa te vojna policija. 

Kina spremno prigrlila softver za prepoznavanje lica

U Šangaju je kineska vlada već počela koristiti ovu tehnologiju u apotekama, kada se kupuju određeni lijekovi. To se prije svega odnosi na lijekove koji sadrže psihotropne supstance. Naime, od takvih ljudi će se tražiti da potvrde svoj identitet skeniranjem lica. Ovo je još jedna u nizu mjera koje je kineska vlada poduzela kako bi spriječila kriminalce da kupuju ovakvu vrstu lijekova od kojih se mogu praviti droge. 

ASSA ABLOY: Značaj kontrole pristupa u vašem prostoru za zajednički rad

Korisnici i posjetioci vašeg prostora za zajednički rad cijene moderna i fleksibilna rješenja. Drugim riječima, oni vrednuju upravo ono što je suprotno praksi primjene mehaničke brave i ključa. Srećom, postoji jedna inteligentna sigurnosna alternativa koja je prijatelj vašeg budžeta i ne traži zahtjevne instalacije
Piše: Thomas Schulz, direktor marketinga i komunikacija za EMEA regiju
E-mail: thomas.schulz@assaabloy.com

Prema novim prognozama, prostori za fleksibilan rad u EMEA regiji će do 2022. brojati oko 17.000 objekata. Pružanje usluga zajedničkog rada (coworking) je dinamično tržište, sa sve oštrijom borbom za korisničku bazu koja zna šta želi. Pravo rješenje za kontrolu pristupa pomaže vašem prostoru da se istakne u odnosu na konkurenciju i pruži konkretne pogodnosti korisnicima i njihovom stilu rada.

Inteligentnija iskorištenost prostora
Mnogi kreativni i tehnološki orijentisani korisnici ovih prostora zahtijevaju neograničen pristup. Prema publikaciji Harvard Business Review, osjećaj kontrole koji im pruža takva fleksibilnost jedan je od razloga zašto ljudi postižu dobre rezultate u prostorima za zajednički rad. Ako imate pristupni sistem kojim možete upravljati na daljinu, putem računara ili pametnog telefona, osoblje ne mora ni biti na mjestu događaja kako bi upravljalo kretanjem korisnika koji dolaze i odlaze tokom cijelog dana.
Otvoreni i zajednički rad uključuje mnoštvo skupih tehničkih i ličnih predmeta koji se ostavljaju bez nadzora. Moguće je maksimalno povećati sigurnost i smanjiti rizik po korisnike prostora uz efikasnu kontrolu pristupa. Korisnici neće iznajmljivati stolove kod kojih postoji rizik od krađe, a mi sigurno ne želimo upravljati prostorom koji prati glas da ne štiti imovinu od ovih pojava. Sistem kontrole pristupa pomaže vam da to brzo i efikasno riješite. Budući da svi nose personalizirane akreditive, možete odmah dobiti evidenciju korištenja pomoću pristupnog softvera i brzo saznati ko je otišao gdje i kada. Vođenje istraga je znatno lakše.

Izbacivanje ključeva iz igre
U bilo kojem većem radnom prostoru teško je pratiti korištenje standardnih ključeva bez posebnog sistema za upravljanje. Kada instalirate sistem kontrole pristupa, jednim klikom možete poništiti bilo koji ključ, karticu ili pametni telefon. Svaki uređaj možete programirati i reprogramirati kad god želite, pa nikad više nećete morati promijeniti bravu. Dobra vijest je da su sistemi za bežičnu kontrolu pristupa kakav je SMARTair kompanije ASSA ABLOY neograničeno fleksibilni. Možete lako dodavati nove zone, prebacivati brave ili uključivati nove lokacije kako se vaše poslovanje razvija. Bežična kontrola pristupa pomaže da u bilo kojem trenutku i na jedan ekonomičan način proširimo prostore za zajednički rad na dodatne spratove. Bilo da dodajete prostor za sastanke ili povezujete dvije kancelarije, više nisu potrebni nikakvi ključevi ili kablovi.

Imidž je sve
Radnici daju prednost praktičnosti i korisničkom iskustvu. Najnoviji elektronski pristupni sistemi nude mogućnost da na svom pametnom telefonu nosite virtuelne ključeve umjesto mehaničkog ključa ili kartice. Inteligentan pristup pomoću pametnog telefona učinit će prostor prepoznatljivijim u odnosu na lokalnu konkurenciju. Također možete svom prostoru pronaći dodatni izvor prihoda tako što ćete organizirati događaje tokom vikenda ili večeri, a budući da su ključevi za pametne telefone vrlo fleksibilni, oni omogućavaju da odobrite vremenski ograničen pristup privremenom osoblju ili posjetiocima. Kad se događaj završi, njihovi ključevi više neće otključavati vaša vrata. Ne morate preduzimati ništa jer se sve odvija automatski.

Prediktivna analitika za sigurnije gradove

Paralelno s usponom umreženih uređaja i naprednih senzora, podaci su postali jedan od najdragocjenijih resursa u upravljanju sigurnošću. Različiti uređaji u rasponu od kamera do senzora za parkiranje nadležnim tijelima za javnu sigurnost nude pristup većoj količini podataka nego ikada ranije. Ovaj trend će u budućnosti samo jačati jer države širom svijeta nastoje povećati broj videonadzornih kamera i drugih sigurnosnih uređaja u javnim prostorima
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Postojanje ogromne količine samostalnih podataka samo po sebi ne može pomoći podizanju nivoa javne sigurnosti. Sistemi bi trebali moći sami prepoznati obrasce među podacima i na osnovu njih izvući zaključke koji mogu poslužiti kao podrška proaktivnijem donošenju odluka. Upravo u tom segmentu analitika polako postaje presudna za sigurnost, a prediktivna analitika je ključni korak naprijed. Ona može predvidjeti konkretne prijetnje na osnovu obrazaca koji se prepoznaju iz ranije zabilježenih podataka. Sistem mora biti u stanju prikupljati svježe podatke, obraditi ih kako bi došao do detaljnih statističkih zaključaka i vizuelno predstaviti dobijene rezultate.

Kako prediktivna analitika pomaže većoj sigurnosti gradova
Kvalitetno iskorištavanje podataka od presudne je važnosti za sigurnost gradova, a jedna od glavnih briga službi za provedbu zakona je njihovo stalno nadmetanje s kriminalcima. Čak i kada te institucije aktivno rade na sprečavanju ilegalnih aktivnosti na određenom području, kriminalci se obično pojave na nekom drugom mjestu. Da bi se riješio ovaj problem, potreban je proaktivan pristup kakav nudi prediktivna analitika.

Cilj ograničiti eskalaciju problema
Peter Matuchnijak, tehnički direktor u kompaniji Maxxess Systems, smatra da je cilj svih prediktivnih alata za sigurnosnu analitiku sprečavanje eskalacije malih problema u velike. Što prije možete djelovati, lakši će biti i problemi s kojim se suočavate. “Vi možete projektovati rješenje koje će vam dati precizne podatke o ključnim situacijama koje se odvijaju pred vašim očima. Pri tome se u obzir uzimaju ulazni podaci iz širokog spektra sistema i izvora. U tom slučaju možete ih usporediti s onim što se već dešavalo u prošlosti, a zatim početi predviđati pojavu samih problema. Kod prediktivne analitike važno je imati na umu da možete umanjiti rizike u najširem smislu, a ne samo prepoznavati očigledna narušavanja sigurnosti (alarme i njihove tzv. okidače). Vi ste tada u stanju predvidjeti probleme koji mogu negativno utjecati na operativnu efikasnost. Korisnik može utvrditi o kojim je problemima riječ, a što je veća organizacija ili subjekt koji se prati, obrada podataka će biti sofisticiranija”, kaže Matuchniak.

Korištenje različitih podataka
Današnji gradovi egzistiraju u vrlo dinamičnim okruženjima, koja uključuju i trajne prijetnje. Kako bi izašli na kraj s njima, potrebno je da timovi za sigurnost i upravljanje kriznim situacijama ulože znatne napore kako bi pregledali ogromnu količinu podataka, analizirali trendove i donijeli ispravne odluke u pravo vrijeme. “Pripadnici organa reda, osoblje zaduženo za fizičku i cyber sigurnost, vatrogasci i sigurnosno osoblje dobijaju ogromne količine podataka iz različitih sistema. Oni se čuvaju u više zasebnih baza podataka ili sistema upravljanja. Posmatrano odvojeno, ovi skupovi podataka daju samo mali i samim tim nepotpun prikaz sigurnosne situacije na terenu. Mnogo vremena i napora se ulagalo u izradu akcionih planova koji se na nekoordiniran način bave samo usko definisanim prijetnjama”, kaže Brian Schwab, osnivač i konsultant u kompaniji S3SDC. S druge strane, sistemi za prediktivnu analitiku posjeduju složene algoritme koji im omogućavaju da koriste informacije iz više komponenti sistema i baza podataka. Time se sigurnosnom osoblju pruža cjelovitija slika postojećeg operativnog okruženja.

Prednosti prediktivne analitike
Nekoliko gradova već koristi prediktivnu analitiku kako bi ubrzali proces prikupljanja i analize velike količine podataka koji se koriste kao podrška donošenju odluka. To omogućava brže donošenje kvalitetnijih odluka. Prema Adlanu Hussainu, zamjeniku direktora marketinga u kompaniji CNL Software, tri su glavne oblasti u kojima prediktivne funkcije unapređuju sigurnost i rad policije:

Optimalno iskorištavanje resursa. Raspoređivanje interventnog osoblja na osnovu lokacija na kojima je ranije dolazilo do sličnih situacija. U vrijeme najvećeg operativnog opterećenja, poput petka navečer, na ovaj način se može skratiti vrijeme reagovanja i postići više uz manje osoblja.

Brža detekcija kriminaliteta. Prepoznavanje lica u stvarnom vremenu, praćenje izvora buke, videonadzor i prepoznavanje registarskih tablica (LPR) danas se odvijaju pomoću prediktivne analitike. Na ovaj način se nadležnim tijelima omogućava prepoznavanje skrivenih obrazaca koji mogu poslužiti za brže otkrivanje krivičnih djela.

Podrobnije razumijevanje žarišta kriminaliteta. Prediktivna analitika može se koristiti za efikasnije i preciznije identificiranje lokacija na kojima dolazi do ozbiljnih zločina. Podaci se mogu prikupljati iz širokog spektra izvora i oni pomažu državnim tijelima da lakše prepoznaju obrasce i identificiraju prethodno nepoznata žarišta zločina.

Budite svjesni ograničenja
Iako se stručnjaci u industriji uglavnom slažu u vezi s prednostima prediktivne analitike u sigurnim gradovima, neki od njih upozoravaju da je ova tehnologija ponekad nerealno predstavljena u javnosti. Giovanni Gaccione, Genetecov menadžer za javnu sigurnost, smatra da je nerealistično očekivati da policijske uprave ili druge jedinice za suzbijanje kriminala mogu otkriti i spriječiti kriminal u gradu prije nego što se on i dogodi. Iako je u sigurnosnoj tehnologiji došlo do značajnog napretka, ovakav nivo prediktivne analitike još je daleko od konkretne primjene. “Ipak, neka inteligentna rješenja mogu unaprijediti ove prednosti kroz ustupanje djelotvornih podataka i poboljšanje međuagencijske saradnje. Ova tehnologija omogućava gradskim tijelima da bolje razumiju urbana okruženja i znatno skrate vrijeme reagovanja u hitnim situacijama, kao i da brže utvrde gdje, kada i kako najbolje iskoristiti dostupne resurse. Ako je riječ o velikom gradskom događaju ili suočavanju s neočekivanom situacijom, interventni timovi imaju kvalitetnu podršku tokom cjelokupnog trajanja intervencije”, kaže Gaccione.

Zahtjevi implementacije
Kombinacija tehnologije i javnih politika neophodna je za uspješnu primjenu prediktivne analitike u gradovima. Da bi postigli maksimalne rezultate, urbanisti, državna tijela i privatna preduzeća trebaju pristup platformi koja pokriva više stavki istovremeno. Na terenu su obično već dostupne tehnologije koje zajedno mogu raditi na poboljšanju uvida u situaciju u gradu, poput videonadzora, kontrole pristupa, automatskog prepoznavanja registarskih tablica, usluga u oblaku, podrške operativnim odlukama i upravljanja istražnim slučajevima. “Uzmimo, naprimjer, gradski saobraćaj”, kaže Gaccione i dodaje: “Videonadzorne kamere, automatsko prepoznavanje registarskih tablica i analitika mogu zajedno raditi na poboljšanju saobraćaja. Organi reda mogu brže može prepoznati incidente, što znači da će brže reagovati na njih i uspostaviti normalan tok saobraćaja”. Kada dođe do određene situacije, policija i lokalne organizacije mogu iskoristiti tehnologiju za slanje informacija o zaobilaznim rutama, što rezultira boljim protokom saobraćaja i većim zadovoljstvom građana. Ova rješenja mogu koristiti i ponuđači usluga javnog prijevoza, poput podzemne željeznice ili autobusa, i mogu se podesiti da u stvarnom vremenu obavještavaju vozače koju rutu trebaju odabrati na osnovu postojećih saobraćajnih parametara.

Potrebne komponente za prediktivnu analitiku
Sigurni gradovi su lokacije na kojima rješavanje problema gradskog kriminala podrazumijeva više od puke upotrebe policijske sile. Matuchniak navodi da se u razvoju bilo kojeg gradskog rješenja koriste tri ključne komponente. To su vanjski i javni izvori obavještavanja, koji obično uključuju dostupne informacije kao što su vijesti, vremenski izvještaji, sistemska upozorenja poput podataka o prepoznavanju lica, sisteme kontrole pristupa i ljudsku inteligenciju. Građani ili članovi timova pri tome direktno prijavljuju probleme pomoću svojih telefona. Schwab detaljnije opisuje ključne elemente rješenja za sigurne gradove na najvišem nivou poput interoperabilnih senzora koji bi trebali biti integrisani u zajedničku mrežu ili rješenja kod kojih su u stvarnom vremenu mapirane informacije o vremenskim prilikama, saobraćaju i lokaciji resursa. Podaci pristižu iz raznih integrisanih senzora, s kamera i druge sigurnosne opreme. Time se dolazi do veoma precizne slike o postojećem operativnom okruženju. Kada su u pitanju videopodaci i analitika, riječ je o integraciji podataka iz više sistema, a izlazni podaci se obrađuju pomoću videoanalitike, sistema prepoznavanja registarskih tablica, tehnologije prepoznavanja lica i analize ponašanja, kao i drugih tipova softvera za identifikaciju potencijalnih prijetnji. Također, mobilna širokopojasna tehnologija i oblak (cloud) neophodni su za podršku informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji zasnovanoj na internetu stvari. Kao i saradnja između svih agencija.

Kontinuirani procesi
Andrea Sorri je direktor poslovnog razvoja u sektoru nadzora gradova i infrastrukture u kompaniji Axis Communications. On upozorava da je prediktivna analitika još u povojima. “Sposobnost predviđanja šta će se dogoditi u budućnosti temelji se na mašinskom učenju, a za efikasno mašinsko učenje potrebno vam je mnogo podataka. Dakle, ovo je prvi zahtjev: količina podataka mora biti dovoljna da računarima omogući učenje i, na osnovu toga, predviđanje događaja”, smatra Sorri. Obim i raznovrsnost podataka potrebnih da se omogući prediktivna analitika dovode do zaključka da sami podaci s kamera nisu dovoljni za taj zadatak iako su ključna komponenta. Njih je neophodno kombinovati s podacima drugih senzora, uključujući termalne i radarske senzore, sisteme za praćenje zagađenja i kvaliteta zraka, detektore dima, senzore za mjerenje porasta nivoa vode i mnoge druge. Samo u kombinaciji jednih s drugim, ovi ulazni podaci mogu poslužiti za precizno predviđanje budućih događaja i preduzimanje korektivnih mjera.

Cyber sigurnost i prediktivna analitika
Analitički podaci mogu biti privlačna meta za hakere jer pružaju ključne uvide u načine funkcionisanja gradova. Jedan od glavnih problema cyber sigurnosti pametnih i sigurnih gradova i sličnih inicijativa je činjenica da ova oblast ne dobija dovoljno pažnje. To uključuje nepostojeću ili nedovoljnu enkripciju koja bi spriječila preuzimanje kontrole nad sistemima kontrole saobraćaja, uličnom rasvjetom, sigurnosnim kamerama, detektorima oružja i drugim senzorima. Kako je većina ovih tehnologija bežična po prirodi, ove sisteme je lako hakirati ako nisu dobro enkriptirani. A često su u sisteme integrisane i zastarjele tehnologije, koje mogu biti posebno ranjive na napade.

Šta treba preduzeti?
Schwab naglašava neshvatljivi nedostatak čak i osnovnih sigurnosnih praksi u većini razvojnih tehnoloških projekata u gradskim područjima. U kombinaciji s nedostatkom pripremljenih protokola za odgovor na cyber prijetnje, to znači da se gradovi nisu u stanju zaštititi niti da postoji kvalitetan plan mjera reagovanja na incidente ovog tipa.

“Važnost utvrđivanja i primjene osnovnih sigurnosnih protokola i odgovora na cyber prijetnje nikada nije bila evidentnija nego tokom napada ucjenjivačkim softverom (ransomver) na Bay Area sistem transporta u San Franciscu 2016. godine. Isto se desilo i tokom napada na lokalne sisteme u Atlanti 2018. i Baltimoreu 2019. Tek uz adekvatnu obuku općinskih službenika o najboljim praksama cyber sigurnosti i donošenje odgovarajućih protokola za odgovor, može se osigurati minimiziranje rizika od cyber napada. Ako se on i dogodi, šteta će biti ograničena i svedena na najmanju moguću mjeru. Osim toga, mora se osigurati i dostupnost informatičkih timova za odgovore na hitne situacije, koji će biti adekvatno finansirani i podržani. Njihovo prisustvo će poslužiti kao garancija da će se za odbranu od napada koristiti odgovarajuća tehnologija i upravljačke prakse”, kaže Schwab. Obimnost i umreženi karakter ovih inicijativa ostavljaju veliki prostor za napade koji se moraju spriječiti. Veličina i složenost međusobno povezanih sistema otežavaju posao stručnjacima koji moraju znati šta je izloženo napadima i na koji način i koje je sisteme prioritetne zaštite neophodno implementirati. Isto važi i za pitanje primjene odgovarajućih sistema redundancije i načina primjene zaštitnih mehanizama koji će osigurati neprekidno funkcionisanje.

Je li analitika ranjiva?
Iako se analitička rješenja temelje na softveru i sadrže podatke kojima bi hakeri rado pristupili, ona sami po sebi nisu razlog zbog kojeg bi napadači mogli dobiti pristup sistemima. Gaccione objašnjava da izvor prijetnji nije upotreba alata za analitiku; najčešće su, zapravo, ljudi najslabija karika kada je u pitanju narušavanje cyber sigurnosti. “Postoje zaposleni koji ne mijenjaju zadane lozinke na uređajima interneta stvari, poput videonadzornih kamera ili senzora. To je jedan od najjednostavnijih načina da kriminalci iz cyber svijeta koji traže svoju priliku dobiju pristup sigurnosnom sistemu. A ako ostanu neotkriveni, na kraju će moći pristupiti i gradskoj mreži”, kaže on. Većina sigurnosnih rješenja u gradu nije finalizirana u vrijeme kada se sistem nadograđuje ili se zastarjeli ili pokvareni proizvodi mijenjaju. Proces dodavanja nove opreme je još jedan izvor ranjivosti, posebno ako je riječ o opremi drugih proizvođača sa slabijim sigurnosnim standardima.

Tehnološki izazovi
Kao i kod većine novih sigurnosnih tehnologija, postoji više izazova koje sigurnosne agencije moraju otkloniti da bi što bolje iskoristile prednosti prediktivne analitike. Hussain smatra da se ovi izazovi mogu podijeliti u tehnološke i političke. Gradovi ulažu u sigurnosnu tehnologiju već decenijama. Oni često posjeduju širok spektar različitih sistema, od kojih su neki kupljeni zbog konkretnog problema, a neki su stari sistemi koji gradu još nude vrijednost. “Izazov je objediniti ove sisteme u jednu platformu koja omogućava da se svi gradski objekti nadgledaju putem jedinstvene tačke. Zaštićenost vlasničkom licencom kod ovih sistema i razlike u tehnologiji na kojoj su razvijeni često su prepreka njihovom zajedničkom radu”, kaže Hussain. Maurice Singleton, predsjednik kompanije Vidsys, dodaje da je važan izazov i činjenica da se u javnosti još nedovoljno zna o načinu iskorištavanja ogromne količine podataka prikupljenih putem različitih senzora. Da bi se to prevladalo, danas se ulažu veliki napori na podizanju svijesti o tome kako iskoristiti analitičke alate.

Analiza i programiranje modela
Prediktivna analitika koristi brojne manje modele kako bi se kreirao jedan sveobuhvatni model koji može otkriti anomalije. Pogreške u kodiranju ovih modela ili njihovo nekorektno modeliranje mogu dovesti do pogrešnih analiza. Ove pogreške dovode do neupotrebljivih izvještaja, što znači da sigurnosni timovi rasipaju kritične resurse u potrazi za potencijalnim prijetnjama na osnovu pogrešnih zaključaka izvedenih iz prediktivne analitike.

“Periodično provjeravanje modela prema scenarijima u kojima je ishod poznat i prethodno analiziran pomaže da se model usporedi s referentnim parametrima i dođe do adekvatne analitičke funkcionalnosti”, kaže Schwab. Drugo je pitanje to što su modeli temeljeni na algoritmima statični, a sigurnosno okruženje u stvarnom svijetu dinamično. Modeli prediktivne analitike mogu biti precizni u konkretnom trenutku, ali promjene u ponašanju izvora prijetnji i drugim aktivnostima zahtijevaju da se oni kontinuirano ažuriraju uz korištenje tačnih i relevantnih podataka. Sigurnosni timovi osoblja moraju imati i stručnjaka koji će znati kako neki model funkcioniše ili angažovati treću stranu koja će ga kontinuirano ažurirati. Cilj je osigurati identifikaciju novih radnih parametara, prilagoditi modele i doći do adekvatnih izlaznih podataka.

Politički izazovi
U gradovima djeluje više agencija, državnih tijela, interventnih službi i privatnih subjekata. To nosi posebne izazove jer je holistički pristup sigurnosti neophodan kako bi se prediktivna analitika učinila efikasnom u gradskim sredinama. Dijeljenje zajedničkih resursa, kao što su videonadzorne kamere i podaci s tzv. crnih lista, presudno je za postizanje kvalitetne sigurnosti u gradu. “Posljednjih nekoliko godina sklopljeno je više javno-privatnih partnerstava koja su učesnici potvrdili potpisivanjem memoranduma o razumijevanju. Ti sporazumi omogućavaju efikasno dijeljenje podataka u slučaju incidenata. Tehnologija će se pobrinuti da se ovlaštenja za korištenje daju samo kada za tim postoji potreba, kao i da se podaci neće zloupotrebljavati”, kaže Hussain. Preduzimanje hitnih mjera na osnovu prikupljenih podataka je još jedan aspekt kojem gradske vlasti moraju posvetiti pažnju. Kada se konačno “naoružaju” podacima, gradske vlasti moraju ispravno postupati kako bi zaštitile ljude i imovinu. Ako se nakon dobijanja podataka o potencijalnom problemu ipak ne preduzme ništa, to znači da grad nije ispunio svoju zakonsku obavezu garantovanja sigurnosti.

“Grad ima veliku odgovornost za svaki incident koji se dogodio, a koji je mogao biti spriječen. Moramo se pobrinuti da pravni odjeli budu dio planiranja, primjene, postavljanja i korištenja ovih sistema. Tako će se smanjiti zakonska odgovornost s kojom se grad suočava u slučaju incidenta. Osim toga, vršenjem odgovarajuće procjene sigurnosti mogu se identificirati oblasti u kojima postoje određene slabosti i primijeniti mjere za smanjenje ranjivosti”, kaže Schwab.

Novac je važan faktor
Pametna rješenja zahtijevaju velika finansijska ulaganja, koja pokrivaju država i privatni subjekti. Lisa Brown je direktorica za infrastrukturu i pametne gradove u kompaniji Johnson Controls. Saglasna je s kolegom Donaldom Sullivanom, direktorom kompanije Johnson Controls Ireland, da ključne izazove predstavljaju finansije i neophodne liderske sposobnosti. “Prema našem istraživanju pametnih gradova, 36 posto ispitanika u Sjevernoj Americi navodi nepostojanje odgovarajućih izvora finansiranja kao glavnu prepreku. U slučaju liderstva, 18 posto gradova prepoznaje nedostatak kvalitetnog gradskog vodstva kao prepreku, dok dodatnih 18 posto ispitanika navodi i nedostatak podrške državnih ili saveznih vlasti“, kaže Brown te dodaje da općine, kako bi provele aktivnosti za upravljanje cyber informacijama i drugim podacima, moraju raditi zajedno, a to često ide u paketu s posebnim izazovima, jer lokalne uprave uglavnom rade na principu zasebnih informacijskih silosa.

Gradovi koriste prediktivnu analitiku kako bi povećali sigurnost
Nekoliko gradova već eksperimentiše s analitičkim prediktivnim alatima i postiže odlične rezultate. Iako je riječ o relativno novoj tehnologiji, mnogi gradovi već koriste prediktivnu analitiku kako bi zaštitili ljude i imovinu. U nastavku vam predstavljamo nekoliko ključnih projekata u ovom sektoru iz cijelog svijeta. “U Sjevernoj Americi, naprimjer, većina gradova je u ranoj fazi primjene strategije pametnog grada. Prema našem istraživanju pokazatelja pametnih gradova za 2018. godinu, trideset posto ispitanika je navelo da je njihova strategija u fazi rasprave ili pripreme. Što se tiče ispitanika koji već preduzimaju određene mjere, trideset sedam posto njih već je objavilo svoju strategiju pametnog grada, a dvadeset devet posto već provodi strateški program”, kažu Brown i Sullivan.

SAD i Velika Britanija
Samo u SAD-u postoji najmanje dvadesetak gradova u kojima se eksperimentiše sa softverom kompanije PredPol, uključujući Seattle, Tacomu, Los Angeles, San Francisco i Oakland. Ovaj softver je namijenjen za provođenje aktivnosti iz oblasti prediktivnog policijskog rada. “Uključeni gradovi koriste softver kao alat za raspodjelu resursa kako bi smanjili troškove i reducirali kriminalne aktivnosti. Analitika korištena u ovim eksperimentima pokrila je ukupno područje s najmanje šest miliona stanovnika i fokusirala se na predviđanje kriminala za manje ozbiljne zločine ili prekršaje. Područja koja su nadzirana u gradovima obuhvatala su površine u rasponu od 6.858 kvadratnih metara (46×46 m) do parcela površine 76.200 kvadratnih metara (152×152 m). Za ove zone podaci su pokazali da su u njima kriminalne aktivnosti bile jako izražene”, objašnjava Schwab.

U svakom gradu provedena je analiza za utvrđivanje granica područja na kojem će se analitika primijeniti. Pri tome su korišteni podaci o kriminalu u periodu od tri do deset godina. Oni su podijeljeni u cjeline od po tri, sedam, 14 ili 28 dana. Kao osnova za predviđanje pojave kriminaliteta poslužila je pretpostavka da će se specifična krivična djela ponoviti u istim zonama (tzv. ponavljajuća viktimizacija). U Velikoj Britaniji grad Kent je također testirao softver kompanije PredPol, kao i London, koji je poznat po širokoj videonadzornoj mreži s više od 500.000 jedinica i koji koristi analitiku. “Očigledno je da video nudi veliku količinu informacija za borbu protiv kriminala i pružanje pomoći tokom vođenja istraga, što je korisno u gradskim operacijama. Uz video, London koristi i drugi važan element za poboljšanje kvaliteta kretanja kroz grad – podatke o javnom prijevozu. Za kretanje kroz London putnici koriste pametnu transportnu karticu nazvanu Oyster. Ona se koristi za plaćanje putovanja autobusom, podzemnom željeznicom, tramvajem, željeznicom i druge usluge”, kaže Gaccione.

Bliski Istok
Dubai je ostvario dobre rezultate u kreiranju prediktivne policijske platforme koja se temelji na vještačkoj inteligenciji. Projekat je dio programa nazvanog Dubai 2021. Iako nema preciznijih informacija o komponentama koje se koriste u sistemu, tamošnje vlasti su ovaj program ocijenile kao izuzetno uspješan. To pokazuje i činjenica da je grad osnovao novo Generalno odjeljenje za vještačku inteligenciju u okviru policije grada Dubaija. Do danas je ovaj program navodno doveo do hapšenja više od 100 kriminalaca. Oprema u okviru programa koristi se za predviđanje kriminalnih aktivnosti i poboljšanje sigurnosti u saobraćaju i na cestama. Cilj gradske uprave je potpuno integrisati vještačku inteligenciju u sve policijske aktivnosti do 2031.

Singapur
Godine 2013. Singapur je proglašen jednom od ekonomski i tehnološki najnaprednijih zemalja na svijetu. Tamo je pokrenut projekat “Testiranje sigurnog grada”. U fokusu projekta bilo je testiranje i iskorištavanje tehnologije za unapređenje javne sigurnosti. Singapurska vlada uložila je 104 miliona američkih dolara u informacijsko-komunikacijsku tehnologiju, senzore zvuka i mobilnih telefona, opremu za praćenje kriminala i videonadzorne kamere s prediktivnom analitikom u sigurnosno osjetljivim zonama. “Grad je također implementirao analitiku za otkrivanje anomalija na platformama društvenih medija. Njen zadatak je prepoznavanje nestandardnih aktivnosti na društvenim medijima pomoću ključnih riječi, a koje mogu predstavljati prijetnju javnoj sigurnosti. Iako je veliki dio testne platforme za sigurni grad i dalje reaktivnog karaktera, kvalitetno implementirana prediktivna analitika može predvidjeti pojavu gužvi. To se radi vizuelnim prikazom informacija s videonadzornih kamera, pomoću GPS podataka s uređaja na terenu. Ova platforma uključuje softver za prepoznavanje lica i analizu ponašanja, kao i otkrivanje napuštenih predmeta. Sistem automatski kreira upozorenja za nadležna tijela, koja međusobno sarađuju”, objašnjava Schwab.

Tokio
Još jedan grad koji je napredovao u primjeni analitike je Tokio, koji se često naziva najsigurnijim gradom na svijetu. Gaccione ističe da je Tokio uložio dosta sredstava u sigurnosnu infrastrukturu koja štiti građane. “Pored tzv. taktilnog uličnog asfalta i šetnica koje su osmišljene kako bi pomogle slabovidnim osobama da se sigurno kreću, tu su i kvalitetno osvijetljene saobraćajnice, sporedne ulice i uličice. Grad aktivno radi na poboljšanju sigurnosti i kvaliteta života”, kaže Gaccione. Policijski službenici u velikom su broju raspoređeni po čitavom Tokiju i smješteni u više od 1.200 manjih objekata, iz kojih po pozivu mogu odmah izaći na teren. Ove aktivnosti se kombinuju s tradicionalnim sigurnosnim komponentama poput kontrole pristupa i videonadzora s ciljem poboljšanja kvaliteta života u gradu i njegovog besprijekornog funkcionisanja.

IT sigurnost i nadolazeći trendovi: Šta možemo očekivati u 2020. godini?

Nestašica stručnjaka na polju cyber sigurnosti u velikom je porastu širom svijeta. Broj cyber napada raste iz godine u godinu, dok se broj stručnjaka koji bi riješili ovaj problem nikako ne povećava. Šta nas sve očekuje na ovom polju u toku ove godine?
Piše: Vesna Matić Karić
E-mail: redakcija@asadria.com

Iako je većina velikih kompanija i organizacija svjesna važnosti cyber sigurnosti i njene uloge u pravilnom funkcionisanju poslovanja – ostaje činjenica da većina njih ne zna kako da provede odgovarajuće sigurnosne mjere. Na polju primjene sigurnosnih mjera još se nije desila pozitivna revolucija, mada se tokom 2019. u medijima o pitanjima cyber sigurnosti govorilo više nego ikada. Samo u prvoj polovini prethodne godine u medijski popraćenim hakerskim napadima ukradeno je više od 4,1 milijardu zapisa o korisnicima. Prosječan trošak, odnosno gubitak zbog hakerskog napada, za svaku napadnutu kompaniju iznosio je četiri miliona dolara, što je ogromna suma čak i za one najveće. Trenutno cyber sigurnosna industrija vrijedi 120 milijardi dolara, s tim da se očekuje rast njene vrijednosti na 300 i više milijardi dolara do 2024.
Zahvaljujući nadolazećoj eri vještačke inteligencije i interneta stvari, danas sve više domaćinstava uživa u prednostima umreženih domova, prijevoznih sredstava ili dnevnog rasporeda, što, priznajmo, znatno olakšava svakodnevne aktivnosti i obaveze. No, svaki prosječni korisnik treba se zapitati kolika je cijena sve veće povezanosti? Ako znamo da se na svakih 39 sekundi u svijetu desi neki hakerski napad, onda za sve kompanije postaje imperativ da imaju spremne sigurnosne mjere kako bi opstale u eri cyber napada i očuvale dobru reputaciju među klijentima i korisnicima. Dakle, koji su to sigurnosni trendovi koje možemo očekivati tokom 2020. godine?

Krađa podataka kao prijetnja broj jedan
O krađi podataka se i dalje govori kao o nečemu što izaziva najviše brige kada je riječ o cyber sigurnosti. Ovaj trend će se nastaviti i tokom 2020. iz razloga što, sve dok su podaci vrijedna roba na crnom tržištu, uvijek će postojati oni koji su ih spremni ukrasti po bilo kakvu cijenu. Zbog toga će osiguravanje privatnosti podataka, a tu posebno mislimo na lične podatke, ostati glavni prioritet za većinu organizacija. Djelimično je to posljedica sve strožijih zakona, poput Opće odredbe o zaštiti podataka (GDPR), ali ima dosta i do organizacija koje postaju sve svjesnije negativnih posljedica do kojih dolazi kada im se uruši imidž. Budući da su nedostaci i mane web-aplikacija vodeći uzrok zbog kojeg dolazi do krađe podataka, stručnjaci smatraju da će osiguravanje web-aplikacija postati glavni prioritet za sve organizacije u 2020.

Nedostatak ljudstva u sferi cyber sigurnosti
Baš kao i prethodnih godina, očekuje se da će i 2020. biti obilježena smanjenjem stručne snage u području cyber sigurnosti. Sudeći prema studiji o radnoj snazi u oblasti cyber sigurnosti Međunarodnog konzorcija za sigurnosnu certifikaciju informatičkih sistema iz 2018. godine, čak dvije od tri organizacije širom svijeta prijavljuju nestašicu sigurnosnog osoblja u IT-u, zbog čega su automatizirani sigurnosni alati poput mrežnih rješenja za zaštitu od propusta postali presudni za održavanje dobrog sigurnosnog položaja u IT svijetu. Zahvaljujući modernim alatima i proizvodima, sada i mali IT timovi mogu osigurati web-sajtove i aplikacije na efikasan način, što barem na neko vrijeme rješava problem s nemogućnošću zapošljavanja većeg broja stručnjaka za cyber sigurnost.

Deepfake tehnologija
Ova tehnologija podrazumijeva korištenje dubokog učenja kako bi se sintetizirali videosnimak ili glas neke osobe. U slučaju videa, lice osobe na snimku se zamjenjuje licem neke druge osobe pomoću napredne vještačke inteligencije koja se brine za to da snimak izgleda uvjerljivo. U slučaju zvučnog zapisa, AI se koristi za sintetiziranje glasa, koji se zatim može iskoristiti za lažiranje nečije izjave ili instrukcije. Naravno, nije teško zamisliti kako se obje navedene upotrebe deepfake tehnologije mogu koristiti za prevare i ucjene. Zvučni deepfake snimci su se već koristili u prevarama koje uključuju društveni inžinjering. Naprimjer, prošle godine direktor neimenovane britanske energetske kompanije primio je instrukcije preko telefona da mora prebaciti 220 hiljada eura na bankovni račun u Mađarskoj. Sve bi bilo u redu da glas kojeg je čuo preko telefona – a za kojeg je vjerovao da pripada osobi od povjerenja – nije bio sintetiziran pomoću deepfake tehnologije. Ovaj slučaj predstavlja prvi primjer prevare korištenjem naprednog AI-ja. Još opasnije mogućnosti zloupotrebe ove tehnologije uključuju i potencijalno lažiranje izjava političara, kao i drugih utjecajnih ljudi s ciljem pokušaja izazivanja panike ili utjecanja na javno mnijenje. Kompanija za istraživanje tržišta Forrester predviđa da će deepfake ove godine raznim firmama nanijeti više od 250 miliona dolara štete.

Automatizacija i integracija
Pošto su sigurnosni stručnjaci, developeri i inžinjeri pod sve većim pritiskom da urade što više sa što manje dostupnih resursa i vremena, jasno je da su automatizacija i integracija od presudne važnosti. Inkorporiranjem sigurnosti u agilne procese organizacije mogu efikasno upravljati rizikom održavajući potreban tempo i kvalitet razvoja. Kompleksne web-aplikacije koje kombinuju više usluga sve je teže osigurati, pa zbog toga i automatizirana rješenja postaju nužnost.

Usklađenost s regulativama
Jedan od najmanje spominjanih, ali i najlogičnijih cyber sigurnosnih trendova jeste dokaz usklađenosti s industrijskim propisima koji će kompanije morati imati kako bi osvojile povjerenje korisnika. Steven Booth, strateški direktor u sigurnosnoj kompaniji FireEye, smatra da će u toku ove godine doći do povećanja pritiska na kompanije da dokažu da su svoje poslovanje uskladile s industrijskim regulativama. Razlog za to je i povećanje upotrebe clouda. Ako ćemo nekoj kompaniji povjeravati svoje podatke, bit će potrebno da ona demonstrira ozbiljnost u pogledu njihove zaštite.

Rast svijesti o važnosti cyber sigurnosti
Iako smo već ušli u 2020. godinu, digitalna transformacija u mnogim velikim kompanijama i organizacijama još nije ni blizu toga da bude dovršena. Upravo to je razlog zbog kojeg svijest o važnosti cyber sigurnosti, ali i o izazovima koji je prate i dalje raste. Ona će rasti i tokom ove godine ne samo u velikim nego i u manjim preduzećima. Na svu sreću, sve veći broj kompanija počinje shvatati da je efikasna cyber sigurnosna strategija i unaprijed spreman plan reagovanja na sigurnosne propuste, zapravo, nužnost, a ne luksuz. Zbog toga bi obuka o cyber sigurnosti trebala postati uobičajena stvar za sve zaposlenike kompanija, a sve s ciljem održavanja čvrstog sigurnosnog položaja na svim nivoima organizacije.

Mobilni uređaji kao rizik
Baš kao što broj mobilnih uređaja koje zaposlenici kompanija koriste svakodnevno raste, tako raste i količina poslovnih podataka pohranjenih na njima. Zbog toga u narednom periodu možemo očekivati rast broja hakerskih napada povezanih s korištenjem i zloupotrebom mobilnih uređaja. Veoma je bitno osigurati svaki uređaj koji se koristi za pristup sistemima kompanije, a jedan od načina za smanjenje ovog tipa rizika jeste omogućavanje pristupa putem osigurane web-aplikacijske infrastrukture koja cyber sigurnošću upravlja u stvarnom vremenu.

Rizici povezani s IoT uređajima
Svi znamo kako funkcioniše tržište, posebno kada je riječ o novim tehnologijama. Glavni cilj jeste da se u ovoj utrci najnovije tehnologije i proizvodi implementiraju što brže, dok se na sigurnost u tim momentima baš i ne misli. Zbog toga i ne čudi što je rastući trend interneta stvari, osim inovacija, donio i podosta sigurnosnih propusta, a nesigurna bežična komunikacija, nešifrirani lični podaci, neprovjerene nadogradnje upravljačkog softvera, ranjiv web-interfejs samo su neki od njih. Kompromitovani IoT uređaji, poput routera i NAS servera, mogu cyber kriminalcima omogućiti pristup komunikaciji i podacima, poslužiti kao ulazna tačka za dalje napade ili djelovati kao DDoS napadački dronovi. S druge strane, proizvodi za kućnu automatizaciju te nosivi uređaji mogu se iskoristiti za krađu ličnih i drugih podataka koji bi mogli biti korisni hakerima.

Veća popularnost sigurnosti zasnovane na cloudu
Prema najnovijim podacima Kaspersky Laba, očekuje se da će u narednih nekoliko godina oko 75% kompanija prebaciti svoje aplikacije u cloud. Dakle, možemo očekivati da će cyber sigurnost zasnovana na cloudu biti sve popularnija tokom 2020. godine. Svjedoci smo toga da se cloud računarstvo znatno razvilo u posljednjih desetak godina i da se danas sve češće koristi u kompanijama kao podrška pri svakodnevnim operacijama.
Od različitih servisa koji nude pohranu podataka zasnovanu na cloudu pa do onih sveobuhvatnih, all-in-one clouda poput Salesforcea, moglo bi se reći da krajnji potrošači postaju ovisni o ovom tipu pohranjivanja podataka. Uostalom, ne morate vjerovati nikome na riječ, jer brojevi govore sami za sebe: očekuje se da će do kraja ove godine prodaja platformi zasnovanih na cloudu postati industrija vrijedna 460 miliona dolara. Sigurnost zasnovana na cloudu nudi i nekoliko prednosti u odnosu na tradicionalna sigurnosna rješenja, uključujući i manje troškove održavanja, poboljšane performanse kada je riječ o zaštiti te brže i lakše prilagođavanje državnim i industrijskim standardima.

Autorizacija bez lozinki
Lozinke se i dalje uveliko koriste za osiguravanje podataka, ali s obzirom na kontinuirano kreativno dovijanje cyber kriminalaca kako da što brže razbiju lozinke i činjenicu da veliki broj korisnika, zapravo, koristi nedovoljno sigurne lozinke, predviđa se rast metoda autorizacije kod korisnika koji ih uopće ne koriste. Takva autorizacija se, naprimjer, može zasnivati na hardverskim tokenima, alatima za generisanje jednokratnih lozinki, biometrijskoj autorizaciji te raznim sigurnosnim pitanjima o stvarima koje “samo” korisnik zna. Gartner predviđa da će 90 posto malih i srednjih preduzeća već do 2022. godine primijeniti autorizaciju bez lozinki u većini svojih projekata.

Hladni cyber rat
Sigurnosna kompanija Checkpoint navodi još jedan zanimljiv trend koji je u skladu s vremenom u kojem živimo. Oni smatraju da ćemo živjeti u vremenu hladnog cyber rata. Ističu sve veću tehnološku izolovanost između istočnih i zapadnih zemalja te smatraju da će se cyber napadi sve češće koristiti u proxy napadima na sličan način kako se to dešava i u fizičkoj sferi – između manjih zemalja, a uz finansijsku i materijalnu podršku velikih sila.

Napredak u enkripciji podataka
Kako su cyber napadi postajali sofisticiraniji, tokom godina i sama enkripcija podataka morala je ići u korak i postati kompleksnija. Najnovije istraživanje koje je proveo Ponemon institut pokazalo je da 45% anketiranih kompanija ima neku enkripciju koja se dosljedno primjenjuje u cijelom preduzeću. Međutim, treba biti svjestan činjenice da kada ovaj tip tehnologije zastari i postane podložan cyber napadima, sve mjere koje su do tada bile uvedene padaju u vodu. Zbog toga se konstantno radi na unapređenjima enkripcijskih metoda kako kompanije ne bi morale prolaziti kroz stres koji donose uspješni cyber napadi. Shigeki Kakutani, direkor QURAS-a, protokola o privatnosti nove generacije, kaže: “Kako se podaci demokratiziraju, zahtjev za zaštitu privatnosti postaje prirodno bitan. Globalno gledano, mi moramo omogućiti sigurnosna rješenja koja se mogu koristiti i u poslovnim i u potrošačkim situacijama, pri tome uvijek uzimajući u obzir nivo privatnosti i sigurnosti koji su potrebni u bilo kojoj industriji ili transakciji.”

Korištenje vještačke inteligencije u cyber odbrani
Fortinet smatra da će tokom 2020. godine doći do kombinovanja mašinskog učenja sa statističkom analizom za predviđanje napada otkrivanjem temeljnih obrazaca cyber kriminalaca. To će AI sistemu omogućiti da predvidi sljedeći potez napadača, predvidi gdje će se dogoditi, pa čak i odredi koji će od ponuđenih napadača najvjerovatnije izvršiti napad. Derek Manky, direktor u oblasti globalnih sigurnosnih pitanja u Fortinetu, smatra da veći dio svog uspjeha cyber kriminalci duguju sposobnosti da iskoriste rastuću površinu napada i sigurnosnih praznina nastalih usljed digitalne transformacije. Međutim, on kaže da će se ove godine stvari početi mijenjati u korist organizacija koje i same počinju koristiti isti tip strategija za odbranu svojih mreža koje i cyber kriminalci koriste za napade.

Vanderbilt: BLE & biometrijski čitači s novom ACT 2.10 tehnologijom

Sa ACT Enterprise 2.10 platformom nagrađivani softver za kontrolu pristupa obogaćen je dodatnim funkcijama usmjerenim na potrebe kupaca. Nova verzija ACT Enterprise softvera sada radi u kombinaciji s BLE i biometrijskim čitačima otisaka prstiju
Piše: Ross Wilks, direktor marketinga i komunikacija, Vanderbilt
E-mail: rosswilks@vanderbiltindustries.com

Novi Vanderbiltovi BLE čitači eliminišu potrebu za fizičkim akreditivima i zamjenjuju ih virtuelnim akreditivom za pametne telefone, koji će kupcima ponuditi daleko ugodnije korisničko iskustvo. Ono što je važno napomenuti jeste da su ovi mobilni akreditivi vremenski i finansijski isplativa alternativa upravljanju fizičkim akreditivima. To će korisnicima omogućiti da uštede ne samo vrijeme već i novac. Kako Vanderbilt klijenta stavlja na prvo mjesto, kompanija se potrudila da mobilni akreditivi budu kvalitetno osigurani i zaštićeni istim stepenom enkripcije podataka kakav se koristi u bankama i bolnicama. Osim toga, BLE čitači mogu se koristiti i kao tradicionalni čitači kartica.

Posvećenost kupcima
Važan pokazatelj posvećenosti kompanije potrebama kupaca tokom kreiranja ove napredne tehnologije je to što, u usporedbi s drugim brendovima u ovom segmentu, Vanderbilt nudi jednokratnu kupovinu licence za razliku od modela pretplate, koji bi uključivao godišnje troškove po virtuelnom akreditivu. Umjesto toga, licencni model podrazumijeva da se kupci neće suočiti sa skrivenim ili dodatnim troškovima te da dugoročno mogu ostvariti značajne uštede. Kao i kod BLE čitača, biometrijski čitači integriraju se s Vanderbiltovim ACT Enterprise softverom za kontrolu pristupa u 2.10 ili novijoj verziji. ZKTeco biometrijski čitači koji se sada mogu integrirati s Vanderbiltovim ACT Enterprise paketom su modeli MA300, SF420 i SLK20R. Ti čitači su poznati po brzom i preciznom algoritmu prepoznavanja otisaka prstiju, jednostavnoj instalaciji i povezivanju, pouzdanom radu i lakom upravljanju.

Kada je u pitanju MA300 čitač otisaka prstiju, on nudi neusporedive performanse jer koristi napredni ZK algoritam za prepoznavanje otiska prsta radi veće pouzdanosti i preciznosti te vrhunske brzine obrade podudaranja. Dostupan je u metalnom kućištu i podržava IP65 standard. To znači da je otporan na vodu, prašinu i druga oštećenja izvana. Kao takav, MA300 je idealan izbor za unutrašnje i vanjske instalacije.

Proširen spektar funkcija
Model SF420, pak, nudi fleksibilnost instalacije kao samostalni sistem ili u kombinaciji s platformama drugih proizvođača koji podržavaju 26-bitni Wiegand. “I SF420 i MA300 modeli nude funkciju prepoznavanja korisnika jednim pritiskom u sekundi i mogu pohraniti 1.500 predložaka. Iako već SF420 može podržati 5.000 kartica i 80.000 transakcija, MA300 podržava dodatnih 5.000 kartica i 20.000 transakcija više”, kaže McCarthy. Dodatne prednosti modela MA300 uključuju i cijeli spektar funkcija za kontrolu pristupa, uz zaštitu konzistencije ulazaka, interfejs za kontrolu pristupa za električne brave drugih proizvođača, senzor za vrata, taster za izlaz, alarm i zvono na vratima. U konačnici, ovaj model radi u kombinaciji s ACT Mifare Classic karticama. Model SF420 također radi s ovim karticama, ali samo u UID verziji.

Puna kontrola pristupa uz funkcije u realnom vremenu

Šta kontrola pristupa u realnom vremenu može učiniti za sigurnost vaše zgrade? Prelazak na kontrolu u realnom vremenu automatski pojačava inteligenciju sistema kontrole pristupa, šalje izvještaje o situaciji uživo i omogućava vam da u bilo kojem trenutku promijenite sigurnosni status za pojedinačna vrata ili korisnika.

Kontrola pristupa u realnom vremenu s bežičnim online zaključavanjem nudi opcije koje ne postoje kod izvanmrežnih sistema. Uz funkcionalnost u realnom vremenu, upravitelji objekata imaju pristup evidencijama korištenja i mogu trenutačno mijenjati prava pristupa za bilo koja vrata, korisnika ili akreditiv. Svaka vrata možete zaključati ili otključati na daljinu preko centralnog upravljačkog softvera. To znači da ne morate lično obilaziti vrata, kao i da nema odlaganja kada trebate preduzeti mjere u kratkom roku.

U školama, online kontrola pristupa u realnom vremenu omogućava menadžerima sigurnosti da na daljinu zaključavaju i otvaraju vrata u svakoj kriznoj situaciji ili kad to oni žele. U bolnicama opremljenim sistemom kontrole pristupa u realnom vremenu, osoblje može odmah ustanoviti ko ima pristup skladištima lijekova ili vrijednoj opremi. Mnogo tipova zgrada već danas ima koristi od kontrole pristupa u realnom vremenu.

Kako funkcionira kontrola pristupa u realnom vremenu?

Kontrola pristupa u realnom vremenu oslanja se na mrežu komunikacijskih čvorišta. One služe kao most između softvera upravljačkog sistema i uređaja za kontrolu pristupa na vratima. U SMARTair Pro Wireless Online sistemu, jedno komunikacijsko čvorište povezuje i do 30 bežičnih uređaja za zaključavanje sa centralnim sistemom. Informacije se razmjenjuju preko postojeće ili nove TCP/IP mreže koja je zaštićena AES-128 i SSL enkripcijom. U svakom trenutku možete pokrenuti ažuriranja ili pratiti evidenciju o događajima za bilo koju SMARTair masku za brave na baterije, cilindar, bravu ili zidni čitač.

Pomoću SMARTair kontrole pristupa u realnom vremenu, možete jako brzo dobiti uvid u status svih vrata u vašoj zgradi. Upozorenja se prate u realnom vremenu, tako da možete pratiti i spriječiti svaki pokušaj neovlaštenog ostvarivanja pristupa prije nego što i dođe do njega. SMARTair sistem u realnom vremenu upozorava upravitelje objekta u slučaju provale, otvorenih vrata, pražnjenja baterije, uskraćenog pristupa ili pokušaja korištenja e poništene kartice ili akreditiva za mobilne uređaje.

Da biste izmijenili vremenski interval važenja korisničkog akreditiva za konkretna vrata, dovoljno vam je tek nekoliko klikova u SMARTair upravljačkom softveru kojem možete pristupiti u bilo koje vrijeme i s bilo kojeg mjesta.

SMARTair vam daje i mogućnost kombiniranja bežičnih, mrežnih i izvanmrežnih vrata unutar istog sistema. Možete precizirati lokaciju na kojoj implementirate kontrolu pristupa u realnom vremenu u različitim zonama vašeg objekta.

Dvije škole koriste pogodnosti kontrole pristupa u realnom vremenu

Kontrola pristupa u realnom vremenu može utjecati na vašu sigurnost i upravljanje pristupom, bez obzira na veličinu ili tip objekta. U Specijalnoj rezidencijalnoj školi u Westbridgeu, SMARTair Wireless Online sistem se pokazao jednostavnim elektronskim rješenjem za bolju kontrolu i sigurnost u školi. Svaki član osoblja nosi jednu RFID karticu koja je programirana pravima pristupa prilagođenim njihovoj funkciji. U kriznim situacijama, škola može daljinski zaključavati i otvarati vrata u realnom vremenu preko upravljačkog softvera.

U Danskoj, mehanički ključevi u školi Vejle Friskole zamijenjeni su SMARTair mrežnim sistemom za kontrolu pristupa. Preko 80 vrata i ormarića unutar škole zaključava se SMARTair bežičnim uređajima. Koristeći intuitivni SMARTair softver, menadžeri mogu u svakom trenutku pratiti gdje se ko nalazi u školi i kada. Evidencija se vodi i prati u realnom vremenu pomoću SMARTair sistema.

Saznajte kako SMARTair sistem sa kontrolom u realnom vremenu može unaprijediti sigurnost vaše zgrade i preuzmite besplatan vodič na
https://campaigns.assaabloyopeningsolutions.eu/smartair

Igranje na pravu karticu

Statični sigurnosni kodovi za verifikaciju kreditnih i debitnih kartica prilikom plaćanja preko interneta prolaze kroz pravu revoluciju. A širenje kupovine preko interneta, njen sve veći globalni utjecaj i šira dostupnost pratećih platformi i usluga otvaraju širok prostor za prevarante.
Priredila: redakcija a&s Adrije
E-mail: redakcija@asadria.com

Prevare koje uključuju transakcije bez prisustva kartice, tzv. CNP prevare, odgovorne su za 70% ukupnih gubitaka od prevara čije su žrtve tokom 2016. godine bili korisnici na području Evrope. Taj procenat je porastao s 50% u 2008. godini, navodi se u izvještaju o prevarama koji su objavili kompanija za ocjenu kreditnih bodova FICO i Euromonitor. U SAD-u agencija Experian navodi da se broj prevara tokom online kupovine povećao za 30% u 2017. godini. Isto tako, Javelin Research je objavio da zbog CNP prevara dvostruko više vlasnika kartica trpi gubitke u odnosu na standardne transakcije, a samo u SAD-u je 2017. bilo 16,7 miliona prijavljenih žrtava tih napada. Prema saznanjima FICO-a, veliki broj američkih građana se više brine zbog prevara s kreditnim karticama i krađom identiteta nego zbog terorističkih napada. Od preko 1.000 ispitanika koje je anketirala ta organizacija, 44% njih je izrazilo zabrinutost da će im neko ukrasti identitet i bankovni račun, što je dvostruko više od broja ljudi koji su, naprimjer, zabrinuti da će izgubiti voljenu osobu (samo 22%), što dovoljno govori o strahu od CNP prevara.

Opasnosti online kupovine
Širenje kupovine preko interneta, njen sve veći globalni utjecaj i šira dostupnost pratećih platformi i usluga otvaraju širok prostor za prevarante. Bilo da je riječ o prevarama tokom kupovine ili plaćanju putem telefona, ako kriminalac dobije pristup podacima s ukradene kartice, imat će i pristup novcu. Kod ovih transakcija bez prisustva kartice od vas se traži da unesete broj kartice, datum isteka i kod na poleđini kako biste potvrdili transakciju. Kod vas treba zaštititi od CNP prevara i u većini slučajeva je odštampan na poleđini kartice. No, sigurnost je ugrožena ukoliko neko dobije pristup kodu zahvaljujući kopiranju kartice ili krađi podataka o trgovcima. Ovi statični kodovi čine kartice ranjivim. Osobe koje dođu do ovih informacija mogu koristiti jednu karticu više puta prije nego što budu otkrivene. Američka Savezna trgovinska komisija utvrdila je da prosječna visina gubitaka po vlasniku kartice usljed prevara iznosi 450 dolara.

Na pomolu nova tehnologija?
Ova situacija bi se trebala promijeniti zahvaljujući elektronskom papiru, ekranu i dinamičkom rotirajućem kodu. Nova tehnologija dinamičkog sigurnosnog koda koristi mali ekran u kombinaciji s elektronskim papirom (ePaper) kako bi zamijenila statični kod na poleđini kartice. To omogućava automatsko osvježavanje koda svakih 30 ili 60 minuta, u skladu s postavkama koje utvrdi izdavatelj kartice. Čak i ako prevarant dođe do podataka s kartice, kod će se vjerovatno promijeniti prije nego što dođe do transakcije. Dinamički kodovi otklanjaju jednu od najvećih slabosti kartica, odnosno njihovu osjetljivost na CNP napade. Većina velikih tržišta širom svijeta suočava se s gubicima od više milijardi dolara kao posljedica ovog tipa prevara. Prema Nilson Reportu, ovi gubici su samo u 2016. na globalnom nivou iznosili 22,8 milijardi dolara i ta cifra i dalje raste.

CNP prevare su trajni izazov jer uključuju kompliciran ekosistem. Nijedna pojedinačna zaštita ne postiže 100% stopu pokrivenosti i zbog toga prevaranti uvijek mogu otkriti slabosti unutar sistema i realizirati svoje planove. Naprimjer, francuske web-stranice za elektronsku trgovinu uglavnom su opremljene 3-D Secure protokolom, koji služi kao dodatna zaštita za online transakcije s debitnim i kreditnim karticama. Ova činjenica podstakla je tamošnje kriminalce da se fokusiraju na strane stranice koje nisu opremljene 3-D Secure protokolom. Na kraju, vlasnici i izdavatelji kartica i dalje su izloženi prevarama.
Dinamički sigurnosni kodovi su upravo dizajnirani da otklone ovu dilemu jer se rješenje fokusira na izdavatelja i uklapa se u postojeću infrastrukturu. Istovremeno, ovo neće značajno promijeniti iskustvo kupovine. Kada izdavatelj implementira ovo rješenje, ono će štititi sve transakcije, bez slabih tačaka, koje omogućavaju prevarantima da vrše lažne transakcije. „Na CNP prevare otpada više od 70% bruto iznosa koji izgubimo usljed prevara. To pokazuje važnost brzog djelovanja na planu promjena, uz paralelno očuvanje nivoa zadovoljstva klijenata. Rješenje mora biti sigurno i omogućiti vlasnicima kartica da na miru obavljaju kupovinu na internetu. Uz tehnologiju dinamičkih sigurnosnih kodova mi se ne fokusiramo samo na izdavatelje nego i na vlasnike kartica. Oni su zabrinuti zbog CNP prevara i krađa i plaše se pratećih finansijskih gubitaka“, kaže Carlton Chiu, menadžer marketinga proizvoda u kompaniji Gemalto.

Prvi slučajevi primjene
Neki izdavatelji kartica već eksperimentišu s primjenom tehnologije dinamičkih sigurnosnih kodova, a njihov broj raste ponajviše zahvaljujući snažnim poslovnim utjecajima. Naprimjer, jedan izdavatelj kartica iz Latinske Amerike postao je žrtva CNP prevare, koja ga je primorala da mijenja oko 500.000 kartica godišnje. Nažalost, istraživanja su pokazala da se 70% onih koji dobiju nove kartice neće odlučiti da ih ponovo koriste jer su izgubili povjerenje u vlastitu i sigurnost same organizacije. Ostali će smanjiti potrošnju i za više od 50%. Postoji potreba da se pronađe rješenje koje se može efikasno boriti protiv CNP prevara i vratiti korisnicima povjerenje u kartice kako bi ih oni ponovo koristili. „Visa i Mastercard su nam dali sve certifikate. Proizvođači kartica i platni sistemi su spremni, a naše rješenje se već etabliralo na tržištima na kojima se počelo koristiti“, kaže Carlton.

Uštedite vrijeme i novac uz CLIQ i softver kao uslugu

Softver za kontrolu pristupa kompanije ASSA ABLOY može obavljati svoj posao dok vi istovremeno uživate u pogodnostima nadograđene IT infrastrukture, pristupačnosti i fleksibilnosti upravljanja. CLIQ softver kao usluga (SaaS) je rješenje koje vaš sistem kontrole pristupa podiže na najviši nivo sigurnosti i skalabilnosti. Pri tom, CLIQ vam štedi vrijeme i novac i ublažava brige. Zbog toga mnoge kompanije sa vrijednom imovinom koju treba zaštititi imaju povjerenje u CLIQ SaaS rješenje.

CLIQ je mehatronički sistem zaključavanja koji kombinira prednosti vrhunske mehaničke i elektronske sigurnosti. Fizička sigurnost je podignuta na najviši nivo pomoću elektromehaničkih cilindara i katanaca, koji rade zajedno sa inteligentnim i programabilnim ključevima na baterije.
Intuitivni CLIQ Web Manager softver podržava efikasno upravljanje radnim procesom. On vam omogućava da ograničite pristup konkretnim bravama u skladu sa vašim aktuelnim potrebama. Možete kreirati pojedinačne rasporede korištenja za korisnike, vrata ili evidencije. Uz samo nekoliko klikova, CLIQ ključ ili sistem mogu vršiti redovnu potvrdu validnosti ključa. Time se odobravanje vremenski ograničenog pristupa izvođačima radova i posjetiteljima može učiniti znatno sigurnijom opcijom. Softver vam na siguran način pomaže da efikasno upravljate kontrolom pristupa u vašem objektu, što se izvodi u samostalnom IT okruženju ili pomoću CLIQ SaaS rješenja kompanije ASSA ABLOY.
„Dizajnirali smo naše SaaS rješenje kako bismo kod korisnika CLIQ tehnologije smanjili opterećenje upravljanjem IT infrastrukturom“, kaže Thomas Akerberg, direktor tehničke podrške i poslovanja u EMEA DAS. „Kada znate da vas pokriva naša fleksibilna i sigurna arhitektura, vi se možete fokusirati na upravljanje sigurnošću, a ne na IT“.
„Naše SaaS rješenje olakšava kreiranje stabilnog budžeta i eliminiše potrebu za angažovanjem dodatnih timova za internu IT podršku i održavanje. Vi sada možete unaprijed znati koliko resursa možete alocirati i, u skladu s tim, pravovremeno širiti ili reducirati prateću infrastrukturu“.
Sa ASSA ABLOY CLIQ SaaS rješenjem, vi možete uživati pogodnosti potpune redundantnosti u pohrani podataka. To znači da možete ispuniti regulatorne zahtjeve bez dodatnog stresa. Nudimo 24-satnu podršku, održavanje i izvještavanje o incidentima kao standard, sa ugovorima o nivou usluge koji nude i do 99,5% dostupnosti.
Vaš CLIQ softver je uvijek ažuriran i to je glavni adut za otpornost na cyber napade, navodi se u jednom novijem istraživanju tržišta*. Korisnici takođe smatraju SaaS boljim rješenjem od internih cloud ili server rješenja zbog njegove fleksibilnosti, skalabilnosti, ekonomičnosti i pogodnosti za upravljanje kontrolom pristupa u malim i srednjim preduzećima, navodi se u ovom istraživanju.
„Naši korisnici CLIQ SaaS rješenja štede vrijeme i novac zato što manje troše na serverski hardver i osoblje i brže obavljaju ažuriranje softvera“, dodaje Akerberg.

*: vidi https://campaigns.assaabloyopeningsolutions.eu/wacreport2018

Code Handle: kvaka s PIN-om koja se sama zaključava

Sa Code Handle kvakom se više ne morate brinuti jeste li zaključali vrata. Kada se vrata zatvore, Code Handle ih odmah i zaključava. Ne morate spuštati stvari ako su vam zauzete ruke a vaša vrata više niko ne može otvoriti izvana ni kada ih ne držite na oku.

Code Handle je atraktivna, tanka i sigurna kvaka sa ugrađenom PIN tastaturom. Ona dodaje pouzdanu elektronsku zaštitu gotovo svim unutrašnjim vratima, bez glomaznih dugmića koji narušavaju estetski izgled prostorije. Ako trebate osigurati vrata u nekom javnom prostoru, Code Handle će za vas to uraditi suptilno i elegantno.

Code Handle sprečava pristup neovlaštenim osobama u ostavama, skladištima lijekova, toaletu za osoblje ili privatnom uredu,. Prilikom instalacije Code Handle kvake, vi unosite glavni Master kod, uz opciju odabira devet dodatnih korisničkih PIN-ova (sa 4-6 cifara). Za dodatnu sigurnost, brava se automatski blokira nakon što uljez unese pogrešan kod pet puta.

Ako vam je draže ručno zaključavanje, dovoljno je da samo unesete administratorski PIN kako biste onemogućili funkciju automatskog zaključavanja za Code Handle. Da biste nakratko ostavili vrata otvorenim, dovoljno je da držite Code Handle kvaku prema dolje na pet sekundi i vrata će ostati privremeno otključana. Kao i sve ostalo kod Code Handle kvake, sve se radi na jednostavan i siguran način.

Elegantno i jednostavno rješenje

Code Handle eliminiše potrebu za praćenjem nepraktičnih ključeva ili instaliranjem skupog sistema kontrole pristupa. Dovoljan je jedan PIN kod da omogućite da samo ovlaštene osobe mogu otključati vaša vrata.

Unesite PIN na tastaturi tanke ručke i vrata se sama otvaraju. Zatvorite vrata i vaša Code Handle kvaka se automatski zaključava.

Code Handle kvaka je jednostavna za instalaciju. Dva vijka su dovoljna da pričvrstite Code Handle na gotovo svaka unutrašnja vrata. Nema potrebe za postavljanjem kablova oko vrata ili priključivanjem na električnu mrežu. Ne morate čak ni mijenjati postojeći cilindar vrata. Samo ubacite dvije standardne baterije u ručicu, pričvrstite je na postojeći cilindar i već ste unaprijedili sigurnost željene prostorije.

Kada je u pitanju pouzdanost, Code Handle se testira na najmanje 100.000 operacija i otpornost na požare u skladu sa EN 1363 standardom. Crveno svjetlo vas upozorava da se baterije moraju mijenjati.

Sa fleksibilnim automatskim zaključavanjem i jednostavnom instalacijom, Code Handle štiti vaše osjetljive podatke, lične predmete ili dragocjenosti od neovlaštenog pristupa.

Prestanite razmišljati o tome jeste li zaboravili zaključati vrata jer Code Handle nikada ne zaboravlja. Potražite dodatne informacije na https://campaigns.assaabloyopeningsolutions.eu/codehandle

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.