Iako su mnogi kritizirali odluku FIFA-e da jednoj pustinjski vreloj i u sportskom smislu efemernoj maloj zemlji dodijeli organizaciju Svjetskog prvenstva, pa još i u decembru, što je samo po sebi presedan, prvenstvo u Kataru ispalo je po gotovo svemu najbolje do sada. Prikazan je fantastičan fudbal, utakmice je posjetilo najviše gledalaca, a zabilježeno je najmanje sigurnosnih propusta i problema. Kako je domaćinima to pošlo za rukom?

Piše: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Kako bismo lakše shvatili šta je mala zaljevska zemlja, površinom pet puta manja od Bosne i Hercegovine, uspjela postići u svjetskim okvirima, priču o Svjetskom fudbalskom prvenstvu u Kataru moramo ispričati od samog početka. Katar je na iznenađenje mnogih 2010. pobijedio u utrci za domaćinstvo popularnog mundijala. Odluka FIFA-e da toj zemlji dodijeli domaćinstvo najveće globalne sportske manifestacije izazvala je brojne reakcije i kontroverze, budući da je smještena na Arapskom poluotoku, gdje dnevne temperature dostižu preko 50 stepeni, a pri tome nema razvijenu fudbalsku infrastrukturu. Još kad je odlučeno da se prvenstvo mora igrati u decembru – što je samo po sebi presedan, jer zahtijeva pomjeranja u organizacijama svih fudbalskih saveza koji učestvuju na prvenstvu – nezadovoljstvo sportske javnosti je kulminiralo. Govorilo se da je nemoguće održati takvu manifestaciju u pustinji, da zbog toga Katar uopće neće biti posjećen, da su infrastrukturni problemi nepremostivi, a da će sigurnost posjetilaca biti upitna.

Autsajder iznenadio

Ukratko, prizivao se totalni krah organizatora. Podignute su čak i neke tužbe, zahtijevalo se poništenje odluke i dodjela domaćinstva nekoj evropskoj ili drugoj zemlji. “Izbor Katara bio je velika greška. Katar je premala zemlja, fudbal i Svjetsko prvenstvo su mnogo veći od nje”, govorio je Sepp Blatter, bivši predsjednik FIFA-e. “Da budem još jednom jasan, Katar je velika pogreška i jako loš izbor”, naglašavao je Blatter samo nekoliko dana pred početak prvenstva. Ne ulazeći u način na koji je Katar zaista dobio organizaciju prvenstva i da li je bilo navodne kupovine glasova u organizacijskom odboru za izbor svjetskih prvenstava, sad kad je spuštena zavjesa na mundijal jedno se ipak mora reći – Katar je pobijedio! I to u svakom aspektu. Potpuni autsajder uspio je organizirati najbolje, najzanimljivije, najposjećenije i najsigurnije Svjetsko fudbalsko prvenstvo u historiji, čime je zatvorio usta svim kritičarima, a sebe pozicionirao visoko na globalnoj mapi najprestižnijih i najpoželjnih turističkih destinacija. U nekoliko narednih stranica pokušat ćemo objasniti šta su to domaćini uradili – prvenstveno s nama najvažnijeg sigurnosnog aspekta – kako bi postigli takav uspjeh.

 Katar u brojkama

Za potrebe prvenstva renoviran je jedan i izgrađeno sedam potpuno novih, prelijepih stadiona, unaprijeđena ili izgrađena nova putna, željeznička i aerodromska infrastruktura, postavljeno je više od 15.000 nadzornih kamera, primijenjena su mnoga inovativna sigurnosna rješenja u kontroli pristupa, angažirana prava mala vojska zaštitara i drugih radnika. Broj posjetilaca prvenstva bio je zaista impresivan i premašio je cifru od jednog miliona, dok je prodato gotovo 3,4 miliona ulaznica. Svi oni mogli su uživati u stadionskim zdanjima kakve svijet još nije vidio – luksuzno opremljenim objektima sa klimatiziranim tribinama. Uprkos velikom broju gostiju, prvenstvo se odvijalo u potpuno sigurnom ambijentu, gdje nije zabilježen nijedan ozbiljan sigurnosni prekršaj vezan za terorizam, huliganstvo i navijačko divljanje ili opijanja, čemu je u dobroj mjeri doprinijela i reducirana distribucija alkoholnih pića za vrijeme prvenstva. No, Katar je na ovu organizaciju potrošio oko 200 milijardi dolara, barem se tom cifrom barata u javnosti. Kako god, investicija se potpuno isplatila. Treba spomenuti i to da je u Kataru oboren i rekord za najgledaniji online sportski prijenos u historiji – finalnu utakmicu prvenstva između Francuske i Argentine preko interneta je pratilo više od 2,5 milijardi ljudi širom svijeta.

Sigurnost na prvom mjestu

Opće je poznato da su organizacije velikih sportskih događaja poput Svjetskog fudbalskog prvenstva ili Olimpijade najsloženije sigurnosne operacije, pri čemu je sigurnost postala jedan od najvažnijih faktora cijelog projekta i kao takva jednostavno nema cijenu. Koliko je bitan segment u pitanju, možemo vidjeti iz primjera ranijih manifestacija, poput Olimpijskih igara u Sidneju, gdje je budžet za sigurnost iznosio oko 200 miliona dolara. Danas su ti iznosi mnogo veći i mjere se milijardama. “Evolucija rizika uvjetuje da je, u smislu sigurnosti, svako sljedeće Svjetsko nogometno prvenstvo sve složenije, čime se potvrđuju i temeljne odrednice sigurnosnih studija. Samo na kibernetičku sigurnost potrošeno je više od jedne milijarde američkih dolara. Prilikom dodjeljivanja domaćinstva takvih natjecanja, analizira se vjerojatnost i učestalost terorizma u zemlji domaćinu, zatim razina zločina i drugih pitanja javne sigurnosti, tehničke i stručne kompetencije sigurnosnih snaga, razina složenosti potrebnih sigurnosnih operacija te kapacitet domaćina za odgovor na sigurnosna pitanja različitog spektra. Na takvim je događajima stoga važno formalno institucionalno ustrojstvo sigurnosti”, kaže dr. Luka Leško, direktor Visoke škole za sigurnost iz Hrvatske.

Prema njegovim riječima, otkada im je događaj povjeren 2010. godine, Katar se fokusirao na općenito poboljšanje svoje policijske prakse. “Katar je potpisao memorandume o razumijevanju s Turskom, Francuskom, Sjedinjenim Državama, Marokom, Pakistanom i Ujedinjenim Kraljevstvom, između ostaloga, kako bi osigurao sigurnosnu opremu i osoblje te prikupio primjere dobre prakse. Također je sklopio partnerstvo s Interpolom, Međunarodnim centrom za sportsku sigurnost i Europolom. Ovi posljednji proveli su obuku za sigurnosno osoblje za rješavanje mogućih kriznih scenarija, a organizirana je tzv. Operacija štit za zaštitu zračnog prostora i teritorijalnih voda od terorističkih i drugih prijetnji”, kazao je Leško. Tako su prije početka prvenstva katarske sigurnosne snage, koje su za vrijeme mundijala činile 32 hiljade vojnika i policajaca te 17 hiljada zaštitara, zajedno sa partnerima iz 13 zemalja izvele i petodnevnu vježbu širom zemlje pod nazivom “Watan”. Vježba je imala za cilj provjeravanje gotovosti i spremnosti odgovaranja na hitne situacije. Koliko je priprema bila uspješna, najbolje pokazaju rezultati nakon završetka prvenstva, gdje je zabilježen tek jedan manji incident u fan zoni i koškanje između navijača Argentine i Meksika.

 ISS-ova tehnologija za provjeru vozila

Secur OS rješenje za nadzor podnožja vozila (UVSS) iz ISS-a korišteno je u zaštiti stadiona i drugih objekata i prostora širom Katara. U partnerstvu s lokalnim integratorom Gulf Networks Security Solutions i velikim tehničkim timom na licu mjesta, ISS je postavio 40 UVSS jedinica na kontrolnim punktovima za vozila za osam stadiona, tri logističke zone i fan zone u Dohi i okolini kako bi se zaštitili posjetioci, a proces pregleda vozila učinio sigurnijim, bržim i efikasnijim.

 Jedinstveni kontrolni centar bez presedana

Videonadzorne kamere postavljene na stadionima i prilaznim ulicama Dohe i drugih gradova bile su opremljene tehnologijom prepoznavanja lica, dok su istraživači s Univerziteta u Kataru razvili nadzorne sisteme pomoću dronova koji rade procjenu broja prolaznika na gradskim ulicama. Svi podaci i snimci slali su se u Aspire kontrolni centar, koji su katarski zvaničnici razvili kao sjedište za praćenje sigurnosti kapija, transportnih sistema i servisnih aktivnosti na stadionima i gradskim ulicama. Ovaj centar je bio tehnički centar turnira, gdje su sve operacije za osam stadiona bile centralizirane zahvaljujući jedinstvenoj platformi koja ih je povezala. Opremljen mnoštvom velikih ekrana i videozidova centar je pomalo ličio i na kontrolne sobe poznatih svemirskih agencija NASA-e ili Space X-a. Prostor je popunjen s ELITE konzolama posebno dizajniranim za smještaj različite opreme i monitora. Komandni centar posjedovao je i pravu kriznu sobu s kriznim stolom serije ELITE MEET sa svim potrebnim konektorima za napajanje i povezivanje, te drugim stolovima za sastanke iz te serije. Cijeli projekat je upotpunjen sa stotinu K18 stolica za sve pozicije projekta.

“Ono što vidite ovdje je novi standard, novi trend u radu na stadionima i ovo je naš, katarski doprinos svijetu sporta. Ovo je budućnost stadiona. Odavde možemo otvarati sva vrata na stadionima, i ne samo to”, rekao je Abdurrahman Niyas, izvršni tehnički direktor turnira. Kontrolni centar je nadzirao i sve obližnje vozove podzemne željeznice i autobuse, dok su dronovi davali preciznu procjenu broja ljudi na ulicama. “Imamo odgovor za sve moguće situacije i sve dok nema materijalne štete i povrijeđenih, mi nećemo poduzimati ništa izuzev promatranja”, rekao je Hamad al-Mohannadi, direktor komandnog centra.

Prvo digitalno rješenje za kreiranje pametnih stadiona

Kako bi se svi stadioni pretvorili u jedan digitalni projekat, kompanija Intaleq specijalno je razvila i dizajnirala novo digitalno rješenje za Svjetsko prvenstvo u Kataru. Rješenje, prvo takvo za kreiranje pametnih stadiona u svijetu, pogonjeno je Johnson Controlsovom digitalnom platformom Openblue i Microsoftovim cloud softverom Azure. Svaki stadion je imao svog 3D digitalnog blizanca, tj. interaktivni digitalni model koji je timu stručnjaka iz komandnog centra pružao uživo informacije o sigurnosti, udobnosti i održivosti. Openblue je prikupljao podatke s rubnih uređaja i sistema i usklađivao ih kako bi operaterima omogućio jednostavno iskustvo u procjeni situacija, kao što je prepoznavanje kada sigurnosni problem može utjecati na navijače i igrače ili kako veličina gužve i promjene vremena mogu utjecati na energijsku efikasnost ili uslove igranja.

Prije razvoja ovog novog digitalnog rješenja, veliki sportski događaji oslanjali su se na više sistema i operatera za analizu podataka, pa su odgovori na incidente bili manje efikasni, a zahtijevali su mnogo više vremena, truda i resursa. Međutim, sada digitalni blizanac kroz jedinstveni komandni centar omogućava pregled stadiona u realnom vremenu te interaktivni nadzor, daljinsko upravljanje i kontrolu, više konteksta za aktiviranje alarma i mogućnost rješavanja incidenta znatno brže od tradicionalnog komandno-kontrolnog rješenja. Dodatno, alat za automatizaciju radnih procesa pomaže korisnicima da automatiziraju standardne operativne procedure, omogućavajući im da lakše upravljaju stadionima. Glavni komercijalni direktor Johnson Controlsa Rodney Clark je povodom uspješno obavljenog posla i saradnje s Microsoftom kazao: “Intaleq i stvaranje prve digitalne platforme ove vrste je nevjerovatan dokaz snage partnerstva i mijenja način na koji svijet gleda na primjenu vještačke inteligencije za optimizaciju upravljanja stadionom.”

 Kontrola pristupa

Kompanija HID Global je, treći put zaredom, bila proizvođač pametnih ulaznica za FIFA Svjetsko prvenstvo. Ove godine HID je također pružio potpuno prilagođeno rješenje za kontrolu pristupa vanjskom perimetru i svim izlaznim kapijama kako bi se osigurao nesmetan ulaz/izlaz i olakšala hitna evakuacija. Krivotvorenje je stalna briga organizatora, pa se FIFA oslonila na HID da isporuči oko dva miliona papirnih ulaznica proizvedenih s jedinstvenim sigurnosnim karakteristikama, uključujući i mogućnost radiofrekvencijske identifikacije. Za razliku od karata sa bar kodom, koje se lakše krivotvore, RFID prenosi jedinstveni identitet karte i vlasnika karte putem radiotalasa, a budući da RFID skeneri ne trebaju direktnu vidljivost kao tradicionalni skeneri bar kodova, validacija ulaznica teče bez problema, ubrzavajući ulazak ljudi na velike događaje.

Kao dio projekta, HID je također pružio rješenje za personalizaciju sigurnih karata, uključujući samouslužne kioske za ulaznice za dodjelu medijskih mjesta, ormare za trenutno izdavanje karata sa posebnim štampačima za personalizaciju karata u pokretu, hiljade ručnih skenera i podršku na licu mjesta tokom svake utakmice. Prateća HID-ova platforma za upravljanje događajima (EMP) je pružala podatke u stvarnom vremenu i izvještavanje kroz nekoliko korisničkih kontrolnih ploča, što je pomagalo službenicima sigurnosti i organizatorima događaja da daljinski nadgledaju i upravljaju svime, od broja učesnika na svakoj ulaznoj i izlaznoj tački do akreditacije medija i upravljanja velikim brojem ljudi. Od HID-a je također zatraženo da omogući nivo kontrole pristupa vanjskom perimetru za sigurnosne provjere na svakom stadionu i terenima za treninge širom zemlje. Da bi to uradili, u stotine kapija ugradili su novu, patentiranu UHF booster tehnologiju koju je razvio HID, koja služi kao prateći uređaj za uobičajene UHF čitače i koja poboljšava kapacitet čitanja RFID tagova. Jedinice su integrisane u EMP za nadzor događaja u realnom vremenu i praćenje stanja sistema. Najvažnije je to što se sve ovo odvijalo automatski kako bi se održao nesmetan protok u i iz kapija, te osiguralo optimalno korisničko iskustvo za navijače. “Posjedovanje podataka u stvarnom vremenu o tome kada vlasnici ulaznica ulaze i izlaze iz perimetra je ključno za organizatore događaja kako bi osigurali najbolje moguće iskustvo za navijače i akreditovane osobe, kao i da dobiju podatke o tome kojoj je kapiji potrebno posvetiti više pažnje u kontekstu kontrole gužve i hitne evakuacije”, pojasnio je Cesare Paciello, voditelj projekta.

 Hayya kartica

Svi domaći i gostujući međunarodni navijači koji su htjeli prisustvovati utakmicama Svjetskog prvenstva morali su aplicirati za Hayya karticu za digitalnu identifikaciju. Riječ je o identifikacijskom dokumentu za posjetioce zasnovanom na pametnoj tehnologiji, koji sadržava sve potrebne informacije potrebne za ulazak na turnir. Svaka osoba koja je prisustvovala bilo kojoj od utakmica morala je imati tu karticu, uz odgovarajuću kartu, a korisnici su je mogli preuzeti u dva oblika: kao fizičku pametnu karticu ili digitalnu karticu putem Hayya aplikacije. Kartica je služila i kao viza, uz pokazivanje pasoša, i omogućavala je posjetiocima višestruki boravak u Kataru u trajanju od 60 dana. Njena primjena počela je deset dana prije prvenstva, 27 dana tokom turnira i 23 dana nakon njegova završetka. Također je služila i kao dozvola za ulazak u Katar za sve međunarodne putnike, bez obzira na razlog, i bila je jedini način ulaska između 1. novembra 2022. i 1. januara 2023. Prednost Hayya kartice bio je i pristup besplatnom javnom prijevozu na dane utakmica. Bilo da su koristili metro, tramvaj ili autobus do i od stadiona, hotela ili mnogih znamenitosti između njih, korisnici su mogli koristiti svoju Hayya karticu do svake destinacije. No, ona se mogla koristiti i za određivanje tačne lokacije korisnika, ukoliko se ukazala potreba za tim.

 Ofsajdi su prošlost

Kako bi se pobrinula da regularnost utakmica bude na najvišem nivou, FIFA je za Katar pripremila nekoliko provjerenih i jednu sasvim novu tehnologiju. Goal tehnologija i VAR su nešto na što smo navikli i što je već postalo standard u fudbalu, mada je novina da se u Kataru izgubljeno vrijeme na konsultacije sa VAR-om moralo u potpunosti nadoknaditi, zbog čega su nerijetko utakmice trajale i po petnaestak minuta duže. Zanimljivo, finalna utakmica između Argentine i Francuske imala je četiri produženja, koja su trajala ukupno 22 minute, pa se seriji penala pristupilo tek nakon nevjerovatne 142 minute utakmice.

No, na mundijalu u Kataru iskazala se i jedna nova tehnologija – poluautomatski ofsajd (SAOT). Namijenjena da bude alat koji će olakšati donošenje bitnih odluka na utakmici prilikom spornih situacija kakvi su ofsajdi, potpuno je opravdala svoju ulogu. Tehnologija poluautomatskog ofsajda funkcionira pomoću 12 specijalnih kamera u krovnoj konstrukciji stadiona koje stalno prate i snimaju 29 tačaka na tijelima igrača, čak 50 puta u jednoj sekundi. Na taj način softver preračunava tačnu poziciju svakog igrača u polju, a 29 tačaka podrazumijeva sve udove i ekstremitete koji mogu biti u ofsajdu, odnosno one dijelove tijela koji su relevantni za postizanje gola. U praksi je to značilo da je sistem brže proračunavao i rješavao sporne situacije nego što su to činile sudije na terenu.

 Dvije kontroverzne situacije

Dodatni element ovoj tehnologiji bila je i Al Rihla, zvanična Adidasova lopta za Svjetsko prvenstvo u Kataru, u koju je ugrađen IMU 500 Hz inercijski senzor. Ovaj senzor smješten je u središte lopte i ima zadatak da šalje podatke o njenom kretanju u kontrolnu sobu tačno 500 puta u sekundi, čime je omogućeno veoma precizno otkrivanje njenog položaja i tačke udarca. Upravo se ovaj detalj pokazao ključnim u situaciji koja je zamalo prerasla u kontroverzu prvenstva, kad je Cristiano Ronaldo u utakmici grupne faze protiv Urugvaja tražio da se njemu pripiše prvi pogodak njegove reprezentacije na utakmici. Loptu je sa strane ubacio njegov saigrač Fernandes, Cristiano je skočio i, čini se, dotakao glavom loptu koja je završila iza leđa golmana Urugvaja. Slavlje portugalskog igrača ipak je kratko trajalo budući da je na semaforu ubrzo izašla zvanična informacija da on nije strijelac, već njegov saigrač. Ronaldo je nezadovoljan odmahivao glavom, a nakon utakmice se otišlo i dalje jer je portugalska reprezentacija uputila zvanične žalbu na odluku i insistirala da se gol pripiše njihovom najboljem igraču. Kako bi riješila situaciju, FIFA se obratila Adidasu kao kreatoru lopte, a tehnologija je ubrzo dala jasan odgovor. Adidas je objavio podatke senzora iz lopte koji su pokazali da Ronaldo ipak nije dirao loptu. “Zahvaljujući Connected Ball tehnologiji u službenoj lopti Al-Rihla korištenoj na utakmici Portugala i Urugvaja, definitivno možemo reći da nije bilo kontakta Cristiana Ronalda i lopte kod gola. Podaci kažu da nikakve vanjske sile nisu utjecale na loptu dok se kretala ka golu”, istakli su iz Adidasa.

Ni zrak više nije problem

Još jedna situacija koja se mora spomenuti je detalj kod drugog gola Japana, u utakmici grupne faze Svjetskog prvenstva protiv Španije. Japanci su izveli brz napad iz kojeg su postigli gol, a svi na stadionu i pred televizijskim ekranima su se zapitali da li je lopta prilikom povratnog pasa japanskog fudbalera prije toga bila van terena. Isto su se zapitali i igrači reprezentacije Njemačke, treće ekipe u grupi, kojima je baš ovaj pogodak odlučivao o daljoj sudbini na prvenstvu. No, ono što oko nije vidjelo, kamere i softver jesu. Videografika koja se pojavila nekoliko minuta nakon toga pokazala je da je lopta, iako je bila u zraku, zbog čega se i prvobitno mislilo da je sigurno napustila granice igrališta, ipak bila u terenu, pa je gol priznat. Da stvar bude nevjerovatnija, tehnologija je utvrdila da je lopta liniju terena dotakla sa svega 3 mm svoga obima, no i to je bilo dovoljno da se gol prizna. Španci se nisu bunili, a Nijemci su zbog toga morali pakovati kofere za povratak kući. Da gol nije priznat, kući bi išli Japanci. Generalno gledajući, VAR i ostale tehnologije i ovaj put su u potpunosti opravdale svoju ulogu, etablirajući ova rješenja kao nezaobilazna u svim budućim velikim sportskim manifestacijama.

 Zaključak

Ima smisla reći da je Katar svijetu podario jedno zaista uspješno i nezaboravno Svjetsko prvenstvo. Praksa i iskustva s ovog mundijala sigurno će poslužiti kao primjer budućim organizacijama kako se može istovremeno napraviti predivno, a potpuno  sigurno i ugodno okruženje za održavanje masovnih manifestacija. “Ponosni smo na činjenicu da tokom turnira nije zabilježen niti jedan ozbiljniji sigurnosni incident. Bio je ovo jedan siguran i pravi porodičan turnir koji je poslužio spajanju različitih kultura širom svijeta. Ni na jednom prvenstvu do sada nije zabilježeno da su se igrale četiri utakmice različitih grupa u jednome danu i u jednome gradu. Bio je to zaista težak izazov, ali smo ipak uspjeli”, rekao je Nasser Al Khater, izvršni direktor FIFA Svjetskog prvenstva u Kataru 2022. U duhu slogana prvenstva “Gdje se stvara historija”, Katar je nesumnjivo postao zemlja u kojoj se igrala historija. Čestitamo!