Stanovnicima Bjelovara omogućeno je preuzimanje besplatne aplikacije pomoću koje imaju uvid u isplate iz budžeta Grada Bjelovara, uključujući isplate pravnim i fizičkim licima i ostale troškove.

Dio je to projekta “Grad Bjelovar – najtransparentniji grad u Hrvatskoj”, kojim taj grad želi postići najviši mogući nivo transparentnosti i spriječiti mogućnosti za stranačko kadroviranje, nepotizam i zapošljavanje u Gradskoj upravi. Projektom se ujedno želi spriječiti dodjeljivanje poslova, donacija i drugih vrsta isplata po kriterijima političke ili rodbinske povezanosti, kao i neprimjereno trošenje proračunskih sredstava.

“Ovim potezom Grad Bjelovar postaje najtransparentniji grad u zemlji i predvodnik prave borbe protiv korupcije na lokalnoj razini. U potpunosti smo otvorili sve troškove gradske uprave. Mi u Bjelovaru nemamo što skrivati”, rekao je gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak, dodajući da će upravo ovakvim potezima političari početi vraćati poljuljano povjerenje građana.

“Institucije su danas na samom dnu u smislu percepcije građana. Ovako pokazujemo da možemo drugačije i da ima onih koji su svjesni da su ih građani izabrali te da su dužni podastrijeti im sve račune. Smatramo da će ovaj koračić doprinijeti da naše društvo postane bolje, da se političke elite malo osvijeste i da se počne vraćati povjerenje građana izgubljeno u proteklih 30 godina”, zaključio je Hrebak.

Jedinstven poduhvat

Prema riječima Vuka Vukovića iz Instituta sinergije znanosti i društva, 90 posto građana Hrvatske smatra da je korupcija izuzetno raširena u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, a takvo poražavajuće uvjerenje jedan je od gorućih društvenih problema.

“Bjelovar je ovim projektom krenuo u jedinstven pothvat u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe, a to je podizanje transparentnosti do razine koja do sada nije uvedena niti u jednom tijelu javne vlasti, s ciljem podizanja kvalitete rada Gradske uprave i jačanja povjerenja građana“, zaključio je Vuković.

Grad Bjelovar još je u februaru putem aplikacije otvorio budžet javnosti i tako građanima omogućio da u svakom trenutku imaju uvid u potrošnju. No, u saradnji s Institutom sinergije znanosti i društva, koji je izradio aplikaciju, sada je otišao korak dalje i građanima pružio i uvid u sve isplate iz gradskog budžeta.

RSS

Bosanskohercegovačka firma BS Telecom Solutions uspješno je završila ugradnju vlastitog saobraćajnog informacijskog sistema i softvera za upravljanje i kontrolu saobraćaja BS Husky na tunelima u sklopu južnog kraka autoputa koridor 10 u Srbiji, koji je pušten u promet.

“Tunel je izgrađen po najvišim svjetskim standardima i u ovom momentu možda i najopremljeniji”, rekao je direktor sektora za izgradnju u Koridorima Srbije Aleksandar Senić. Naveo je da juče pušten i radiosignal i da u tunelu funkcioniše i mobilna telefonija.

U dva tunela na ovoj dionici, Manajle i Predejane, uloženo je 13 miliona eura, a u tunelu Manajle postoji 13 sigurnosnih sistema koji, između ostalog, u slučaju nekih težih incidenata sprečavaju ulazak novih putnika u tunel. Također, za vozila koja se kreću u tunelu veoma sporo, brzinom oko 30 kilometara, oglasit će se razglas koji će ih upozoriti.

Mirza Varatanović, direktor kompanije BS Telecom Solutions, ističe kako su sve radove završili u rekordnom roku.

“Posebno smo ponosni na činjenicu da smo ovaj posao dobili u žestokoj konkurenciji velikog broja svjetskih poznatih kompanija u javnoj nabavci provedenoj po EIB i EBRD procedurama. Pokazali smo da smo kompanija koja kreira vlastite inovacije, a zahvaljujući domaćoj pameti, uspješno poslujemo na domaćem i međunarodnom tržištu, gdje sve više izvozimo. Danas smo završili prvi od tri projekta koja realizujemo u Srbiji i veoma brzo očekujemo uspješnu implementaciju i druga dva projekta”, istakao je Varatanović, dodajući da ga posebno raduje što se još jednom pokazalo da je BS Husky softver lider na tržištu ITS-a (Inteligent Transportation System).

Na 22. sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba održanoj 18. aprila 2019. načelnik Policijske uprave zagrebačke Marko Rašić predstavio je Izvještaj o stanju i kretanju sigurnosnih pokazatelja na području Grada Zagreba u 2018. godini.

Nakon izlaganja Izvještaj je razmotren i jednoglasno prihvaćen.

Prošlogodišnji analitičko-statistički pokazatelji potvrđuju pravilno planiranje svih operativnih mjera i radnji, ali predstavljaju i obavezu u planiranju tokom ove godine, i to ne samo u smislu smanjenja broja sigurnosnih pokazatelja i događaja već i zadržavanja visokog nivoa općeg stanja sigurnosti.

“U promatranim prošlogodišnjim razdobljima uočljiv je trend smanjenja negativnih sigurnosnih pokazatelja, što je postignuto ne samo pravilno planiranim i provedenim operativno-preventivnim aktivnostima nego i suradnjom Policijske uprave zagrebačke s Gradom Zagrebom, Gradskom skupštinom, a nadasve s građanima Zagreba“, istaknuo je načelnik Marko Rašić.

Za 2019. godinu planirano je iznalaženje najprimjerenijih operativno-preventivnih načina u borbi protiv društveno nepoželjnog ponašanja na dobrobit svih građana Zagreba s ciljem osnaživanja zajedničkog osjećaja sigurnosti.

Komemoracija za tragično preminulog Slavišu Krunića, predsjednika Uprave kompanija Sector Security, Žitopek, Žitoprodukt i Sector ADS, održat će se sutradan, 24. aprila, u 09:00 h u kongresnoj sali kompanije Sector Security u ul. Siniše Mijatovića 9 u Banjoj Luci.

Sahrana će se obaviti u 13:00 h na porodičnom groblju u Glamočanima.

Porodica preminulog i njegove kolege iz Sector Securityja mole sve koji su u mogućnosti da prisustvuju komemoraciji i sahrani kako bi odali mu posljednju počast.

Posjećamo, Slaviša Krunić, predsjednik Uprave Sector Securityja, jedne od najvećih bosanskohercegovačkih zaštitarskih kompanija, ustrijeljen je u ponedjeljak navečer blizu porodične kuće. U razmjeni vatre podlegao je i jedan od njegovih pratilaca, kao i jedan napadač. Motivi napada još nisu poznati.

Kineska kompanija Huawei objavila je, a odmah zatim i povukla detaljne informacije o postavljanju videonadzornih kamera u Beogradu.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije prethodno je odbilo zahtjev neprofitne fondacije za zaštitu prava i sloboda u digitalnom okruženju “Share” da u skladu sa zakonom dobije informacije o lokacijama kamera i o tome je li urađena procjena utjecaja obrade podataka s videonadzornih kamera na zaštitu podataka o ličnosti.

Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović i direktor policije Vladimir Rebić najavili su početkom 2019. za naredne dvije godine postepenu primjenu kamera nove generacije koje koriste softver za prepoznavanje lica i registarskih tablica, uz napomenu da je riječ o hiljadu kamera na 800 lokacija u Beogradu.

Huawei je na zvaničnoj stranici 29. marta objavio da je u prvoj fazi projekta instalirano 100 kamera na više od 60 ključnih lokacija u Beogradu. Prema toj informaciji, prvobitno je u Beogradu instalirano devet testnih kamera na pet lokacija, uključujući sjedište Ministarstva unutrašnjih poslova, sportsku arenu, tržni centar i policijsku stanicu. Huawei je naveo da su u testnoj fazi kamere uspješno obavile više funkcija, pa se nakon uspješne testne faze, 2017. godine pristupilo zaključivanju Sporazuma o strateškom partnerstvu.

Kompanija je saopćila da je Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije ponudila inteligentne sisteme videonadzora (IVS), sisteme inteligentnog transporta (ITS), unaprijeđenu 4G mrežu (eLTE broadband trunking technology), unificirane podatkovne centre i povezane komandne centre.

Dobijene podatke kompanija čuva na naprednom uređaju za pohranu OceanStore, a period zadržavanja podataka ograničen je do jedne godine. Navodi se da su instalirane kamere zaslužne za rješavanje većeg broja kriminalnih djela, kao i da zahvaljujući Huawei inteligentnoj tehnologiji policija sada može pronaći osumnjičene na osnovu zadržanih videosnimaka.

Prema navodima Huaweija, MUP će razviti sveobuhvatno rješenje sigurnog grada, koje će u početku pokrivati Beograd, dok je krajnji cilj da se ovakvo rješenje implementira na teritoriji cijele Srbije.

Međutim, nedugo nakon što je objavljen, tekst o kamerama za videonadzor u Beogradu uklonjen je sa zvanične stranice kompanije Huawei.

MUP je ranije u martu, u odgovoru na zahtjev Sharea da dobije informacije o kamerama, naveo da su svi dokumenti u vezi s javnom nabavkom videoopreme zaštićeni kao “povjerljivi”, a da tražene informacije o lokacijama i analizi nisu sadržane ni u jednom dokumentu, odnosno nosaču informacija, što je zakonski preduslov za ostvarivanje pristupa informaciji od javnog značaja.

Fondacija je saopćila da takve tvrdnje MUP-a “protivrječe ranijim tvrdnjama direktora policije da su lokacije stacionarnih kamera nove generacije koje prepoznaju lica i registarske tablice već poznate, kao i da je prije odabira lokacija izrađeno značajno ispitivanje i analiza događanja”, prije svega krivičnih djela na teritoriji Beograda.

Uz podsećanje da u Srbiji do danas nije pokrenut proces izrade zakona koji bi uredio oblast videonadzora u javnom prostoru, Fondacija Share je ocijenila da je u narednom periodu neophodno utvrditi koja je tačno oprema za videonadzor u pitanju, gdje i kako će se obrađivati podaci o ličnosti te je li procjena utjecaja na zaštitu podataka o ličnosti provedena na adekvatan način.

“Softver koji se primjenjuje u identifikaciji lica posljednje je u nizu tehnoloških dostignuća koje teško zadiru u prava i slobode građana i predstavlja važnu temu javne diskusije u demokratijama širom svijeta”, naveo je Share.

(Izvor: EURACTIV.rs)

Prometno redarstvo Grada Zagreba, u čijoj je nadležnosti 468 kamera na 156 lokacija u gradu, sankcioniralo je 2018. godine 101.638 nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila.

Posredstvom videonadzora izdato je 48.550 obavijesti o počinjenom prekršaju, od čega je 33.216 naplaćeno nakon poslane obavijesti, a protiv ostalih počinilaca vodi se dalji prekršajni postupak.

Prihodi od naplaćenih kazni iznose 780.000 eura, a kamere su najčešće zabilježile parkiranje vozila na trotoaru, parkiranje na obilježenom pješačkom prijelazu ili udaljenosti manjoj od pet metara od pješačkog prijelaza.

Iz PUZ-a navode da na području Zagreba raspolažu s 15 kućišta za fiksne kamere, na kojima se naizmjenično koristi sedam uređaja za mjerenje brzine.

Tokom 2018. godine, uz upotrebu vlastitih uređaja za mjerenje brzine kretanja, utvrdili su 71.974 prekršaja nepropisne brzine vozila, što čini 44 posto od ukupno počinjenih svih saobraćajnih prekršaja (164.106) na području Grada Zagreba u prošloj godini.

Izvor: Tportal

U noći između 18. i 19. marta, tridesetak minuta nakon ponoći, lopov u radnom odijelu došetao je do putnog prijelaza Pijaca u Mladenovcu, jedne od sedamnaest općina u gradu Beogradu, popeo se na reflektorski stub, skinuo videokameru i odšetao s mjesta krađe, saopćile su “Infrastrukture železnice”.

Međutim, nije znao da ga snima još jedna sigurnosna kamera na tom putnom prijelazu, koji je prije tek dvadesetak dana pušten u rad.

Nedaleko odatle, na putnim prijelazima u Ratarima i Rabrovcu, više su puta ukradeni znaci drumske signalizacije. Općina Smederevska Palanka, kao upravljač putne infrastrukture, pokušava nove saobraćajne znakove na putnim prijelazima postaviti u što kraćem roku, ali čim to učine, preko noći ih lopovi ponovo ukradu, kaže se u saopćenju.

Stoga će se na tim putnim prijelazima postaviti reflektorsko osvjetljenje i videonadzor.

U okviru modernizacije željezničke infrastrukture u Srbiji, povećanju sigurnosti na putnim prijelazima daje se veliki značaj. Samo u proteklih godinu dana automatizirano je 14 putnih prijelaza. Međutim, kako je napomenuto, ukoliko nesavjesni vozači svakodnevno lome branike, a lopovi kradu sigurnosnu opremu, takvi napori ne mogu dati željene efekte.

Predsjednici udruženja menadžera sigurnosti iz Slovenije, Hrvatske, Srbije i Sjeverne Makedonije, koji čine Upravni odbor Asocijacije menadžera korporativne sigurnosti JI Europe (SEECSA), na sastanku na Brdu kod Kranja dogovorili su pokretanje projekta certificiranja menadžera korporativne sigurnosti

Certifikat će priznavati sve nacionalne asocijacije, a nosilac cjeloživotnog obrazovanja bit će SEECSA i Poslovno učilište integralna sigurnost i razvoj – Business Security Academy iz Zagreba.

Program će se sastojati iz šest modula: Arhitektura korporativne sigurnosti, Upravljanje rizicima, Procesne funkcije menadžmenta sigurnosti, Interna korporativna istraživanja i poslovno obavještajna djelatnost, Informacijska i kibernetička sigurnost te Krizni menadžment.

Da bi polaznici stekli Certifikat menadžera korporativne sigurnosti, morat će polagati modul po modul.

Edukacija će krenuti istovremeno u Ljubljani, Zagrebu, Beogradu i Skoplju početkom septembra. Predavači će biti isključivo ugledni menadžeri korporativne sigurnosti iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Sjeverne Makedonije, Francuske, Njemačke, Izraela i SAD-a.

S obzirom da asocijacijom predsjeda dr. Dragan Trivan, predsjednik Srpske asocijacije menadžera korporativne sigurnosti, odlučeno je da će se prva konferencija menadžera korporativne sigurnosti JI Europe, održati u Beogradu početkom listopada.

Kazneno-popravni zavod Sarajevo dobio je 50.000 eura vrijednu donaciju sofisticirane opreme: patrolskih sistema kontrole oko zatvorskih objekata, zidnih senzora te novih detektora za kontrolu osoba i pronalazak telefona, kao i policijske pse za pronalazak droge i održavanje reda.

“Postavljeni su zidni senzori duž cijelog zatvora. Njihova uloga je praćenje kretanja policije tokom redovnih obilazaka ćelija. Svaki policajac imat će zakačen čip za jaknu, tako da će zapovjednici moći kontrolisati zone kretanja i rad stražara”, kazao je direktor KPZ-a Sarajevo Faruk Zubčević.

Navodi da su dobili najnovije proizvode marke Hytera, među kojima su i detektori za kontrolu osoba i detektori za pronalazak telefona. Detektori za pronalazak telefona umreženi su sa Hytera senzorima unutar zatvora. Oni identifikuju nosače zvuka, elektronske elemente za snimanje i GSM signal. U slučaju da neko pokuša unijeti telefon, on reaguje i daje signal da osoba posjeduje nedozvoljeni element.

U toku je instaliranje vrlo kvalitetnog sistema kontrole Patrol Hytera u objektima Igman i Ustikolina, a dodatno je ugrađena i softverska nadogradnja te su postavljeni 4K ekrani na svakom spratu. Sistem je tako koncipiran da rukovodstvo KPZ Sarajevo u svakom momentu ima uvid u dešavanja unutar zatvora i u radnje i aktivnosti policije.

Savremeno opremanje KPZ-a Sarajevo se radi planski i uz konsultaciju s vrhunskim stručnjacima iz Bosne i Hercegovine i Evropske unije.

“Naš rad su prepoznala federalna i državna ministarstva, zbog čega uživamo njihovu podršku. Pretvorili smo, također, prostorije za izdržavanje kazne zatvora u prostorije za izdržavanje kazne pritvora, zbog čega su nam zahvalni kantonalno tužilaštvo i sudovi”, istakao je Zubčević.

Centralni objekt KPZ-a sada, umjesto 88 mjesta za pritvor, na raspolaganju ima blizu 140 mjesta, a sve je uređeno po evropskim zakonskim pravilima.

Izvor: Klix