Potrošnja na sigurnosni hardver, softver i usluge dosegnut će cifru od 133,7 milijardi dolara do 2022. godine, procjene su International Data Corporationa (IDC).
Iako se pretpostavlja da će potrošnja blago padati do kraja izvještajem obuhvaćenog perioda, tržište će ipak rasti objedinjenom godišnjom stopom od 9,9 posto. Rezultat je povećanje potrošnje za čak 45 posto u odnosu na 92,1 milijardu dolara u 2018. godini.

Najveći udio i najbrži rast na globalnom nivou ostvarit će segment sigurnosnih usluga: 40,2 milijarde dolara uz 11,9% stopu rasta. U okviru toga najveći dio činit će upravljive sigurnosne usluge s gotovo 50 posto, a ostatak uglavnom integracija i konsultantske usluge. Sigurnosni softver je druga po veličini kategorija s očekivanom potrošnjom od 34,4 milijarde dolara u 2018. U okviru toga, softver za zaštitu korporativnih mreža prilikom pristupanja s udaljenih lokacija držat će najveći udio, a slijedi softver za provjeru identiteta i kontrolu pristupa te softver za upravljanje sigurnošću i rizicima.

Najveća ulaganja u bankarstvu

Kada je riječ o vertikalama, bankarski sektor će najviše investirati u sigurnosna rješenja s 10,5 milijardi dolara u 2018. na 16 milijardi 2022. godine, pri čemu će se više od 50 posto odnositi na sigurnosne usluge. Proizvodnja gotovih proizvoda s 8,9 milijardi na drugom te vladin sektor sa 7,8 milijardi na trećem mjestu slijedit će sličan obrazac s polovinom ukupne potrošnje na usluge. Industrije s najbržim rastom potrošnje na sigurnost bit će telekomunikacije (13,1%), državna i lokalna uprava (12,3%) te industrija eksploatacije prirodnih resursa (11,8%).

“Ulaganje u sigurnost je prioritet u svakoj industriji, jer se kompanije pokušavaju zaštititi od velikih cyber napada i ispuniti sve strožije zakonske odredbe”, rekla je Eileen Smith, voditeljica programa u istraživačkoj kompaniji IDC. “Iako su sigurnosne usluge važan dio njihovih investicijskih strategija, one također ulažu i u infrastrukturu i aplikacije potrebne za suočavanje sa sve većim rizicima.”

SAD, UK i Kina najveća tržišta

Najveće tržište za sigurnosna rješenja su Sjedinjene Američke Države s ukupnom potrošnjom od 39,3 milijarde dolara ove godine. Velika Britanija drži drugo mjesto u 2018. sa 6,1 milijardu, a slijede Kina (5,6), Japan (5,1) i Njemačka (4,6). U SAD-u najviše novca za sigurnosne sisteme uložit će industrija proizvodnje gotovih proizvoda te vladin sektor, u UK-u bankarstvo i proizvodnja, a u Kini telekomunikacije i bankarstvo. U narednih pet godina najveći rast ostvarit će Kina s prosječnom godišnjom stopom od 26,6 posto. U Azijsko-pacifičkoj regiji slijede Malezija i Singapur sa 21,1, odnosno 18,2 posto.

Iz perspektive veličine kompanija, gotovo dvije trećine potrošnje na sigurnost u 2018. odnosi se na velika i veoma velika preduzeća. Velika (500-999 zaposlenih) i srednja preduzeća (100-499 zaposlenih) ostvarit će najveći rast ulaganja u sigurnost sa stopom od 11,8%, odnosno 10%. Međutim, i manje će firme sa 10-99 zaposlenih također doživjeti solidan rast (8,9%) uz potrošnju od preko osam milijardi dolara u 2018.

Podaci korisnika gotovo svih pakististanskih banaka prodaju se na Dark Webu. Rezultat je to najveće hakerske kampanje pokrenuta protiv banaka u toj zemlji. Procenjuje se da su ukradeni finansijski podaci više od 8.000 vlasnika računa iz najmanje deset banaka.
Prema prvobitnoj istrazi, koju je provela Federalna agencija za istrage, utvrđeno je da su “gotovo sve” banke u Pakistanu pretrpile napad. Šef te agencije kapetan Muhamed Šoaib izjavio je da je agencija svim oštećenim bankama uputila pisani poziv na sastanak sa šefovima i onima koji su zaduženi za sigurnost. Dodao je da će banke biti odgovorne ako se identificiraju slabe sigurnosne prakse kao ključni uzrok krađe podataka.

Kapetan Šoaib je također izjavio da hakeri nisu u Pakistanu, da su uspjeli ukrasti velike količine novca s računa korisnika te da je sasvim očigledno da banke moraju poboljšati svoje sigurnosne sisteme kako bi spriječile slične napade.

Još nije jasno kada je došlo do kompromitiranja sigurnosti, ali Federalna agencija za istrage tvrdi da trenutno istražuje više od 100 slučajeva.

ONVIF je izdao profil T, novi set specifikacija s naprednim mogućnostima video streaminga (protoka videopodataka) i proširenim funkcijama za strimovanje i analitiku metapodataka.
Profil T također nudi podršku za H.265 kompresiju videozapisa s kamera visoke definicije, smanjujući zahtjeve za većom pohranom na hard diskovima i većom propusnošću, te može lakše inkorporirati nove video i audio kodeke po potrebi kako se industrija bude razvijala.

“Profil T je odličan primjer kako ONVIF prihvata tehnološki napredak kako bi služio promjenjivim zahtjevima ove industrije”, rekao je Per Björkdahl, predsjedavajući Upravnog odbora ONVIF-a. “Pored podrške za H.265, on standardizira analitiku, protok metapodataka i druge važne funkcionalnosti kako bi zadovoljio trenutne i buduće zahtjeve krajnjih korisnika, sistem-integratora i konsultanata.”

Novi profil podržava i dvosmjerni protok audiopodataka, odnosno audio ulaz i izlaz iz kamere. Koristeći standardizirane tipove događaja, profil T osigurava da softveri za upravljanje videozapisima i drugi koriste jedan set upravljanja događajima koji podržavaju sve kamere, bez obzira na proizvođača. Ovo uključuje upozorenja kao što su neovlašteni pristup, digitalni ulaz i relejni izlaz. Profil T također omogućava da se određeni dio slike izdvoji za analizu, a obuhvata i protok metapodataka, uključujući analizu i događaje.

Prikupljanje i dijeljenje podataka mobilnih aplikacija je “van kontrole”, upozorili su istraživači s Univerziteta u Oxfordu.
Mnoge besplatne aplikacije prate ponašanje korisnika kroz različite digitalne servise, što omogućava kompanijama da izgrade detaljan profil ljudi koji ih koriste. Ovi podaci mogu uključivati uzrast, spol, lokaciju i informacije o drugim aplikacijama na pametnom telefonu.

Podaci se zatim mogu koristiti u različite svrhe, uključujući ciljano oglašavanje ili ciljano slanje poruka u okviru političke kampanje, kažu istraživači. Oni kažu da samo u SAD-u prihodi od online oglašavanja iznose više od 59 milijardi dolara godišnje.

Skoro 90% besplatnih aplikacija u Google Playu dijeli podatke s firmama koje su u vlasništvu Alphabeta, matične Googleove kompanije, otkrili su istraživači. Skoro 43% aplikacija dijeli podatke s Facebookom, a značajan procent aplikacija dijeli podatke s kompanijama Twitter, Verizon, Microsoft i Amazon.

“U Googleu i Google Play prodavnici imamo jasna pravila i smjernice kako programeri i nezavisne aplikacije mogu rukovati podacima. Mi zahtijevamo od programera da budu transparentni i traže dozvolu od korisnika. Ako neka aplikacija krši naše smjernice, mi preduzimamo korake”, kažu iz Googlea, dodajući da se ne slažu s metodologijom studije.

“Ona pogrešno opisuje obične funkcionalnosti aplikacija kao što su izvještavanje o rušenju (aplikacija) i analitika i kako aplikacije dijele podatke s tim uslugama”, kaže Google.

Mnogi ljudi nisu svjesni kako se podaci prenose s pametnih telefona do oglašivača, do posrednika koji trguju podacima i drugih posrednika, tvrdi profesor Nigel Shadbolt, koji je predvodio istraživački tim. “Ljudi (u ovom biznisu) očajnički žele što više očiju i klikova”, rekao je on.

Frederike Kaltheuner iz Privacy Internationala kaže da je postalo “nemoguće” za prosječnog korisnika da razumije kako se njegovi podaci koriste i da spriječi to.

“Kompanije prate ljude i koriste ove podatke da profilišu i zatim ciljaju ljude na načine za koje bi većina nas smatrala da narušavaju privatnost”, rekla je ona i dodaje: “Ovde više nije riječ o potrebi prikupljanja podataka da bi se prikazali ‘relevantni oglasi’. Ovdje je riječ o maksimalnom stjecanju profita na račun osnovnih ljudskih prava”, dodala je Kaltheuner.