Globalna mreža tunela prostire se hiljadama kilometara. Za mnoge stanovnike velikih gradova svakodnevni prolasci kroz tunele nisu ništa neuobičajeno. Ipak, mali broj njih je svjestan ogromnih inžinjerskih izazova vezanih za zaštitu protoka saobraćaja ispod površine ili unutar tunela

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Kada je riječ o sigurnosti tunela, Evropa se izdvaja kao poseban slučaj. Na većini tog kontinenta ovaj segment sigurnosti je regulisan propisima Evropske unije, odnosno posebno direktivom EU 2004/54. Ona predviđa izradu procjene sigurnosti za sve tunele i, u zavisnosti od njenih pokazatelja, njihovu rekonstrukciju ili širenje zbog, naprimjer, dodatnih prolaza za evakuaciju. „Potreba za rekonstrukcijom tunela jedan je od najvažnijih faktora rasta tržišta u sektoru tunela. Njihov vijek trajanja obično je nekoliko decenija. Ipak, kako se u tunelima koristi sve više elektronike, vijek trajanja se skraćuje. Posljednjih godina prosječan rok za obnovu elektronske opreme u tunelima skraćen je sa 20 na oko 15 godina“, kaže Christoph Seewald, direktor sektora industrijske transportne logistike u njemačkoj kompaniji SICK, koja se bavi proizvodnjom senzora.

Legislativa kao sredstvo promocije 

Nova evropska legislativa za sigurnost tunela i smanjenje rizika od incidenata predviđa obavezno korištenje videoanalitike u tunelima dužim od 500 metara kako bi se osiguralo automatsko praćenje incidenata. „To znači da će videonadzorne kamere s ugrađenom videoanalitikom, poput inteligentnih analitičkih funkcija, uskoro postati sastavni dio projekata tunela jer je ova napredna tehnologija postala neophodna za sprečavanje ili barem ublažavanje nesreća u njima“, kaže Szymon Chlebowski, konsultant za poslovni razvoj u EMEA regiji u kompaniji Bosch Security Systems.

Sveobuhvatno rješenje obično se sastoji od više sigurnosnih i zaštitnih sistema, poput protivpožarne zaštite, sistema javnog razglasa i evakuacije te videonadzora. „Svi nadzorni sistemi prvenstveno se instaliraju radi blagovremene identifikacije neuobičajenih pojava koje mogu biti uzrok nesreća. Osim toga, u slučaju nesreće, sistemi za javni razglas i evakuaciju koriste se da izvuku ljude na sigurno iz opasne situacije“, dodaje on.

Najveći izazovi

U odnosu na ostale objekte na cestama, tuneli nose jedinstvene izazove. Oni uključuju lošiju osvijetljenost, ograničen prostor za instalaciju kamera, promjenjiv zvuk koji se odbija od zidove te ograničenja u pogledu održavanja opreme i njenog prljanja. Zbog toga proizvođači moraju dizajnirati inovativna rješenja za sigurnost i zaštitu, a ograničene mogućnosti na planu osiguranja adekvatnog osvjetljenja također predstavljaju problem. No, proizvođači su osmislili kamere za rad u uvjetima lošeg osvjetljenja opremljene tehnologijom visokog dinamičkog raspona, koje mogu izaći na kraj s kontrastima osvjetljenja unutar tunela i prilikom ulaza u njih. Kompanija Jenoptik je, naprimjer, iskoristila svoju Robot Black Flash tehnologiju u dva dugačka tunela na autocestama 4 i 71 u njemačkoj pokrajini Tiringiji. U oba tunela bilo je neophodno instalirati posebnu tehnologiju blica, koja nije smjela zaslijepiti vozače. Zbog toga je projektovan infracrveni blic, koji je skoro nevidljiv za ljudsko oko i kao takav ne može zaslijepiti vozača. Istovremeno, on nudi i prikaz u dovoljno visokoj rezoluciji za prepoznavanje vozača i registarskih tablica.

Jedan od izazova u tunelima je i veliki broj izvora ambijentalnih smetnji. Tu spadaju promjene nivoa osvjetljenja, sjenke, bljeskovi i odrazi. Softver za video mora biti u mogućnosti da prepozna ove smetnje i ignoriše ih. „Dodatni izazov kada su u pitanju tuneli su niski plafoni i ograničen prostor, zbog kojeg je smanjen broj lokacija za postavljanje kamera kojim je ugao snimanja ionako reduciran. Uprkos tome, one se često koriste za videonadzor udaljenosti i do nekoliko stotina metara. Na većim udaljenostima i uz niske uglove snimanja kreira se iluzija preklapanja i stapanja vozila. Kamera ne može opaziti čitavo vozilo dok se ono u potpunosti ne približi. Razumijevanje potrebe ‘razdvajanja’ vozila u ovim situacijama predstavlja važan izazov. Mi iz kompanije PureTech ovaj smo problem riješili korištenjem tzv. georeferentnog videa. On nam nudi informacije o lokaciji, autentičnim dimenzijama i brzini vozila, koje našem softveru omogućavaju da prepozna pojedinačne automobile, a ne da ‘vidi’ nešto nalik na voz“, kaže Larry Bowe, predsjednik i direktor kompanije PureTech Systems, koja proizvodi analitička rješenja.

Više o ovoj temi čitajte u našem printanom izdanju…

Veliki podaci više nisu puka marketinška fraza. Krajnji korisnici se sve više oslanjaju na podatke koje dobijaju pomoću različitih senzora kako bi identificirali različite ciljeve i obrasce. Na ovaj način mogu optimizirati svoje poslovanje i povećati učinkovitost. Ovaj trend je sve prisutniji i u željezničkom saobraćaju

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Željeznica je jedan od najvažnijih transportnih sektora. Kako se operateri suočavaju s prijetnjom od terorističkih napada i reduciranim budžetom, oni se sve više oslanjaju na tehnologiju, ne samo za pitanja sigurnosti nego i za unapređenje učinkovitosti upravljanja. Podaci do kojih se dolazi pomoću senzora i uređaja u okviru sistema željeznica prikupljaju se i analiziraju kako bi pomogli operaterima u ostvarivanju ovih ciljeva. „Sigurnosni uređaji i platforme direktno šalju informacije preko pristupačnog interfejsa koje sa sigurnosnog menadžmenta i pratećeg osoblja skida obavezu nadzora. Na taj način se resursi i taktičke intervencije mogu učinkovitije planirati. Ovaj vid unapređenja sigurnosnog profila omogućava državnim ili privatnim željezničkim kompanijama da daju svoj doprinos primjeni tzv. velikih podataka paralelno s prikupljanjem informacija korisnih za sektor sigurnosti, poslovanje ili egzaktna ispitivanjima“, kaže Steve Birkmeier, zamjenik direktora prodaje i poslovnog razvoja u kompaniji Arteco.

Kako podaci pomažu u zaštiti željeznica

Sigurnost se i dalje nalazi u centru pažnje željezničkih operatera, posebno nakon napada na željezničke stanice i podzemnu željeznicu. „Od napada 11. septembra, a posebno nakon napada na željeznicu na području Madrida i Londona, povećana je svijest o riziku od terorističkih napada na ova sredstva prijevoza, kao i o slabostima ovog transportnog sektora. U posljednje vrijeme imamo sve više samostalnih napada na evropsku željezničku mrežu“, kaže James Chong, osnivač i direktor kompanije Vidsys. „Prilikom analize rizika po ovakva okruženja u uvjetima manjka sredstava za sprečavanje napada menadžeri moraju iskoristiti tehnologiju kako bi identificirali prijetnje i spriječili napade prije nego što do njih i dođe“, kaže on.

„Priroda javnog saobraćaja, a posebno željezničkog, takva je da on mora biti pristupačan svima i ovu slabu tačku koriste oni koji ne žele dobro ovom društvu“, kaže Adlan Hussain, zamjenik direktora marketinga u kompaniji CNL Software. „Putnici moraju vjerovati da su sigurnosni profesionalci učinili sve kako bi njihovo putovanje učinili sigurnim. Ovaj vid odgovornosti potiče operatere željeznica na analizu njihovih sigurnosnih sistema“, ističe. Srećom, sve veća dostupnost podataka omogućava operaterima da blagovremeno identificiraju prijetnje i brzo djeluju u slučaju incidenata. Primjena velikih podataka postala je preduvjet za zadržavanje najvišeg nivoa sigurnosti u sektoru transporta. Analiza podataka osoblju omogućava da prepozna ključne informacije i lakše upravlja rizicima i kriznim situacijama, te da vodi istrage u vezi s incidentima pomoću podataka i informacija do kojih dolaze“, kaže Kevin Wine, zamjenik direktora marketinga rješenja za video i analitiku u kompaniji Verint Systems. „Transportne stanice posjeduju brojne korisne tehnologije. Primjeri su sistemi za detekciju pucnjave ili eksploziva, praćenje ljudi i objekata, termalna detekcija, automatizacija zgrada, HVAC sistemi, kontrola pristupa, detekcija upada, prepoznavanje lica i sistemi za komunikaciju u kriznim situacijama. Danas su nam dostupne brojne tehnologije koje se mogu kombinirati kako bi se situacijska orijentacija i sigurnosna analitika podigli na veći nivo“, riječi su Brandona Reicha, direktora sektora videonadzornih rješenja u kompaniji Pivot3.

Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju…

Posljednjih nekoliko godina zemlje regije aktivno su radile na unapređenju zakonskih regulativa i propisivanju nužne upotrebe određenih sigurnosnih rješenja s ciljem povećanja zaštite novčarskih institucija. Značajan korak napravio se u zaštiti ljudi i gotovog novca u transportu, gdje su se zakonski jasno definirale procedure i sistemi zaštite

Piše: Matija Vasiljevski, Odjel marketinga, Salon bankarske opreme

E-mail: matija.vasiljevski@sbo.hr

Salon bankarske opreme u ponudi ima nekoliko proizvoda za zaštitu novca u transportu koji zadovoljavaju sve zakone, uredbe i propise zemalja u regiji. SBO 104 je elektrokemijski sigurnosni uređaj vlastite proizvodnje koji se koristi za zaštitu kod otimanja vrijednosti, samostalan je i može se umetnuti u bilo koju torbu. Alarmno stanje može se aktivirati na nekoliko načina, daljinskim upravljačem, detekcijom odnošenja, kada se izgubi veza između prijamnika i predajnika na udaljenosti od 10 do 15 metara, ili flaks sistemom, koji je s jedne strane vezan oko ruke nosioca, a s druge se aktivira vađenjem konektora iz uređaja.

Proizvod koji zadovoljava sve zakone u regiji

SBO 104 je proizvod razvijen u suradnji s korisnicima, odnosno na osnovu povratnih informacija s terena. Na tržištu je od 2010. godine i o njegovoj kvaliteti govori podatak da su konkurentski uređaji kineskog porijekla potpuno nestali s hrvatskog tržišta. Uređaj najčešće koriste poštari i kuriri za prijenos manjih količina novca. Zakoni u regiji točno propisuju dopuštenu vrijednost novca u transportu uz primjenu sustava s elektrokemijskom zaštitom, čijom aktivacijom se trajno označavaju i uništavaju novčanice. Tako je u Hrvatskoj dopušten prijenos novca u vrijednosti od 20.001 do 150.000 kuna, u Federaciji Bosne i Hercegovine maksimalno do 20.000 KM, a u Republici Srpskoj do 25.000 KM. Osim elektrokemijskog uređaja, SBO u ponudi ima i velik broj različitih torbi koje su idealne za transport novca s uređajem SBO 104.

iBox – inteligentna alternativa blindiranim vozilima i sefovima

SBO je za područje Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije zastupnik britanske kompanije Spinnaker, vodećeg svjetskog proizvođača sigurnosnih rješenja u transportu novca. Više od 25 godina iskustva i susretanje s najoštrijim europskim zakonima rezultiralo je dizajniranjem inteligentnog sigurnosnog kofera iBox s patentiranim sistemom ubrizgavanja tinte bez upotrebe pirotehnike. Primjenom potpunog end-to-end pristupa, ne postoji apsolutno nikakva potreba za otvaranjem iBox kofera izvan sigurnog okružja. Svaki iBox je inteligentni sef kojem se može pristupiti samo pod sigurnim uvjetima i po sigurnosnoj proceduri na lokaciji preuzimanja ili dostave novca. Time su eliminirani “ranjivi” trenutci transportnog ciklusa koji su podložni napadu.

iBox je kofer male težine te je ugodan i jednostavan za upotrebu. Dizajniran je za zaštitu protiv svih oblika napada. Zbog svojih sigurnosnih karakteristika iBox koferi se mogu prenositi i bez potrebe za oklopnim vozilima. Tako u Hrvatskoj ako koristite iBox ili sličan sistem, zakonski je dopušteno prevoziti novac u običnom vozilu kompanije do iznosa od 800.000 kn, dok je u Bosni i Hercegovini u Federaciji dozvoljeno do 100.000 KM, a u RS-u do 200.000 KM, uz pratnju jednog naoružanog zaštitara.

Koncept pametnih gradova sve je popularniji širom svijeta. Naravno, ključni element svakog pametnog grada je transport, a tu na scenu stupaju inicijative i rješenja za inteligentne transportne sisteme. Evropa u ovom segmentu sve više napreduje budući da vlasti žele smanjiti saobraćajnu gužvu, poboljšati sigurnost i smanjiti zagađenje

Izvor: a&s International

E-mail: redakcija@www.asadria.com

Koncept pametnih gradova u kontekstu ubrzane urbanizacije širom svijeta svakim danom postaje sve popularniji. Prednosti pametnih gradova su brojne. Oni poboljšavaju živote svojih stanovnika dok čekaju na autobuse, mjesto za parkiranje ili dok plaćaju račune za struju. Pored internih, pametni gradovi imaju i vanjske prednosti u vidu bolje međunarodne promocije i privlačenja turista s drugih kontinenata. U nedavnom izvještaju MarketsandMarketsa predviđa se da će vrijednost svjetskog tržišta pametnih gradova sa 424,7 milijardi dolara u 2017. godini porasti na 1,2 biliona dolara do 2022, uz objedinjenu godišnju stopu rasta od 23,1 posto. Glavni razlozi za ovo su rastuća populacija, hiperurbanizacija te ubrzano umrežavanje i implementacija telekomunikacijskih tehnologija. “Uspješna implementacija projekata pametnih gradova uveliko zavisi od tehnologija – prijenosa podataka, clouda, mobilnosti i senzora – koje zajedno čine IoT ekosistem. Ove tehnologije predstavljaju osnovu za projekte pametnih gradova. Brz razvoj u ovim oblastima proteklih godina omogućio je bolju povezivost objekata, što rezultira sveobuhvatnim razvojem pametnijih ekosistema”, stoji u izvještaju.

Pametni transport

Ključni element bilo kakve inicijative za pametni grad jeste pametni transport. On pomaže u rješavanju uobičajenih i frustrirajućih transportnih problema s kojima se stanovnici svaki dan suočavaju, uključujući i zagušenje saobraćaja, teškoće u pronalaženju mjesta za parkiranje i manjak informacija o dolascima vozova i autobusa. Za rješenje tog problema mogu pomoći inteligentni transportni sistemi (ITS), koji koriste IT tehnologije kako bi poboljšali upravljanje saobraćajem, čineći ceste i ulice sigurnijim i lakšim za korištenje. “Procjenjuje se da će do 2020. godine 70 posto svjetske populacije živjeti u gradovima. Stoga se “urbani metabolizam” mora poboljšati infrastrukturom koja mora biti “pametnija”. Kada su u pitanju urbani servisi, jedan od najbitnijih je transport. Omogućavanje pametnijih transportnih mreža, u okviru kojih se različiti sistemi za upravljanje i transport povezuju i kombinuju, ključna je stvar za ostvarivanje ciljeva koji vode do razvoja pametnih gradova. Gradovi s pametnim transportnim mrežama mogu potaknuti turizam i zapošljavanje, dok istovremeno postaju čišći i energetski efikasniji usljed manje emisije plinova i potrošnje energije”, piše Synectics u nedavnom istraživanju “Pametne transportne mreže: integracija, interoperabilnost i IoT“. Također, ne treba ignorisati ni rast ITS sektora. Prema izvještaju Research and Marketsa, procjenjuje se da će ITS tržište do 2022. godine imati objedinjenu godišnju stopu rasta od 7,9 posto. “Ukupna potražnja za inteligentnim transportnim sistemima raste, što je u velikoj mjeri zasluga faktora kao što su rastuća potražnja za vozilima i sve veća urbanizacija, koja dovodi do manjka prostora u gradovima. Ovo je rezultiralo potrebom za sofisticiranijom infrastrukturom i naprednijim sistemima za upravljanje saobraćajem i rješavanje problema manjka prostora”, stoji u izvještaju.

Evropska perspektiva

Kada je riječ o inteligentnim transportnim sistemima, Evropa je napravila veliki iskorak korištenjem IoT-a i podataka prikupljenih pomoću umreženih uređaja radi rješavanja nekih od problema s kojima se stanovnici susreću. “Transport je ključni faktor ekonomskog rasta Evropske unije, a rješenja za sigurnije autoputeve i ceste smanjuju troškove transporta na minimum te maksimalno povećavaju sigurnost”, kaže Evangelos Mitsakis, viši istraživač u oblasti transporta u Centru za istraživanje i tehnologiju Hellas. “Štaviše, ITS-ovi mogu donijeti određene prednosti u dobavljačke lance te druge tržišne sektore, naprimjer turizam, poljoprivrednu proizvodnju i izvoz proizvoda. ITS tehnologije također omogućavaju bolje planiranje ruta i skraćivanje puta te optimalno korištenje vozila saradnjom na planiranju vožnji i pružanjem obavještenja o saobraćajnim uslovima”, tvrdi on.

Ciljevi ITS-a

Sveobuhvatni cilj primjene ITS-a u Evropi je smanjenje gužvi u saobraćaju, do kojih često dolazi na autoputevima i koje predstavljaju problem za radnike koji putuju do posla. ITS u tome može imati značajnu ulogu. “U Evropi, a na nivou zemalja, glavni problem je saobraćaj na autoputevima. Mnogo je dešavanja i tema koje treba razmotriti u oblasti ITS-a. Cilj je povećati kvalitet života radnika smanjivanjem saobraćaja i poboljšanjem njegovog protoka”, kaže Frédéric Houbie, viši menadžer za proizvode u Luciadu. “Imamo ozbiljan problem sa saobraćajnim zastojima u svim gradskim centrima tokom najvećih gužvi ujutro i poslijepodne. Sve više ljudi živi van gradskih centara i mora se svako jutro voziti do njih i nazad. Također, ako siđete s autoputa i uđete u centre gradova, s pet traka prelazite na jednu ili dvije, a to izaziva zagušenje. Ono što ljudi žele uraditi s ITS-om jeste imati veoma jasan sistem znakova na cestama, tako da možete usmjeravati automobile i obavještavati vozače o tome gdje su već nastale gužve. Dobar primjer ovoga je u Briselu, gdje vam, ukoliko ulazite u grad, daju vrlo jasne informacije o tome koliko će vam vremena trebati da stignete do određenog područja. Također, u određenim njemačkim gradovima na autoputu imate informacije o situaciji s parkinzima u gradu. Ovo će pomoći vozačima da blagovremeno odluče o tome kojim cestama je najbolje ući u grad i izaći iz njega”, kaže Nick d'Hoedt, Genetecov regionalni direktor prodaje za područje Beneluxa, Njemačke, Austrije, Švicarske i nordijskih zemalja.

Još jedan cilj ITS-a je smanjenje broja incidenata i nesreća, kao i smrtnih slučajeva. “Evropska komisija vrlo ozbiljno shvata broj smrtnih slučajeva na našim cestama te ga pokušavamo približiti nuli”, kaže D'Hoedt, dodajući da je dinamična promjena ograničenja brzine jedan od načina da se poveća sigurnost na cestama. “Holandija je dobar primjer toga. Ako se vozite na holandskim autoputevima, imat ćete table sa znakovima koji će vam dati informacije o najvećoj brzini. Normalno ograničenje brzine je 130 kilometara na sat, ali nakon ulaska u određene rizične zone vidjet ćete smanjenje brzine na 90 ili čak 50 kilometara na sat”, naglašava on.

Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju…

Prilikom odabira sistema za upravljanje voznim parkom povećanje operativne efikasnosti se podrazumijeva. No, šta još treba zanimati menadžere voznog parka? U nastavku teksta predstavljamo neka od najnovijih dostignuća u upravljanju voznim parkom i načine na koje ih menadžeri mogu iskoristiti radi povećanja efikasnosti i sigurnosti vozača

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Manja potrošnja goriva, bolja kontrola usklađenosti s propisima i veća sigurnost vozača samo su neke od prednosti koje efikasan sistem upravljanja voznim parkom može ponuditi. Uz stalnu potrebu za većom efikasnošću, globalno tržište sistema za upravljanje voznim parkom ostvaruje snažan rast. Predviđa se da će do 2022. godine dostići vrijednost od 28,7 milijardi dolara, uz godišnju stopu rasta od 15,8 posto, stoji u nedavnom izvještaju istraživačke kompanije MarketsandMarkets. Među faktorima rasta su pad troškova hardvera i sistema za umrežavanje, kao i potreba za usklađivanjem s državnim propisima. S tržištem koje očekuje nastavak rasta, kompanije koje nude ova rješenja kreiraju sisteme koji će ne samo ispuniti nego i nadići očekivanja menadžera voznog parka. To znači da su u ponudi i sistemi koji nude više od jednostavne optimizacije poslovanja i posjeduju pametne funkcije koje nude maksimalni povrat uloženog i olakšavaju upravljanje voznim parkom.

Šta žele menadžeri voznih parkova 

Optimizacija operativne učinkovitosti je trajni i glavni cilj efikasnog sistema upravljanja voznim parkom. Međutim, menadžeri voznog parka žele izvući i više iz njih. „Rješenja za upravljanje voznim parkom koja nude više od svojih osnovnih funkcija olakšavaju postizanje željenih rezultata za menadžere i njihove kompanije te uvode donošenje odluka na bazi podataka. Pored standardnih funkcija upravljanja voznim parkom, menadžeri traže i rješenja koja će se razvijati paralelno s njihovim poslovanjem i promjenjivim poslovnim potrebama“, kaže Scott Sutarik, zamjenik direktora rješenja za komercijalna vozila u kompaniji Geotab. Lahkoća korištenja je najtraženija funkcija, navodi Laura Maxwell, menadžerica marketinga proizvoda u kompaniji Fleetio. „Menadžeri traže sistem koji im omogućava da upravljaju svojim voznim parkom s bilo koje lokacije i tako uštede vrijeme i uloženi napor na izvršavanju standardnih zadataka iz ove oblasti. Voznim parkom se lakše upravlja ako menadžeri, mehaničari, poslovođe i druge osobe imaju pristup podacima i evidentiraju ih „u hodu“. Mogućnost automatizacije unosa podataka i upravljanja određenim zadacima i poslovnim situacijama pomaže da se uštedi ogromna količina vremena“, kaže on. Menadžeri voznih parkova žele se baviti i specifičnim pitanjima, kao što su skraćenje intervala praznog hoda motora i zastoja u radu, kao i poboljšanjem produktivnosti.

Skraćivanjem perioda rada motora u praznom hodu moguće je smanjenje troškova goriva i količine emisija plinova. „Efikasan sistem za upravljanje voznim parkom može ponuditi mogućnost vizuelnog praćenja praznog hoda na nivou voznog parka, kao i praćenja sedmičnih i mjesečnih trendova u vezi s ovom pojavom uz izradu izvještaja“, kaže Sutarik. Menadžere također zanima i skraćivanje trajanja nepotrebnih zastoja, što se može uraditi pomoću prediktivnog održavanja i dijagnostike. „Sistem upravljanja voznim parkom može omogućiti menadžerima voznog parka da blagovremeno identificiraju potencijalne probleme s vozilima i uvedu redovne podsjetnike za servisiranje kako bi pomogli u određivanju prioriteta i izvođenju popravki“, dodaje Sutarik. Osim toga, unaprijeđena efikasnost i produktivnost mogu se postići i pristupom podacima, poput onih o broju zaustavljanja vozila tokom dana i određivanja ruta.

Ključni faktori odabira sistema

Baš kao što odabir pravog sistema za upravljanje voznim parkom može unaprijediti operativnu efikasnost, izbor pogrešnog sistema može rezultirati neočekivanim dodatnim troškovima ili, još gore, nabavkom nepouzdane tehnologije. Da bi se izbjegle zamke nabavke neadekvatnog sistema, potrebno je najprije razmotriti nekoliko faktora. Maxwell navodi da menadžeri voznog parka trebaju razmotriti šta se očekuje od njihovih vozila kako bi se u potpunosti iskoristile pogodnosti nekog rješenja. Ona preporučuje da menadžeri sami sebi postave sljedeća pitanja: treba li kupiti i instalirati hardver u vozilu, morate li redovno preuzimati i ažurirati softver ili se treba opredijeliti za rješenje bazirano na webu, je li rješenje pogodno za mobilne uređaje – možete li pristupiti podacima o voznom parku s bilo kojeg mjesta itd.

Kao i u većini slučajeva, cijena je najvažniji faktor i zato treba uzeti u obzir i troškove. „Rješenje za upravljanje voznim parkom treba posmatrati kao investiciju koja može ponuditi dodatne prednosti i mogućnosti. Sistem koji je dovoljno fleksibilan da se prilagodi potrebama vašeg voznog parka, a da ostane jednako pristupačan, omogućit će vam da maksimalno iskoristite svoju investiciju. Sistemi koji vam omogućuju da kreirate poslovna pravila i upozorenja te prilagodite radne tokove svojim potrebama na bazi internih procesa mogu vam pomoći da iscijedite svaki dolar iz vaše investicije“, kaže Sutarik i navodi potrebu razmatranja da li se neko rješenje temelji na situacijama (događajima) ili na vremenskim intervalima. „Današnja rješenja trebaju iskoristiti snagu cloud tehnologije za obradu podataka, što omogućava ponudu efikasnijih uređaja s plug-and-play funkcijom i jednostavnim održavanjem, kao i korištenjem u više vozila“, dodaje Sutarik. Ostali razlozi uključuju provjeru da li rješenje radi u kombinaciji sa željenim tipom vozila i je li jednostavno za korištenje. Svi ovi faktori utječu na cijenu i mogućnost da se iz nekog rješenja izvuče što veći povrat na uloženo, navodi Maxwell. „Vi morate odabrati proizvođače koji se uklapaju u vaš idealan okvir. To ne mora nužno biti ono kako vi radite danas, nego kako biste željeli raditi u budućnosti. Izaberite rješenje koje je u skladu s tim i koje će vam pomoći da ostvarite svoje strateške ciljeve“, ističe ona.

Pametnija rješenja za sigurniju vožnju

Pored zadataka koji se odnose na upravljanje vozilima, vozačima i incidentima, menadžeri voznih parkova mogu implementirati pametna rješenja kako bi zaštitili i unaprijedili sigurnost vozača. Kompanija Grand View Research uradila je izvještaj o pametnim sistemima za upravljanje voznim parkom. „Državne agencije ulažu u inteligentne transportne sisteme i utvrđuju obavezu korištenja mrežnih tehnologija u svim vozilima kako bi se poboljšala sigurnost vozača i saobraćaja te osiguralo efikasno upravljanje zagušenjima u saobraćaju“, navodi se u izvještaju. Korištenje tehnologija kao što je telematika u okviru pametnog sistema za upravljanje voznim parkom menadžerima daje bolji uvid u dešavanja na cesti. „Analiziranje ponašanja vozača od suštinskog je značaja za menadžere voznih parkova, kao i za same vozače. Kako menadžeri voznog parka nisu fizički prisutni u kabini sa svojim vozačima, telematika im može pomoći da prate pridržavanje propisa kompanije u vezi s ponašanjem vozača. Naprimjer, svi vozači po prirodi posla znaju da voze i znaju da moraju poštivati ograničenja brzine i voziti na neagresivan način. Ipak, kratki rokovi mogu dovesti do pada koncentracije kod vozača i promjene osnovnih navika povezanih sa sigurnom vožnjom. Uz izvještaje o sigurnosti i obuku, vozači smanjuju rizik od nesreća i zbog toga su sigurniji“, kaže Sutarik.

Neprilagođena brzina, naglo ubrzavanje, često kočenje, iznenadno okretanje i (ne)korištenje pojasa neki su od primjera iz vozačke prakse koji se mogu pratiti putem telematike i upravo prepoznavanje ovih navika može pomoći u kreiranju fokusiranije i djelotvornije obuke kako bi se smanjio rizik od nesreća. Fokus na odgovornosti samih vozača i menadžera voznog parka je još jedan od načina na koji sistem za upravljanje voznim parkom može poboljšati sigurnost vozača. „Značajna poboljšanja na planu sigurnosti rezultat su uspostave sistema odgovornosti. Uvid u podatke podiže nivo odgovornosti. Bez obzira na to želite li poboljšati sigurnost vožnje, smanjiti broj nesreća ili zaštititi vozila dok su na putu, softver za upravljanje voznim parkom vam daje egzaktne podatke o tome šta vaša vozila trenutno rade i pomaže vam da pratite poboljšanja u hodu. Osim toga, može vam pomoći da uvedete efikasne procese i kontrolne mjere koje će vas približiti ostvarivanju vaših ciljeva“, objašnjava Maxwell.

Kao primjer Maxwell navodi rješenje koje nudi mobilnu kontrolu vozila, a vozačima pojednostavljuje popunjavanje kontrolnih listova prije i poslije putovanja. Jednako jednostavno se vrši i upozoravanje menadžera voznog parka na hitne i neophodne popravke. Na taj način se može skratiti vrijeme zastoja i osigurati da vozila potpuno spremna izađu na cestu. Rješenja za praćenje vozila pomoću GPS-a omogućavaju menadžerima da kontinuirano daju ocjene i rangiraju vozače na temelju njihove vozačke prakse, čime i same vozače možete potaknuti da budu svjesni i odgovorni za svoje postupke. Primjena programa nagrađivanja vozača je još jedan način za poboljšanje njihove sigurnosti. Takav program podstiče vozače da djeluju proaktivno umesto reaktivno.

Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju…