Tehnologija i proizvodi

Aperio brave idealno rješenje za zdravstvo

25 Decembra, 2018

Malo je sektora koji se mogu porediti sa zdravstvom po raznolikosti i osjetljivosti opreme i objekata koje treba zaštititi. U bilo kojem medicinskom okruženju zaštita lijekova i povjerljivih podataka o pacijentima su ključni. Kontrola pristupa mora garantovati visok nivo sigurnosti, bez kompromisa. Svaki incident zahtijeva strogu istragu

Piše: Thomas Schultz, menadžera marketinga i komunikacija, Assa Abloy

E-mail: thomas.schultz@assaabloy.com

Menadžeri bolničke sigurnosti suočavaju se s višestrukim sigurnosnim problemima. Onaj glavni je kako zadržati bolnicu otvorenim i prijatnim prostorom za javnost, a pri tome lijekove, osoblje, skupu opremu i osjetljive podatke čuvati sigurnim? U sve su uključeni ljekari, medicinsko osoblje, pacijenti i njihovi posjetioci, te privremeni i radnici na ugovoru. Svako od njih treba pristup primjeren svojim potrebama. Osim svega toga, bolničke lokacije su obično velike i kompleksne, pa se brave trebaju integrisati sa upravljačkim sistemom zgrada, koji uključuje i detekciju vatre, videonadzor i slične sisteme.

Od brige do medicinskih istraživanja

U domovima za njegu osjetljivi pacijenti i njihovi posjetioci trebaju jednostavan sistem za kontrolu pristupa koji osigurava zgradu, a koji istovremeno omogućava osoblju da nadzire sigurnost pacijenata. Sigurnost u ovom slučaju mora biti fokusirana na ljude. Za pacijente sa demencijom i drugim hroničnim bolestima ključno je da osoblje zna njihovu lokaciju u svakom trenutku. U slučaju da dođe do neovlaštenog pristupa, nadležno osoblje mora biti obaviješteno istog trenutka. Lokacije na kojima se vrše medicinska istraživanja predstavljaju još veći izazov. Pristup osjetljivom, a često i opasnom istraživačkom materijalu zahtijeva neprestanu kontrolu. Dragocjena istraživačka oprema je, nažalost, često predmet krađa i drugog vandalskog ponašanja. Laboratorije sa stalnim tokom posjetilaca i povremenih radnika funkcionišu sigurnije i efikasnije ako je pristup regulisan sa vremenski podešenim dozvolama, koje mogu biti povučene ili obnovljene po potrebi. Mehanički ključevi su očigledno loše rješenje. Povrh svega, u čitavom zdravstvenom sektoru, a posebno u institucijama koje se finansiraju od poreza građana, budžeti su vrlo mali. Sigurnost je na prvom mjestu, naravno, ali rukovodstvo mora držati kontrolu nad visinom troškova. Tradicionalni ključevi ne ispunjavaju većinu potreba ovog sektora. Žičana kontrola pristupa i magnetske brave su skupe za instalaciju i održavanje. Srećom, za sve ovo postoji rješenje – bežična kontrola pristupa.

Zašto bežično?

Bežični uređaji nude najjednostavniju nadogradnju za sisteme koji koriste mehaničke ili magnetske brave. Jednostavno zamjenjivanje postojećih brava bežičnim elektroničkim cilindrima ili bravama s integrisanim čitačima kartica povezuju vrata sa sistemom za kontrolu pristupa. RFID kartice koje koriste standardne tehnologije kao što su iCLASS, MIFARE ili DESFire zamjenjuju fizičke ključeve. Siguran i tih mehanizam za zaključavanje zamjenjuje se sistemom koji izvještava o svom stanju u realnom vremenu, tako da je moguće imati stalni nadzor nad situacijom. Bežična komponenta smanjuje troškove dodavanja elektroničke kontrole pristupa svim dijelovima bolnice ili druge zdravstvene ustanove. Sa tehnologijama kao što je Aperio kompanije Assa Abloy nadzorno osoblje može držati pod nadzorom čitavu ustanovu u svakom trenutku dana ili noći, što uključuje status medicinskih ormarića i serverskih ormara. Aperio komponente napajanja baterija rade sa svim glavnim sistemima za kontrolu pristupa. Uz to, Aperio brave se mogu postavljati na vanjskim i unutrašnjim vratima. Izgubljeni ključevi više ne predstavljaju sigurnosni rizik.

“S Aperio ključevima, potrebno je svega nekoliko sekundi da se ključ proglasi nevažećim, koristeći kompjuter ili pametni telefon. Više nema potrebe za zamjenom brava kada se ključ izgubi. Reprogramirate RFID karticu i imate novi ključ – instantno”, kaže Gareth Ellams, direktor Aperio rješenja kompanije Assa Abloy za EMEA regiju. Još jedna bitna prednost je integracija sa postojećim sistemima za kontrolu pristupa. Online Aperio integracija omogućava javljanje statusa vrata i drugih ključnih podataka u gotovo realnom vremenu. Aperio RS485 hub omogućava komunikaciju sa osam bežičnih brava. Komunikacija se odvija brzom i enkriptovanom TCP/IP konekcijom. Aperio bežične brave pružaju i offline integraciju. Podržan je OSS Standard Offline, otvoreni standard koji su razvili Assa Abloy i drugi lideri industrije. Zbog toga je moguće da jedan sistem za kontrolu pristup koristi brave više različitih proizvođača.

Strategija za smanjivanje troškova

Bežične tehnologije smanjuju troškove jer nema kablova, pa nema ni dodatnih troškova uređenja prostora nakon njihova postavljanja. Aperio brave se napajaju standardnim litij-ionskim baterijama, koje traju oko dvije godine. Instalacija i održavanje je jednostavno. Na servisu YouTube moguće je pretragom “Time challenge Aperio cylinder” pronaći video koji pokazuje tehničara koji završava kompletnu instalaciju za manje od dvije minute. Bežične brave su jeftinije i za održavanje. Standardna ožičena sigurnosna vrata ostaju zatvorena zahvaljujući magnetnim bravama uparenim sa čitačem. Njihovi magneti zahtijevaju stalno napajanje električnom energijom. Aperio bežične brave rade drugačije. One se “bude” samo kada je to potrebno. Nisu stalno povezane na izvor električne energije i ne koriste energiju kada su neaktivne.

Aperio u akciji

Zbog svih ovih razloga Aperio je već instaliran u mnogim zdravstvenim institucijama širom Evrope. U Belgiji bolnica Maria Middelares jedna je od glavnih zdravstvenih ustanova grada Ghenta. U saradnji s kompanijom Nedap, oko 700 vrata u novoj zgradi bolnice otvorene 2014. godine opremljeno je Aperio Offline bravama, koje su povezane na Nedapov sistem za kontrolu pristupa. Instalacija je 100% bežična, što je bitno za estetiku unutrašnjosti zgrade.

Grad Umea u Švedskoj otvorio je ustanovu za njegu osoba sa demencijom i fizičkim oboljenjima. Sistem za kontrolu pristupa je Tidomat u kombinaciji s Aperio tehnologijom. Svaka od 110 vrata s Aperio bravama su bežično povezana na sistem za kontrolu pristupa. Također postoje i ormarići za garderobu koje mogu otvoriti samo određeni pacijenti ili osoblje.

Još jedan primjer je Istraživački institut Medicinskog fakulteta na Charles univerzitetu u Pilsenu. Oni su izabrali Dominus Millennium, Abbas sistem potpuno integrisan s Aperio bravama. Nova vrata su opremljena Aperio E100 i certificiranim E100 Premium bravama, koje su bežično povezane na sistem za kontrolu pristupa pomoću „1 do 8“ hubova. Time osoblje ustanove može upravljati pristupom u realnom vremenu.

Sigurnosni tehnološki trendovi u zdravstvu

25 Decembra, 2018

Sektoru zdravstva najsavremenije tehnologije nisu nepoznanica. Pored korištenja tradicionalnih rješenja, zdravstvene ustanove istovremeno prate i savremene trendove u svijetu sigurnosti, a sve u cilju povećanja vlastite efikasnosti

Izvor: a&s International

E-mail: redakcija@www.asadria.com

Zdravstvene ustanove često imaju ograničen budžet za sigurnost iako im je potreban visok stepen efikasnosti i djelotvornosti. Zbog toga im praćenje najnovijih trendova u oblasti sigurnosti može pomoći da postignu svoje ciljeve. Očekuje se da će vrijednost globalne zdravstvene industrije u 2018. premašiti 1,8 triliona maraka u segmentu prihoda proizvođača, navodi kompanija Frost & Sullivan. U 2017. vrijednost digitalnih ulaganja u zdravstvo premašila je cifru od 6,5 milijardi dolara, što je za 109 posto više nego prethodne godine. „Očekuje se da će se ovaj trend rasta nastaviti u 2018. jer će tehnologije i platformska rješenja koja promovišu inovacije u segmentu kvaliteta njege, ishoda liječenja i tretmana hroničnih bolesti nastaviti bilježiti rast. Mogućnosti ostvarivanja velikog rasta na tržištima zemalja u razvoju promijenit će paradigmu razvoja proizvoda i njihovog predstavljanja u određenim regijama“, stoji u saopćenju kompanije.

Obostrano zanimanje

Predstavnici vodećih sigurnosnih kompanija prate trendove koje usvajaju zdravstvene ustanove, dok s druge strane klinike žele iskoristiti koliko god mogu: od videoanalitike i vještačke inteligencije (AI) do interneta stvari (IoT). Videoanalitika je dosta napredovala, iako ima još prostora za rast, a zdravstvene ustanove koriste videoanalitiku kako bi efikasnije i efektnije upravljale svojim sigurnosnim sistemima. „Kamere s videoanalitikom sposobnom za samostalno učenje su čest izbor zbog njihovog preciznog praćenja ljudi i vozila u kritičnim zonama. U kombinaciji s naprednim mogućnostima pretraživanja kakve nudi, naprimjer, softver za upravljanje videosadržajem Avigilon Control Center (ACC), ove kamere omogućavaju sigurnosnim operaterima da efikasno nadgledaju i verifikuju videozapise, čime se tokom kritičnih istraga štedi na vremenu i pratećim aktivnostima“, kaže Willem Ryan, zamjenik direktora globalnog marketinga i komunikacija u Avigilonu. U slučaju nestanka pacijenta ili detekcije sumnjivog pojedinca, videonadzor s videoanalitikom može pomoći sigurnosnom osoblju da brzo otkrije, identifikuje i počne pratiti osobu na više lokacija, čime se skraćuje vrijeme reakcije na incidente. „Ovi dokazi se mogu koristiti za provjeru situacija tokom istraga, čime se smanjuje broj potencijalnih zahtjeva za odštetom, sprečavaju ozljede i štedi na operativnim troškovima bolnice“, kaže Ryan. Videoanalitika se također koristi i za smanjenje izdataka za pripadnike osiguranja koji moraju stalno pratiti rad kamera. „Korištenje videoanalitike eliminiše potrebu za kontinuiranim videonadzorom i osigurava pouzdano obavještavanje o događajima u slučaju da sigurnosni operateri osjete potrebu da intervenišu“, kaže Barbara Johansson, menadžerica marketinga za rješenja u sektoru obrazovanja i zdravstva u kompaniji Axis Communications.

Za zaštitu zona unutar bolnice u kojima se kamere ne mogu instalirati, kao što su toaleti ili sobe za presvlačenje, Ryan predlaže postavljanje naprednih senzora kako bi se poboljšala informisanost o stanju na terenu. „Avigilonov detektor prisustva (APD) je diskretni impulsni radarski uređaj s analitikom sposobnom za samostalno učenje, skeniranje i kontinuiranu adaptaciju na svoje okruženje. Ona može precizno utvrditi prisustvo osobe čak i ako se ona ne kreće ili je sakrivena. Nakon integracije sa softverom za upravljanje videom kakav je Avigilon Control Center (ACC), APD senzori su sposobni obavještavati sigurnosne operatere o prisustvu osoba, a da ne narušavaju privatnost“, kaže on.

otkrije, identifikuje i počne pratiti osobu na više lokacija, čime se skraćuje vrijeme reakcije na incidente

Primjena vještačke inteligencije

Vještačka inteligencija je u proteklih nekoliko godina postala popularna tema u sigurnosti. Prema predviđanjima Frost & Sullivana, očekuje se da će ona igrati važnu ulogu u budućnosti slikovne dijagnostike tako što će ponuditi veću radnu produktivnost, automatizirati procese i poboljšati dijagnostičku preciznost. „Operacionalizacijom AI platformi kroz radne tokove slikovne dijagnostike i korištenje naprednih funkcija dubokog učenja postići ćemo veću produktivnost u rasponu od 10% do 15%. To će biti moguće kroz olakšavanje posla koji obavljaju radiolozi i unapređivanje ishoda testiranja pacijenata. To će se vjerovatno dogoditi u naredne dvije do tri godine“, navodi Frost & Sullivan u izvještaju. Iz perspektive sigurnosti, zdravstvene ustanove sve više tretiraju naprednu AI tehnologiju kao odgovor na svoje sigurnosne potrebe, smatra Ryan. Rješenja poput Avigilonove Appearance Search tehnologije koriste AI softver za pretraživanje i duboko učenje i instaliraju se kao ispomoć operaterima koji sada mogu brže locirati osobu ili vozilo preko svake kamere unutar bolnice. „Ova tehnologija je dizajnirana da značajno poboljša vrijeme reakcije na incident i pomogne vođenju forenzičke istrage na način da operaterima omogući da dođu do velike količine videomaterijala i detaljnog opisa samog slučaja. Vrijeme je jako bitan faktor tokom istrage, zbog čega će nova verzija Avigilonove Appearance Search tehnologije omogućiti operaterima da u roku nekoliko sekundi na svim lokacijama potraže određenu osobu kroz odabir konkretnih fizičkih opisa, poput boje kose i odjeće, spola i dobi“, kaže Ryan.

Internet stvari

Internet stvari je danas sveprisutan, uključujući i sektor zdravstva. „Internet stvari je uveo revoluciju u način na koji živimo, a broj i raznovrsnost povezanih uređaja svakodnevno raste. Sigurnosni sistemi i uređaji za kontrolu pristupa koji koriste internet stvari prikupljaju mnoštvo ličnih podataka. To zdravstvene ustanove mogu iskoristiti na nebrojene načine, od praćenja i nadzora imovine do prediktivnog servisiranja i održavanja“, kaže James Ford, direktor globalnog marketinga u kompaniji Stanley Product and Technology. Prema Deloitteovom izvještaju Global Health Outlook 2018, „razvoj informacijskih tehnologija u zdravstvenom sektoru (u kojem se one nazivaju i internet medicinskih stvari ili IoMT) pokazao se posebno bitnim za klinički nadzor pacijenata na daljinu, tretman hroničnih oboljenja, preventivnu i njegu starijih osoba, praćenje tjelesne spreme i dr. Korištenje interneta stvari smanjuje troškove, poboljšava efikasnost i vraća fokus na kvalitetniju njegu pacijenta“.

Upravljanje pristupom i fizičkim identitetima

Instalacija rješenja za upravljanje pristupom i fizičkim identitetima (PIAM) može pomoći zdravstvenim ustanovama da integrišu svoje sisteme. „Ukratko, PIAM je moćan alat za administraciju sistema za fizičku kontrolu pristupa unutar organizacija. On nudi softverski interfejs koji definiše tokove rada i smjernice tokom procesa dodavanja novih korisnika i akreditiva u sistem ili obrade zahtjeva za pristupna ovlaštenja. Kroz obavezni sistem provjere i kontrole korisniku kartice zahtjev odobrava isključivo za to ovlaštena osoba. Time se organizacijama omogućava vođenje evidencije o procesima, a administratori sistema se oslobađaju napornih poslova obrade zahtjeva ovog tipa. Ovi zahtjevi se mogu slati i putem web-portala za samostalno korištenje koji krajnjem korisniku omogućava da dostavi svoj zahtjev i prati šta se dešava s njim“, objašnjava Chad Parris, predsjednik kompanije Security Risk Management Consultants (SRMC). „Mislim da će mogućnosti koje nudi PIAM, kao rješenje za integraciju sa sistemima za kontrolu pristupa, nastaviti da transformišu način na koji organizacije upravljaju identitetima zaposlenih, posjetilaca i izvođača radova u velikim poslovnim okruženjima“, dodaje on. Osim toga, mogućnost povezivanja s više različitih baza podataka preko aktivnog direktorija, npr. s onim koje koriste odjeli za ljudske resurse i IT, osigurat će da podaci ostanu aktuelni i uspostaviti vezu između fizičkih i IT sistema kroz konvergenciju. Ipak, tu treba navesti jedan važan detalj, upozorava Parris. PIAM sistem može biti skup, s visokim troškovima održavanja i potrebom za zahtjevnim praćenjem i nadogradnjom sistema. Zbog toga je prije njegove instalacije potrebno uraditi detaljnu analizu. „Saradnja s pouzdanim i snalažljivim integratorom ili, još vjerovatnije, s profesionalnim servisnim timom proizvođača softvera, jeste neizbježna aktivnost, jer se radni tokovi moraju prilagoditi specifičnim potrebama same organizacije“, naglašava Parris.

Bežične brave

Uz rastući broj povezanih uređaja u upotrebi, bežične brave su se pokazale kao kvalitetna alternativa tradicionalnoj kontroli pristupa pomoću kablova i magnetnih brava. U poređenju s njima, kontrola bežičnog pristupa je jeftinija i manje invazivna za instalaciju. Osim toga, ona se može integrisati s komplementarnim sistemima preko IP čvorišta. Thomas Schulz, direktor marketinga i komunikacija za digitalna i pristupna rješenja za EMEA regiju u kompaniji ASSA ABLOY, objašnjava kako su njihove bežične brave Aperio izgrađene na otvorenom standardu od samog temelja. One se besprijekorno integrišu s kontrolom pristupa i ostalim komplementarnim sistemima za upravljanje objektima, kao što su sistemi za videonadzor, alarm, HVAC, evidenciju radnog vremena i dr. I bežične brave mogu pomoći u postizanju bolje energetske efikasnosti. „Budžeti su uvijek ograničeni, posebno u sektoru javnog zdravstva i tu im sigurnosne tehnologije mogu biti od pomoći. U slučaju kontrole pristupa odabir bežičnih umjesto tradicionalnih magnetnih brava koje koriste kablove predstavlja energetski efikasnije rješenje i ono je, samim tim, znatno jeftinije. Jedna naša Aperio bežična brava koristi oko 0,001 kWh energije godišnje, nasuprot 55,2 kWh potrebnih za standardnu žičanu bravu i čitač. Ove bežične brave rade na standardne baterije i u potpunosti se aktiviraju samo ako dođu u kontakt s akreditivom. Bežične brave nisu priključene na napojnu mrežu i troše minimalnu količinu energije kada su neaktivne“, objašnjava Schulz.

Jedna od ključnih prednosti bežičnog sistema zaključavanja je mogućnost da menadžeri sigurnosti i objekata prate šta se dešava preko jedinstvenog interfejsa. „Dovoljno je samo baciti pogled na sistem kako bi se dobio potpuni uvid u stanje u objektu ili zgradi. To je moguće i u stvarnom vremenu ako integrišete online funkciju. Tako štedite na vremenu i uloženom trudu“, kaže Schulz.

Zdravstvo ugrožavaju cyber napadi

Naprednija digitalizacija i povezivanje mogu biti i mač s dvostrukom oštricom. Kako se osjetljivi lični podaci sada čuvaju elektronski, zdravstvene ustanove moraju ponuditi i zaštitu podataka, pa cyber sigurnost postaje sve važnija. U Frost & Sullivanu navode da hakerski napadi predstavljaju višemilionski rizik za kompanije koje se bave medicinskom tehnologijom ili potrošačkim uređajima. „To znači da je od ključne važnosti da država, zdravstvene ustanove i proizvođači medicinskih uređaja u većoj mjeri sarađuju na pripremi smjernica i izvještaja. To će podići nivo svijesti i olakšati razvoj rješenja za upravljanje rizicima“, navodi se u izvještaju o zdravstvenom sektoru. “U SAD-u se u prvoj polovini 2017. godine u prosjeku svaki dan dešavao jedan hakerski napad na zdravstvene ustanove”, navode u polugodišnjem izvještaju o stanju sigurnosti instituta Protenus. Osim toga, već sedmu godina zaredom zdravstvena zaštita je prva na listi industrija koje napadi na podatke finansijski najviše koštaju, pokazala je studija instituta Ponemon, koju je sponzorisao IBM Security. Studija je pokazala da je narušavanje sigurnosti podataka koji se tiču zdravstvene zaštite organizacije koštalo 380 američkih dolara po jednom podatku, što je dva i po puta više u odnosu na globalni prosjek u svim sektorima, koji iznosi 141 dolar. Osim toga, kontinuirani razvoj pametnih bolnica učinit će ih metama za hakere, zbog čega će cyber sigurnost postati ključni izazov za njih. U kompaniji Frost & Sullivan predviđaju da će Azijsko-pacifička regija (APAC) u ovoj godini preuzeti vodeću poziciju po broju projekata pametnih bolnica.

Više od sigurnosti

Jedan od načina na koje zdravstvene ustanove maksimalno iskorištavaju svoje sigurnosne budžete jeste i primjena sigurnosne opreme izvan sfere njene osnovne namjene. „Posljednjih godina mogućnost integracije različitih servisa na nivou zgrade ponudila je veću kontrolu i funkcionalnost. Ona je kreirala i nove mogućnosti u pogledu načina na koji se tehnologija može iskoristiti. Dobar primjer ovoga je način na koji videonadzorne kamere omogućavaju beskontakno praćenje vitalnih medicinskih parametara pacijenata. Najsavremeniji softver omogućava kamerama da prate ljudske aktivnosti i tako omogućavaju medicinskim sestrama, ljekarima i njegovateljima da efikasnije i efektnije brinu o slabim, bolesnim i starijim osobama. Ova tehnologija se sve više koristi u policiji, ustanovama za mentalno oboljele, bolnicama i staračkim domovima“, kaže Ford. Johansson ističe da napredne zdravstvene ustanove u okviru svojih budžeta kupuju tradicionalnu videonadzornu tehnologiju za brigu o pacijentima. „Instalacija kamera u bolničkim sobama i staračkim domovima znači da vam je za nadzor više osoba potrebno manje resursa. Tako možete brzo provjeriti alarm koji aktivira pacijent ili utvrditi je li neko od njih pao. Uz široki spektar dostupnih tehnologija za vizuelni prikaz, zdravstvenim ustanovama je sada lakše pronaći balans između zaštite privatnosti i jasnoće slike za specifične potrebe njege pacijenata“, kaže on.

Što se tiče kontrole pristupa, zdravstvene ustanove su sve svjesnije da im je potrebno nešto više od pukog zaključavanja vrata. „Za njih je važno znati ko ulazi u objekte i predstavlja najveći rizik, kao i kako uvesti tehnologije i procedure koje su neophodne za zaštitu osoblja i pacijenata od prijetnji izvana ili iznutra. Sve češće viđamo da zdravstvene ustanove integrišu svoje sisteme kontrole pristupa s onima za upravljanje identitetima, čime se manuelni procesi automatiziraju i olakšava usklađivanje s odredbama Zakona o prenosivosti i odgovornosti zdravstvenog osiguranja i drugim propisima. Praćenje usklađenosti je jedno od najvažnijih pitanja, a sistemi upravljanja identitetima pomažu bolnicama da svedu rizik na najmanju mjeru, osiguraju usaglašenost s propisima i uštede novac“, kaže Gaoping Xiao, direktor prodaje za APAC regiju u kompaniji AMAG Technology. Ford napominje da se kartice sistema za kontrolu pristupa mogu prilagoditi tako da služe za bezgotovinsko plaćanje u ugostiteljstvu i postanu dio sistema upravljanja liftom i pokretnim stepenicama: „Isto tako, one mogu ostvariti interakciju s videosistemima za obavještavanje kako bi, u zavisnosti od toga ko ih koristi, ponudile konkretne informacije poput onih o pravcima kretanja.“ Krajnji korisnici traže i mobilnost, smatra Kim Loy, direktor tehnologije i komunikacija u kompaniji Vanderbilt. „U ovoj vertikali važno je da imate mobilnu aplikaciju za pomoć u odobravanju i onemogućavanju pristupa ili izmjenu ovlaštenja, uz mogućnost da se sigurnosno osoblje i profesionalci slobodno kreću kroz objekat“, zaključuje Loy.

Ovi vidovi primjene izvan sfere sigurnosti su samo neki od načina na koje zdravstveene ustanove i sigurnosne kompanije mogu osigurati kvalitetni povrat uloženog prilikom nabavke sigurnosne opreme. U ovom sektoru ćemo u budućnosti sigurno vidjeti i kreativnije vidove primjene ovih tehnologija u oblastima koje se ne tiču isključivo sigurnosti.

Videoanalitika, kontrola pristupa i integracija za sigurnije obrazovanje

25 Decembra, 2018

Sve češći oružani napadi na studentskim kampusima u svijetu, ali i ostali vidovi nasilja i kriminala u fokus su doveli pitanje sigurnosti obrazovnih institucija. Jedno je sigurno – ova vertikala se suočava s jedinstvenim problemima

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Samo u prošloj godini u svijetu je zabilježeno 45 slučajeva oružanog napada na studentskim kampusima, pa nije nikakvo iznenađenje što je sigurnost na fakultetima i univerzitetima postala vrlo važna tema. Sektor obrazovanja je uvijek bio veliko tržište za sigurnosnu industriju, ali za razliku od osnovnih i srednjih škola, univerzitetski kampusi su uvijek kasnili sa savremenim sistemima zaštite. “Nažalost, najveći pokretači za unapređenje sigurnosti u školama i fakultetima su incidenti s naoružanim napadačima poput onih u školama Columbine, Sandy Hook, Blacksburg, te nedavno u Roseburgu, državi Oregon”, kaže Charles Volschenk, direktor kompanije Geutebruck USA. Ovi incidenti su naglasili teškoće osiguranja obrazovnih institucija u slučaju oružanog napada, pri čemu se mora sačuvati sloboda kretanja studenata i profesora. Sve to je dovelo do značajnog povećanja planiranja i potrošnje na sigurnost i zaštitu. Zaštita fakulteta i univerziteta donosi niz jedinstvenih izazova, koji proizlaze iz jedinstvenog načina njihovog funkcionisanja. Međutim, kompanije iz sektora sigurnosti smatraju da se ovi problemi mogu zaobići pomoću dodatnih optimizacija.

Savladavanje izazova otvorenih kampusa

Fakulteti i univerziteti obično se rasprostiru na velikim prostorima koji uključuju različite tipove infrastrukture, od učionica do laboratorija sa skupom opremom, a tu su i otvoreni prostori poput sportskih terena. Bilo koje sigurnosno rješenje koje pokušava osigurati čitav kampus mora uzeti u obzir različitosti njihovog funkcionisanja. Ono što čitavu situaciju značajno komplikuje je to što ovakve institucije insistiraju na otvorenosti prema javnosti te stavljaju prioritet na otvorenu okolinu. Ovo ograničava perimetarsku sigurnost, što je uvijek predstavljalo poseban izazov za proizvođače opreme i rješenja.

Prema Jeffu Whitneyu, potpredsjedniku za marketing kompanije Arecont Vision, otvorena okolina otežava shvatanje da nedovoljna sigurnost pretvara kampuse u lahke mete. “Održavanje otvorene i pozitivne okoline je cilj mnogih fakulteta i univerziteta. Ipak, vremena u kojima živimo prisiljavaju nas da se odreknemo bar dijela ove otvorenosti zbog bolje sigurnosti. Ustanova bez adekvatne zaštite čini fakultet ili univerzitet lahkom metom”, kaže Whitney.

Međutim, čak i kada institucija izabere da zadrži svoje otvorene kampuse, postoje moderna rješenja koja se mogu iskoristiti kako bi se povećala sigurnost. David Jones, potpredsjednik za marketing kompanije IntelliVision, koja proizvodi rješenja za inteligentnu videoanalizu i automatizirano nadgledanje, navodi nekoliko primjera. “Jedno od rješenja je kreiranje zona”, kaže Jones. “Možda ne postoje fizičke ograde, ali je moguće kreirati virtuelne zone. Kada pogledate video, možete vidjeti postavljene zone na njemu”, objašnjava on. Drugi stručnjaci predlažu korištenje šire palete proizvoda. Prema Tristanu Haageu iz kompanije Mobotix, inteligentno LED osvjetljenje, stanice za hitne videopozive, napredna videoanalitika te termalne kamere samo su neka od rješenja koja mogu povećati sigurnost otvorenih kampusa.

Haage dalje naglašava da osim otvorenog prostora veliki izazov predstavlja i prevencija. Nemoguće je predvidjeti svaki događaj na prostorima kao što su kampusi, ali se mogu preduzeti određeni koraci da bi se minimizirale neželjene situacije. Kako bi ovo bilo moguće, kampusi trebaju analizirati kretanje ljudi i njihov broj, koristiti određene scenarije za predviđanje i sl. da bi potpuno iskoristili prednosti koje sistemi za upravljanje videom (VMS) i analitika pružaju.

Upravljanje videom radi preduzimanja hitnih akcija

Eksperti se slažu da VMS, PSIM i analitika imaju ključnu ulogu u kreiranju sigurnijih kampusa. Moderna VMS i PSIM rješenja mogu povlačiti ulazne informacije iz različitih izvora i tako kreirati kompletnu sliku o stanju na terenu, na osnovu koje se mogu preduzeti odgovarajuće akcije.

Prema Jonesu iz kompanije IntelliVision, videoanalitički softver može detektovati i razlikovati objekte snimljene kamerama. Što je još važnije, moguće je otkrivati anomalije kao što je razlika u broju ljudi koji izlaze i ulaze, pa je na osnovu toga moguće preduzeti odgovarajuće mjere. Upotreba rješenja s inteligentnim softverom nije ograničena samo na podatke koje dostavlja sigurnosna oprema. Chris Berry, predsjednik kompanije Initsys, kaže da njihovo softversko rješenje ima konekciju sa društvenim mrežama i prepoznavanje ključnih riječi i fraza koje mogu poslužiti za rana otkrivanja različitih prijetnji.

Ipak, većina proizvođača opreme naglašava da takve mjere mogu uroditi plodom samo u kombinaciji sa drugim sistemima kako bi identifikovali pojedince i kontrolisali pristup određenim dijelovima kampusa. U svakom trenutku bi trebalo biti moguće znati zašto je određena osoba u nekom prostoru kampusa.

Važnost upravljanja identitetima i kontrola pristupa

Moderni sistemi za kontrolu pristupa uglavnom su već instalirani na većim fakultetima i univerzitetima, ali efikasnija raspodjela komponenti bi omogućila i veći stepen kontrole. “Upravljanje identitetima i ispravna kontrola ulazaka i izlazaka u određene dijelove kampusa su veoma važni”, ističe Kevin Buret, direktor kompanije Sukema Integrated Solution. “Jednom kada je osoba ispravno identifikovana i utvrđen razlog njene posjete kampusu, moguća je i bolja kontrola te uspostavljanje odgovornosti u slučaju nepredviđenih situacija.” Volschenk iz kompanije Geutebruck USA se slaže s ovom tvrdnjom i kaže da se otvoreni prostori najbolje kontrolišu kamerama visoke rezolucije i velikog dometa, te analitikom, dok bi kontrola ulaza u zgrade trebala biti strožija. “Ovo se može postići samo ispravno podešenim sistemom za kontrolu pristupa (i dobrim procedurama) te rendgenskim skenerima za otkrivanje oružja”, dodaje Volschenk. Ovakva rješenja nisu efikasna kao pojedinačna rješenja, osim u slučaju kada su međusobno dobro integrisana. Zapravo, baš kao i u ostalim vertikalama, tako i edukacijski sektor sve više prihvata sigurnosna rješenja koja su međusobno povezana kako bi bolje iskoristili njihove pojedinačne prednosti.

Integrisana rješenja višeg nivoa

David Ella, potpredsjednik za marketing kompanije AMAG Technology, ističe da je najbolji onaj sistem koji spaja različite elemente te dozvoljava kompletno zaključavanje kada je to potrebno, ali istovremeno dozvoljava komunikaciju između različitih odjela. Ovo posljednje je posebno važno jer omogućava brže i lakše donošenje odluke o evakuaciji. “Integrisani sistem koji kombinuje javni pristup, zaključavanje, kontrolu pristupa i videonadzor danas je sasvim moguć”, dodaje Ella.

Buret iz kompanije Sukema Integrated Solution ovo detaljno objašnjava. Prema njemu, prvi korak je integracija operativnog upravljačkog sistema i ERP (Enterprise Resource Planning) sistema kako bi se izbjegla duplikacija i održavanje dvije različite baze podataka. Podsistemi i tehnologije koje se tiču ljudi dobivaju informacije iz ERP sistema, koji je glavni izvor informacija. Sigurnosne police određuju šta osoblje, studenti i posjetioci mogu uraditi.

“U idealnom svijetu bi informacije o kriminalcima, njihov način rada, identitet i kretanje bili dijeljeni između univerziteta. Ovo bi omogućilo bolju analizu trenutnog stanja i bolja predviđanja, što bi doprinijelo boljem sprečavanju kriminalnih aktivnosti”, kaže Buret. Whitney također dijeli svoj pogled na optimizaciju integracije u kampusima. Osim korištenja analitike za nadgledanje osoba, prepoznavanje registarskih tablica (LPR) integrisano u sistem zajedno s kamerama visoke rezolucije može pružiti vrlo korisne informacije, kako u stvarnom vremenu tako i prilikom forenzičke analize nakon incidenta. “Pametni ključevi i privjesci se često koriste za kontrolu pristupa u određenim prostorima kao što su laboratorije ili svlačionice. Povezivanje kontrole pristupa i upravljanja identitetima pomoću fotografija visoke kvalitete danas je sasvim uobičajeno u korporativnom svijetu, a sve više i na fakultetima i univerzitetima”, dodaje Whitney.

Ovakvi koncepti integracije nisu limitirani samo na kombinovanje sigurnosnih sistema. Jammy DeSousa, menadžer kompanije Tyco Security Product, kaže da fakulteti i univerziteti koji investiraju u otvorene i integrisane sisteme imaju prednost zbog lakšeg upravljanja i analize. Neki od najrobusnijih sistema otvorene platforme nude mogućnost integracije sa drugim sistemima i procesima koji se često nalaze na kampusima, kao što su automati koji ne koriste novac, parkirališta ili štampanje dokumenata.

“Postoji nekoliko otvorenih standarda koji su na raspolaganju i koji se sve više koriste. To su ONVIF, PSIA i OSDP, i oni nude put ka jednostavnijoj integraciji. Većina vodećih proizvođača danas nudi otvorene SDK i partnerske programe kako bi ohrabrili integraciju i tako ostvarili dodatnu vrijednost koja ne postoji kod samostalnih sistema”, kaže DeSousa.

Kada je riječ o trenutnoj potražnji, ova vertikala bilježi povećanje zahtjeva za upravljanje mobilnim uređajima i mrežnom propusnošću kod videosistema, navodi Haage. U slučaju naoružanih napadača, vrlo je važno da sigurnosno osoblje može otključati i zaključati vrata učionica sa udaljene lokacije, te da mogu izvršiti evakuaciju kako se približavaju mjestu napada.

Treba imati na umu da ovakva kompleksna sigurnosna rješenja zahtijevaju napredne procesne sisteme i ogroman prostor za pohranu podataka zbog velikog prostora koji kampusi obično zauzimaju. James Somerville-Smith, šef marketinga za EMEA regiju kompanije Honeywell Security and Fire, predlaže korištenje pohrane podataka u cloudu za ovakve slučajeve. Integracija različitih sigurnosnih aplikacija može se izvesti kroz cloud, čime je moguće olakšati posao sigurnosnom osoblju koje čitav sistem može nadgledati sa jedne lokacije.

Potreba za većim investicijama

Tradicionalno, fakulteti i univerziteti obično implementiraju tzv. “code blue” sistem za signalizaciju, osiguranje od krađe i kontrolu pristupa za osiguranje kampusa. Međutim, Patrick Wood, vlasnik i glavni konsultant kompanije Security Options and Solutions, ističe da su posljednji slučajevi oružanih napada pokazali da je potrebno preuzeti direktniji pristup u ovakvim scenarijima. Mnogi fakulteti i univerziteti su ubrzano proširili svoje kampuse, ali njihovi sigurnosni sistemi nisu bili u mogućnosti pratiti taj rast. Prema mišljenju Somerville-Smitha, sigurnosni sistemi u ovoj vertikali su rasli bez određenog plana. Berry dodaje da mnogi sigurnosni sistemi u obrazovnim institucijama nemaju adekvatno upravljanje i da ne koriste prednosti koje donosi analitika. S pozitivnije strane, upravni organi obrazovnih institucija shvataju da su im potrebni bolji sigurnosni sistemi.

Šta pokreće sigurnost u obrazovnom sektoru?

Globalno sigurnosno tržište obrazovnog sektora, koje uključuje škole i univerzitete, rast će u narednom periodu. Rast pokreće kombinacija veće brige za sigurnost i investicija u novu infrastrukturu. Prema izvještaju kompanije TechNavio, tržište će rasti godišnjom stopom od 14,3 procenta, dostižući 1,1 milijardu američkih dolara do 2018. godine.

Proizvođači opreme predviđaju sličan rast i na regionalnom nivou. Prema Charlesu Volschenku, direktoru kompanije Geutebruck USA, potrošnja na sigurnosne sisteme obrazovnog tržišta je iznosila prosječno 750 miliona američkih dolara u 2014. godini, te se očekuje da će rasti između 8 i 10 procenata godišnje.

Na fakultetima i univerzitetima najvažniji faktori su nasilje, krađe i zaštita intelektualne svojine, smatra Tristan Haage, CSO kompanije Mobotix. “Kako rastu cijene školarine tako raste i potrošnja na sigurnosnu opremu i sisteme”, kaže Haage dodavši da univerziteti obično posjeduju hiljade kamera koje aktivno koriste. Također, usvajanje modernih tehnologija je sve brže. “Tradicionalno, sigurnost na kampusima se bazirala na kontroli pristupa i bilježenju prisustva”, kaže Jammy DeSousa, menadžer kompanije Tyco Security Product. “Međutim, danas sigurnost studenata i osoblja postaje primarni cilj.”

Rješenja za sigurnost studentskih domova: SMARTair upraviteljima nudi kontrolu, a studentima sigurnost

25 Decembra, 2018

Da li biste radije upravljali sigurnošću trezora banke ili studentskih domova? Posao u banci je barem jednostavan: spriječite iznošenje novca, a zabranite pristup uljezima. Kamo sreće da je zaštita više stotina mladih ljudi jednako jednostavna

Piše: Thomas Schulz, direktor marketinga i komunikacija za EMEA regiju, ASSA ABLOY

E-mail: thomas.schulz@assaabloy.com

Studentski domovi su obično velike zgrade s velikom frekvencijom kretanja. Jedan korisnik koji se kreće između svoje sobe, čitaonice i teretane koristi vrata 15 puta dnevno. U domu u kojem živi samo 200 studenata to je 3.000 dnevnih događaja koje prati sistem kontrole pristupa. Kretanje velikog broja studenata predstavlja dodatno administrativno opterećenje za upravitelje objekata. Imajte na umu da određeni broj studenata dolazi u dom ili ga napušta svakog semestra. Za to se svake sedmice mora zakazati primopredaja ključeva, za kojim još morate i tragati ako se student ne pojavi.

Sigurnosna rješenja budućnosti

Mehanička zaštita ne može biti rješenje, jer mehaničke brave menadžerima ne nude kontrolu i fleksibilnost koja im je potrebna. Ona ne nudi praćenje u realnom vremenu, niti vođenje detaljnih evidencija o korisnicima ili korištenju brava. To znači da nema jednostavnog načina za praćenje neovlaštenog pristupa, npr. u slučajevima krađe. Postojeća generacija studenata, tzv. Generacija Z, odrasla je kao skupina „digitalnih domorodaca“. Oni očekuju pristupačnost kao standardnu funkciju umjesto mehaničkog rješenja koje se prvi put koristilo još u drevnom Egiptu. SMARTair bežični pristupni sistem upravo je dizajniran kao odgovor na izazove zaštite studentskih domova. On otklanja probleme s upravljanjem pomoću kombinacije kontrole i ušteda. Nudi brave na baterije koje se mogu lahko postaviti na postojeću infrastrukturu ili uključiti u novu instalaciju. Dovoljno je samo da instalateri zamijene postojeću mehaničku bravu bežičnim uređajem i povežu vrata s upravljačkim softverom.

Pametna zaštita

Kompaktni i robusni SMARTair uređaji mogu zaštititi svaki prolaz. Maske za brave (s opcionalnom tastaturom za dodatnu sigurnost) idealne su za studentske spavaonice i mogu se postaviti na drvena i staklena vrata, kao i na vrata za evakuaciju u slučaju požara ili nesreća. SMARTair zidni čitači podržavaju korištenje PIN-a i koriste se za kontrolu liftova, glavnih vrata ili ulaza na parking. I cilindri se lahko postavljaju u uredske prostorije. Dovoljno je zamijeniti postojeće mehaničke cilindre SMARTair uređajem. Kada je u pitanju zaštita ličnih predmeta, SMARTair brave se mogu postaviti na ormariće i podesiti preko istog sistema, bez potrebe za dodatnim modulom.

Zahvaljujući tom sistemu, studenti se mogu slobodno kretati uz posjedovanje programabilnih pametnih kartica, tagova ili zaštićene mobilne aplikacije. Uređaji podržavaju sve RFID tehnologije, a studenti mogu nositi samo jedan akreditiv kako bi otvarali vrata i pristupali dodatnim uslugama u objektu. Jedna kartica služi za otključavanje vrata, zaštitu stvari u ormariću, korištenje biblioteke, plaćanje kopiranja i kupovinu obroka. Tako se udobnost boravka u domu podiže na novi nivo.

SMARTair kontrola pristupa za sigurnost studentskih domova

25 Decembra, 2018

Bežični uređaji za vrata, brava za ormariće i zidni čitači upravnicima domova daju potpunu kontrolu

Ako imate izbor, da li biste radije upravljali sigurnošću u trezoru banke ili u studentskim domovima? Posao u banci je barem jednostavan: spriječite iznošenje novca, a zabranite pristup uljezima. Kamo sreće da je zaštita više stotina mladih ljudi jednako jednostavna.

Studentski domovi su obično velike zgrade sa velikom frekvencijom kretanja iz pravca spavaonica prema zajedničkim prostorijama, menzana i bibliotekama. Jedan korisnik koji se kreće između svoje sobe, čitaonice i teretane koristi vrata 15 puta dnevno. U domu u kojem živi samo 200 studenata, to je 3000 dnevnih događaja koje prati sistem kontrole pristupa.

Kretanje velikog broja studenata predstavlja dodatno administrativno opterećenje za upravnike objekata. Imajte na umu da određeni broj studenata dolazi u dom ili ga napušta svakog semestra. Za to se svake sedmice mora zakazati primopredaja ključeva, za kojim još morate i tragati ako se student ne pojavi. Ako se ključevi ne predaju, da li je neka soba stvarno sigurna za sljedećeg korisnika? Kako znate da ključ nije kopiran? Sa fizičkim ključevima i mehaničkim bravama, sigurnost ne nudi fleksibilnost, i nemoguće je imati uvid u stanje u objektu bez dugotrajne manualne inventure ključeva.

Sigurnosna rješenja budućnosti

Mehanička zaštita ne može biti rješenje, jer mehaničke brave menadžerima ne nude kontrolu i fleksibilnost koja im je potrebna. Ona ne nudi praćenje u realnom vremenu ni vođenje detaljnih evidencija o korisnicima ili korištenju brava. To znači da nema jednostavnog načina za praćenje neovlaštenog pristupa, npr. u slučajevima krađe.

Postojeća generacija studenata, tzv. “Generacija Z” odrasla je kao skupina „digitalnih domorodaca“. Oni očekuju pristupačnost kao standardnu funkciju umjesto mehaničkog rješenja koje se prvi put koristilo još u drevnom Egiptu. U narastajućem međunarodnom sistemu visokog obrazovanja u Evropi, privlačenje tehnološki orijentiranih studenata koji žele ugodno iskustvo boravka u kampusu ima ključnu ulogu.

SMARTair bežični pristupni sistem je dizajniran kao odgovor na izazove zaštite studentskih domova:

1. Sistemu je potreban robustan proizvod i softver za upravljanje većim brojem korisnika kao i brzim i čestim kretanjima lica. To je SMARTair.

2. Sistem treba olakšati život studentima pomoću kartica a ne ključeva. To je SMARTair.

3. Sistem treba zaštiti ne samo vrata vrata, nego i ormariće i uređaje za zaštitu javnih prostora kao što su parkirališta. To je SMARTair.

4. Sistem mora omogućiti jednostavnu nadogradnju, u vidu dodavanja novih vrata i nadogradnju funkcionalnosti postojećih instaliranih uređaja. To je SMARTair koji štiti vašu investiciju.

5. Sistem mora olakšati upravljanje dodatnim studentskim uslugama, kao što su automati i menze preko iste akreditacijske kartice koja se koristi i za zaključavanje vrata. To je SMARTair.

Bežični sistem kontrole pristupa SMARTair otklanja probleme s upravljanjem pomoću kombinacije kontrole i ušteda. On nudi brave na baterije koje se mogu lako postaviti na postojeću infrastrukturu ili uključiti u novu instalaciju. Dovoljno je samo da instalateri zamjene postojeću mehaničku bravu bežičnim uređajem i povežu vrata sa upravljačkim softverom.

Kompaktni i robusni SMARTair uređaji mogu zaštiti svaki prolaz. Maske za brave (s opcionalnom tastaturom za dodatnu sigurnost) su idealne za studentske spavaonice i mogu se postaviti na drvena i staklena vrata, kao i na vrata za evakuaciju u slučaju požara ili nesreća. SMARTair zidni čitači podržavaju korištenje PIN-a i koriste se za kontrolu liftova, glavnih vrata ili ulaza na parking. SMARTair cilindri se lako postavljaju u uredske prostorije. Dovoljno je zamijeniti postojeće mehaničke cilindre SMARTair uređajem. Kada je u pitanju zaštita ličnih predmeta, SMARTair brave se mogu postaviti na ormariće i podesiti preko istog sistema, bez potrebe za dodatnim modulom.

Zahvaljujući SMARTair sistemu, studenti se mogu slobodno kretati uz posjedovanje programabilnih pametnih kartica, tagova ili zaštićene SMARTair mobilne aplikacije. SMARTair uređaji podržavaju sve RFID tehnologije. Osim toga, studenti mogu nositi samo jedan akreditiv kako bi otvarali vrata i pristupali dodatnim uslugama u objektu. Jedna kartica služi za otključavanje vrata, zaštitu stvari u ormariću, korištenje biblioteke, plaćanje kopiranja i kupovinu obroka. Tako se udobnost boravka u domu podiže na novi nivo. Istovremeno, pošto SMARTair uređaji koriste standardne baterije, ovaj sistem je ekonomično rješenje i za vlasnike domova.

SMARTair koriste studenti širom Evrope

SMARTair već olakšava posao upravnicima domova širom Evrope. Jedan od njih je i Mezzino Rialto Court u Middlesbroughu u Velikoj Britaniji (www.mezzino.co.uk). “Jako smo zadovoljni rezultatom. Planiramo instalirati ovaj sistem kontrole pristupa i u druge studentske domove koje imamo na državnom nivou“, kaže James McGrath, direktor domova Mezzino.

U studentskom domu Funway u Madridu (www.funwayresort.com), sobe se zaključavaju pomoću SMARTair tehnologije. Zidni uređaji postavljeni u sobama regulišu potrošnju energije a studentima je na raspolaganju i individualni sef sa SMARTait bravom. Osoblje i studenti otvaraju različita vrata pomoću univerzalne pristupne kartice: SMARTair maske za brave su postavljene i na vrata teretane doma, učionica, igraonica, bazena, svlačionica i kupki, kao i soba za osoblje.

„Sistem zadovoljava naša očekivanja i lako se održava“, kaže Mario Arias, upravnik doma Funway.

Više informacija o primjeni SMARTair tehnologije za zaštitu studentskih domova možete saznati na www.tesa.es/smartair-students

Najveće sigurnosne prijetnje za kritičnu infrastrukturu

25 Decembra, 2018

Sektor zaštite kritične infrastrukture je jedan od najvažnijih prioriteta nacionalne sigurnosti svake zemlje. Napad na lokacije ovog tipa može imati katastrofalne posljedice i ugroziti živote ljudi. U ovom tekstu identificiramo najvažnije sigurnosne prijetnje u ovom sektoru kako bismo utvrdili temeljnu strukturu cjelovitih sigurnosnih rješenja namijenjenih zaštiti kritične infrastrukture

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Sektor zaštite kritične infrastrukture se smatra jednim od najvažnijih segmenata nacionalne sigurnosti u cijelom svijetu, jer je izrazito ranjiv kada su u pitanju terorističke prijetnje. Od 1996. do 2006. se desilo oko 2.500 napada na kritičnu infrastrukturu širom svijeta, navodi se u podacima Istraživačkog instituta za elektroenergetiku. Kako bi se spriječile potencijalno katastrofalne posljedice, države često koriste različite visokotehnološke sigurnosne proizvode koje nude kvalitetnije sisteme za upravljanje rizikom, ali i više cijene. Kompanija MarketsandMarkets predviđa da će se vrijednost globalnog tržišta rješenja namijenjenih infrastrukturi sa 63,7 miliona dolara u 2013. popeti na 105,9 milijardi dolara u 2018., uz složenu godišnju stopu rasta od 10,7 posto. Sjevernoameričko tržište će i dalje generisati najveće prihode, dok će tržišta zemalja Latinske Amerike, Bliskog istoka i Afrike zabilježiti rast.

Šta je to kritična infrastruktura?

Kritična infrastruktura je oduvijek predstavljala jedan od sigurnosnih prioriteta nacionalne sigurnosti. Tim pojmom su obuhvaćena kritična i temeljna postrojenja, međusobno zavisni sistemi i resursi koji predstavljaju osnovicu za politiku, ekonomiju, saobraćaj, sigurnost, energetiku, obrazovanje i komunikacije neke zemlje. Jednostavno, ona značajno utječe na svakodnevne aktivnosti u javnom životu. Naprimjer, oštećenje jedne termoelektrane može ugroziti sigurnost neke zemlje i dovesti do nezamislivih posljedica i problema po stanovništvo, jer za potpunu popravku ovog objekta može biti potrebno i više mjeseci ili sedmica.

Kritična infrastruktura je uglavnom na udaru terorističkih napada, vandala, uljeza i špijunaže, i često je se smatra glavnom metom za protudržavno djelovanje. Ove kritične lokacije treba zaštititi i od industrijskih nesreća i prirodnih katastrofa koje ugrožavaju stanovništvo čim se dogode. Naprimjer, u slučaju oštećenja brane može doći do problema u snabdijevanju vodom, otkazivanja sistema zaštite od poplava i navodnjavanja, pa čak i nestanka struje u toj oblasti ili, još gore, u cijeloj zemlji. Ako je na udaru elektroenergetska mreža, oštećenja mogu izazvati i curenje opasnih hemikalija i uzrokovati dodatnu štetu.

Kao primjer može poslužiti napad na elektroenergetsku mrežu u Kaliforniji u aprilu prošle godine, za koji je nedavno otkriveno da se radi o domaćem terorizmu, u kojem je na 17 transformatora pucano iz snajpera punih 19 minuta. Napadači su presjekli optički telekomunikacijski kabal u podzemnoj prostoriji u blizini navedene lokacije, nakon čega su ušli na lokaciju i pucali u rashladne sisteme pune nafte u transformatorima. To je dovelo do obilnog curenja nafte i pregrijavanja transformatora. Srećom, katastrofa je spriječena, ali ipak je trebalo 27 dana za popravku postrojenja i oštećenih transformatora. Kako piše Wall Street Journal, proizvodnja samo jednog transformatora može koštati više miliona dolara.

Hakerske prijetnje sve učestalije

Prijetnje fizičke naravi nisu jedina opasnost od koje treba zaštititi kritičnu infrastrukturu. Pored potencijalnih fizičkih prijetnji, kritična infrastruktura može se naći i na udaru hakerskih napada, posebno zbog rasta popularnosti računarstva u oblaku i umrežavanja proizvoda u posljednjih nekoliko godina. Zbog toga su se podatkovni centri naši u fokusu interesa za upravljanje rizikom po kritičnu infrastrukturu, tvrdi jedan od eksperata kompanije Siemens Building Technologies.

Početkom februara ove godine američki Državni institut za standarde i tehnologiju izdao je službeni priručnik nazvan Okvir za informatičku sigurnost, u kojem je opisana sveobuhvatna procedura zaštite od internetskih napada za sektor kritične infrastrukture. Ovaj dokument je podržala Bijela kuća i može pomoći institucijama da identificiraju i odrede prioritete za smanjenje rizika od ovog tipa napada. Tu su opisane i preporučene aktivnosti koje trebaju pomoći vlasnicima i operaterima da nauče kvalitetnije upravljati rizikom od virtualnih napada. Podrška ovom dokumentu od strane predsjednika SAD-a govori koliko je zaštita kritične infrastrukture od napada ovog tipa važna za neku zemlju.

Najvažniji izazovi zaštite

Elektroenergetska mreža obično uključuje više zgrada, resursa i objekata koji su raspoređeni u široj geografskoj regiji. Za potrebe ove infrastrukture se vremenom obično investira u različita tehnološka rješenja, što dovodi do šireg korištenja novih i zastarjelih uređaja, kaže Darren Chalmers-Stevens, zamjenik šefa odjela za zemlje Evrope, Bliskog istoka i Afrike u kompaniji VidSys. Kada su u pitanju sveobuhvatna veličina i broj objekata i različitih sistemskih instalacija, organizirano upravljanje elektroenergetskom mrežom može predstavljati ključni izazov zaštite kritične infrastrukture. Kako bi se ovim sistemom na više lokacija moglo upravljati na učinkovit i adekvatan način, najvažnije je da se za potrebe kritične infrastrukture preko jače sistemske integracije centraliziraju njegove operacije i pojača opreznost u vezi sa fizičkim i virtualnim prijetnjama.

Višeslojna zaštita perimetra na liniji fronta

Upravljanje rizicima po kritičnu infrastrukturu može predstavljati krupan izazov za operatera infrastrukture, i to zbog složenog rasporeda različitih sistema, uređaja i postrojenja na velikom području. Za ovaj tip infrastrukture naročito su pogodni višeslojni sistemi zaštite perimetra koji mogu ponuditi sveobuhvatnu zaštitu od različitih prijetnji poput vandalizma, neovlaštenih upada, terorističkih napada i dr. Predviđa se da će vrijednost globalnog tržišta senzora za elektronsku zaštitu perimetra i videonadzor u elektranama i rafinerijama u 2014. premašiti cifru od 160 miliona dolara, uprkos zaostacima ekonomske krize iz 2011. i 2012. godine. Ovaj snažan rast je posljedica trenda korištenja videonadzora na daljinu i umreženih senzora za potrebe daljinskog podešavanja i upravljanja uređajima s udaljene lokacije, stoji u izvještaju kompanije IMS Research, koja posluje u sklopu IHS-a. U slučaju elektroenergetskih mreža, svaka sigurnosna prijetnja može imati katastrofalne posljedice, zbog čega se menadžeri odlučuju za korištenje višeslojnih sistema zaštite perimetra.

Nuklearna postrojenja su savršeni kandidati za višeslojne sisteme zaštite perimetra. „Uobičajeni arhitektonski dizajn za nuklearne elektrane i ostale sigurnosno osjetljive lokacije uključuje inicijalni pojas volumetrijskih senzora (visine od 4–6 metara) s izraženom mogućnošću detekcije. Nakon oglašavanja uzbune, uljez mora savladati ogradu koja ga može zadržati na nekoliko minuta, čak i ako je dobro upremljen“, kaže Hagai Katz, zamjenik direktora marketinga i poslovnog razvoja u kompaniji Magal Security Systems. „Iza tog pojasa obično dolazi prazan prostor širine nekih deset metara. Ona je uvijek pregledna, što olakšava verifikaciju pomoću kamera ili drugog pojasa detekcije, poput mikrovalnih senzora, podzemnih volumetrijskih kablova ili infracrvenih detektora. Na kraju dolazi dodatna ograda za usporavanje uljeza, koja se može opremiti inteligentnim senzorima.“

Integracija videonadzora i sistema za detekciju neovlaštenih upada

Kod zaštite perimetra prioritetno je adekvatno integrisati videonadzorne sa sistemima za detekciju neovlaštenih upada. Ako pojedinci sami ili pomoću vozila žele upasti na ključnu lokaciju, oni će pri tome aktivirati senzore na perimetru. Sistem će nakon toga automatski poslati obavijest komandnom centru s odgovarajućim snimkom kamere na konkretnoj lokaciji kako bi operateri bili u mogućnosti reagovati. „Bez integracije videonadzornih sistema i sistema za detekciju upada bilo bi teško adekvatno reagovati prilikom detekcije upada od strane senzora. Sigurnosnom operateru bi trebalo mnogo vremena da pronađe odgovarajući snimak događaja“, kaže Joshua Phillips, direktor marketinga za videoanalitička rješenja za poslovne subjekte i kritičnu infrastrukturu u kompaniji Verint Systems. Pokrivanje cijele zone na kojoj se prostire elektroenergetska mreža može uključivati postavljanje više stotina videonadzornih kamera. Kao prva linija odbrane kritične infrastrukture, perimetarski sistem iziskuje konstantno videonadzorno praćenje za potrebe sveobuhvatne kontrole lokacije. Ipak, skoro je nemoguće da se čuvar i operater isključivo koncentrišu na praćenje kamera tokom smjene, a kamoli da nakon aktiviranja alarma odmah identificiraju koja je kamera u pitanju i o kojoj se lokaciji radi. Primjena videoanalitike ne samo da pomaže operaterima da spriječe upade ili napade, ona – što je još važnije – garantuje da čuvari i operateri neće propustiti bilo kakvu sumnjivu aktivnost. „Nakon detekcije kretanja ili drugih nepravilnosti, sigurnosni operateri dobivaju informaciju o geografskoj lokaciji osumnjičenika i mogu odmah poslati interventni tim“, kaže Phillips. Detekcija fizičkog kretanja pomaže operaterima da učinkovito uočavaju prijetnje, čak i u ekstremnim vanjskim i vremenskim uvjetima.

Platforma za potpunu integraciju

Zajednički cilj u pogledu zaštite kritične infrastrukture je da se čuvarima i operaterima omogući da što prije identificiraju i odgovore na prijetnje. Kako bi se omogućilo blagovremeno i učinkovito reagovanje na prijetnje po lokacije na kojima se odvijaju složene operacije, od ključne je važnosti imati centralni sistem upravljanja s otvorenom platformom s ciljem integrisanja različitih sigurnosnih mjera i podsistema. Osim toga, sigurnosni sistemi poput videonadzora, kontrole pristupa i zaštite perimetra mogu se jednostavno povezati s drugim važnim sistemima preko centralne integrisane platforme za upravljanje. Ovi sistemi uključuju IT, sisteme za detekciju dima i vatre, protivpožarnu zaštitu, telefonsku i radio komunikaciju i automatizaciju zgrada, i svi mogu biti instalirani na lokacije s kritičnom infrastrukturom. Oni se mogu lahko integrisati preko jedinstvene platforme, bez obzira na to jesu li u pitanju novi ili zastarjeli proizvodi i uređaji. Ova platforma za potpunu integraciju može omogućiti operaterima da upravljaju svim sistemima unutar lokacije kada dođe do prirodnih katastrofa, incidenata ili napada. „Integracija videonadzora, kontrole pristupa, alarma i protivpožarne zaštite je trajni i sve izraženiji fenomen koji od proizvođača i integratora traži posebno prilagođen pristup, jer su neki sistemi, poput onih za kontrolu pristupa, stari, ali i dalje operativni“, kaže Aluisio Figueiredo, operativni direktor kompanije Intelligent Security Systems. Pronalaženje sigurnosnog rješenja koje integriše različite sisteme u jedno multimodalno upravljačko rješenje ne podrazumijeva samo puko uvezivanje opreme, uređaja i sistema, nego i instalaciju rješenja koje će podržavati jasno utvrđene radne rutine, a pri tome osigurati brz, usklađen i učinkovit odgovor u kriznim situacijama, zajedno sa odgovarajućom analitikom nakon incidenta, kaže ekspert kompanije Siemens Building Technologies.

Zaključak

Osiguravanje kritične infrastrukture nikada nije jednostavno, prvenstveno zbog postojanja brojnih prepreka i problema, poput okruženja, budžeta i potrebe za konsenzusom svih aktera, što na kraju utječe na nabavku sigurnosne opreme za ove lokalitete. Uprkos izazovima, sigurnosno tržište u sektoru zaštite kritične infrastrukture i dalje nudi brojne mogućnosti ponuđačima sigurnosnih rješenja zbog njegove važnosti za nacionalnu sigurnost.

Tehnologija prepoznavanja lica na rubnim uređajima

25 Decembra, 2018

Prepoznavanje lica je popularnije nego ikada. Može se koristiti za sigurnosne, ali i druge namjene. Tehnologija se sve više seli na rubne uređaje, jer pametne kamere s integrisanim funkcijama prepoznavanja lica i dubokim učenjem mogu pomoći korisnicima da ostvare različite ciljeve

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Tehnologiju prepoznavanju lica krajnji korisnici sve više koriste zbog efikasnosti pri identifikaciji pojedinaca. „To je na neki način osnovna funkcija, koja može biti korisna u više vertikalnih tržišta. Automatski sistem za prepoznavanje osobe u bilo kojem dijelu svijeta i njeno povezivanje sa svakom instancom gdje se pojavljuje predstavlja moćan alat“, kaže Michael Jamieson, stručnjak za kompjuterski vid u kompaniji Senstar.

Prepoznavanje lica i dalje se primarno upotrebljava za zaštitu ljudi i imovine od kriminalaca, terorista ili drugih neželjenih pojedinaca. „Često se koristi u tzv. sigurnim i pametnim gradovima i aerodromima i za identifikaciju osoba s tzv. crne liste“, kaže Sadi Vural, direktor kompanije Ayonix. „Softver za prepoznavanje lica sisteme videonadzora čini izrazito efikasnim u pogledu minimiziranja prijetnje povezane s kriminalnim aktivnostima. Može se koristiti za slanje upozorenja prilikom ulaska lica s liste nepoželjnih osoba u određenu zgradu. Upravo to se desilo u tržnom centru Donau-Einkaufszentrum, stotinjak kilometara sjeverno od Minhena. Do toga je došlo nakon pljačke objekta izvan radnog vremena, prilikom čega je otuđen novac. Dvije sedmice kasnije sigurnosni tim u centru dobio je upozorenje da je kamera na ulazu prepoznala osumnjičenog pljačkaša, koji je nakon toga uhvaćen“, kaže Karen Sangha, menadžerica marketinga za sigurnosna rješenja u kompaniji Panasonic.

Sprečavanje kriminala

Jedan od glavnih faktora širenja tehnologije za prepoznavanje lica je sprečavanje kriminala. Njena vrijednost će s prošlogodišnje četiri milijarde dolara skočiti na 7,8 milijardi u 2022. godini, uz godišnju stopu rasta od 13,9 posto, prognoziraju u kompaniji MarketsandMarkets. „Izraženija potreba za naprednijim nadzorom i praćenjem na javnim mjestima, kao i povećana upotreba tehnologija za prepoznavanje lica u državnom sektoru, očekivano će dovesti do rasta tržišta ovih tehnologija. Tehnologija prepoznavanja lica se koristi da bi se ublažile prijetnje povezane s terorizmom i kontrolom granice. Očekuje se da će rastuća potreba za nadzorom na javnim mjestima biti jedan od glavnih faktora rasta tog tržišta“, navodi se u izvještaju.

Međutim, pored sigurnosti, prepoznavanje lica se koristi i za mnoge druge namjene, npr. pomaganje krajnjem korisniku da dođe do kvalitetnije poslovne inteligencije. „Današnji napredak softvera za prepoznavanje lica ne samo da se fokusira na potrebu za boljom sigurnošću već i pruža nikada kvalitetniji uvid u tipove korisnika i njihovo ponašanje. Korištenje ovih analitičkih sposobnosti oblikuje i mijenja način na koji kompanije pristupaju poslovanju i percipiraju njihovu korist. Najraširenija upotreba je u sektoru maloprodaje, gdje se tehnologija prepoznavanja lica može koristiti za marketinške analize, kao što su one o starosnoj dobi i spolu korisnika“, kaže Sangha.

Prelazak na rubne uređaje

Softver za prepoznavanje lica obično se zbog potrebne količine procesorske snage koristi na serveru. Ipak, ovaj proces može biti izrazito dugotrajan i skup, a ponekad teško udovoljava širokom spektru potreba za prepoznavanjem lica na samom tržištu. Kao rezultat toga, proizvođači su predstavili kamere s mogućnošću prepoznavanja lica. Jedan od primjera za to je čip koji je Qualcomm razvio 2017. godine, a koji je proizvođačima kamera omogućio da svojim modelima dodaju mogućnost detekcije ljudi, prepoznavanja lica ili praćenja pokreta. Većina stručnjaka slaže se da je napredak tehnologije samih kamera omogućio prebacivanje funkcije prepoznavanja lica na rubne uređaje. „Da, ovaj trend je lahko uočljiv. Važno je razlikovati detekciju lica od prepoznavanja lica. Kamera, npr., prvenstveno detektuje lica i prepoznaje ključne karakteristike, a samo prepoznavanje se izvodi na serveru kako bi se snimljeno lice usporedilo s onim u evidenciji. Međutim, moguće je da će se obrada podataka o licu u sve većoj mjeri vršiti i na samoj kameri“, kaže Walter Lee, menadžer za odnose s javnošću u kompaniji NEC. „Iako postoje mnogi pristupi za kreiranje brže i kompaktnije mreže, za očekivati je da se ova tehnologija neće moći koristiti na starijim kamerama bez žrtvovanja preciznosti ili brzine prikaza. S druge strane, kamere sa specijaliziranim hardverom, kao što je Nvidia Jetson modul, mogu lahko upravljati snažnom mrežom“, kaže Jamieson. „Maksimalno deset kamera obično može biti povezano na jedan Xeon server. Ako se koristi 1.000 kamera, to znači da vam za to treba 100 servera. To je preskupo i podrazumijeva zahtjevno održavanje i podršku. Integratori tu moraju biti jako pažljivi. Integrisane kamere u velikoj mjeri otklanjaju ovaj problem. Nedavno smo integrisali softver za 3D prepoznavanje lica na Axis P1367 kameru, koja vrši prepoznavanje lica, praćenje i 3D analizu lica. Ona nudi informacije o spolu, starosti i izrazu lica neke osobe te generiše šablon za lica. Šablon se nakon toga šalje na Milestone XProtect server. Jedan server može upravljati sa 10.000 kamera preko jedne serverske mašine“, kaže Vural.

Glavna prednost kamera za prepoznavanje lica je ta što se proces prepoznavanja može izvršiti na samom uređaju. „Ovo se može primjenjivati za provjeru identiteta, kontrolu uključivanja i skidanja s crne liste, analizu sličnosti lica, uočavanje ključnih karakteristika i analizu ljudskog kretanja. Time se korisnicima štede troškovi u vezi sa sveobuhvatnim postavljanjem inteligentnog sistema. Na osnovu mogućnosti prepoznavanja lica, kamera se može dubinski integrisati s poslovanjem klijenata, npr. za prijavljivanje na konferencije, vođenje evidencije o upisima u vrtiće i slanje upozorenja o posjetiocima kako bi se klijentima ponudila napredna usluga u postojećim kompanijama“, kaže Stanley Hu, direktor razvoja proizvoda u kompaniji Dahua Technology.

Kontrola rizičnih infrastruktura

Mogućnosti i funkcije koje nude kamere za prepoznavanje lica čine ih pogodnim za projekte sigurnih gradova. Međutim, postoje i slučajevi korištenja u drugim aplikacijama. „Na aerodromima, stadionima i drugim velikim javnim površinama kojima je potrebna zaštita kamere se mogu postaviti na ulazima. Nakon detekcije sumnjivog pojedinca kamera može usporediti njegovo lice s onim na crnoj listi i aktivirati alarm ukoliko se otkrije podudarnost“, kaže Jerry Hong, menadžer IP proizvoda u kompaniji Hikvision Digital Technology. „Osim praćenja u gradovima, kamere za prepoznavanje lica mogu se intenzivno koristiti i na aerodromima i stanicama, u zgradama, finansijskim institucijama i maloprodajnim objektima, kao i drugdje. Naprimjer, na aerodromima i stanicama kamere za prepoznavanje lica mogu se koristiti za distribuciju i kontrolu osoblja za praćenje lica s crne liste, blagovremeno hapšenje kriminalaca i identifikaciju osoba s krivičnim dosjeima kako bi se spriječile neželjene situacije. Kod inteligentnih rješenja za zgrade možete postaviti kamere za prepoznavanje lica na ulazima i izlazima kako biste provjerili identitet korisnika. Time se kompanijama koje su vlasnici imovine omogućava da unaprijed podignu zaštitne barijere i tako unaprijede svoje upravljačko iskustvo. Kod rješenja za finansijski i maloprodajni sektor, možete unaprijed verificirati identitet kupaca kako biste utvrdili je li riječ o određenom članstvu itd.“, kaže Hu.

Na šta treba obratiti pažnju prilikom nabavke

Pri izboru kamera za prepoznavanje lica potrebno je obratiti pažnju na nekoliko stvari kako bismo dobili pravi proizvod po odgovarajućoj cijeni. „Općenito govoreći, što je veća rezolucija, možete vidjeti na većoj udaljenosti. Što je kamera osjetljivija na svjetlost, možete vidjeti više u uvjetima slabog osvjetljenja“, kaže Lee. „Sistem-integratori moraju posvetiti više pažnje preciznosti prepoznavanja, kapacitetu galerije za evidenciju lica, maksimalnom podržanom broju lica na jednom ekranu, instalacijskim zahtjevima i prilagodljivosti složenim projektnim okruženjima“, kaže Stanley Hu, direktor razvoja proizvoda u kompaniji Dahua Technology. „Korisnici više pažnje trebaju posvetiti performansama proizvoda, što uključuje stopu lažnog prepoznavanja i evidentiranja lica. Osim toga, integratori moraju provjeriti je li neki proizvod usklađen s propisima i odgovara li navedeno rješenje poslovnim potrebama korisnika, uz kvalitetan omjer troškova i performansi“, kaže Hong.

I način postavljanja kamera igra važnu ulogu. Sistem-integratori bi trebali instalirati kamere na osnovu njihovih stvarnih parametara, vrste kamere i konkretnih potreba klijenata. „Obično treba izbjegavati neadekvatna okruženja, kao što su ona s jakim pozadinskim osvjetljenjem, kosim uglovima, neosvijetljenim dijelovima, velikim rastojanjem, nestabilnom bazom instalacije i nekvalitetnim napajanjem. Prioritetne lokacije trebaju biti one uz važne ceste, a u skladu s pravcem kretanja ljudi. Naprimjer, Dahua nudi sistem za pametno snimanje koji je pogodan za postavljanje na ulaze parkova i tržnih centara, s predloženom visinom instalacije od oko pet metara. On omogućava evidentiranje više lica na udaljenosti do 50 metara“, kaže Hu.

Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju…

Nafta i gas sa sigurnosne tačke gledišta

25 Decembra, 2018

Sa sigurnosne tačke gledišta, naftne i gasne instalacije su među najkritičnijim i najzahtjevnijimokruženjima. Brzina kojom neki incident može prerasti u katastrofu uslovljava ekstremno brzi prijenos informacija kako bi operateri na instalacijama mogli reagovati u što kraćem roku i na taj način eventualnu štetu svesti na minimum. Napredak na polju videonadzora, posebno kada je u pitanju videoanalitika, ima ogroman potencijal da pomogne u ranom otkrivanju požara, curenja nafte ili gasa, te drugih sigurnosnih problema na naftnim i gasnim instalacijama. Uza sve to, na taj način jeeksploatisanje nafte i gasamoguće učiniti efikasnijim

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

S obzirom da se istraživanje novih nalazišta nafte pomjera na nove lokacije širom svijeta, u porastu je potreba da se kvalitetnije nadziru udaljena postrojenja, da se kreira bolja zaštita od terorističkih prijetnji te pronađu novi i efikasniji načini detekcije curenja i nadzora cjevovoda. Sigurnosni sistemi za zaštitu bušotina i lokacija na kojima se vrši potraga za naftom i gasom uskoro će postati najveći segment sigurnosnog tržišta kada je u pitanju potrošnja i usvajanje novih tehnologija od strane rafinerija i postrojenja za odlaganje nafte i gasa. Prema istraživanju kompanije Frost and Sullivan, globalno sigurnosno tržište gasnih i naftnih instalacija procijenjeno je na vrijednost od 19,6 milijardi američkih dolara u 2013. godini, a procjenjuje se rast na 24,7 milijarde američkih dolara do 2021. godine. Uključujući mrežnu i cyber sigurnost, kombinovano sigurnosno tržište nafte i gasa će dostići 30 milijardi američkih dolara već 2018. godine.

Svaka šteta na naftnim i gasnim postrojenjima ima katastrofalne posljedice. Praktično svaki incident utječe na sigurnost zaposlenika, zagađenje životne okoline, povećanje troškova čišćenja, visinu troškova uzrokovanih oštećenjem opreme, odnosno njenom zamjenom, te povećanjem raznih drugih troškova, čija je lista sve duža i duža. Sve nabrojano postaje još intenzivnije kada se uzme u obzir priroda ovih instalacija. Postoji praktično na stotine potencijalno ranjivih mjesta na kojima se mogu pojaviti oštećenja ili curenje nafte ili gasa: veliki broj ventila i pumpi, kilometri i kilometri cjevovoda. Čak i u samom postrojenju okolina može biti različita, što donosi nove sigurnosne prepreke. Ako uzmemo rafineriju kao primjer, moramo znati da u obzir treba uzeti različite tipove nafte koja se transportuje na različitim temperaturama i pritiscima, od temperature i pritiska okoline, pa do ekstremnih vrijednosti od, naprimjer, 130 bara i 100 stepeni celzija.

Stroga pravila

Na sve ovo treba dodati i prostu činjenicu da su lokacije postrojenja obično vrlo udaljene i da se nalaze u vrlo zahtjevnim prirodnim okruženjima. Sve ovo naftnu i gasnu industriju čini jednim od najzahtjevnijih klijenata za kompanije koje nude usluge i proizvode na tržištu sigurnosti i zaštite. Jedno od ograničenja naftnog i gasnog sektora su vrlo stroga pravila kada je u pitanju oprema koja se koristi u postrojenjima. Naprimjer, oprema koja se koristi u zonama klase 1 – dakle, lokacijama koje su najbliže bušotinama – mora biti posebno otporna na eksplozije kako bi se osiguralo da takva oprema neće uzrokovati eksplozije na lokacijama visokog rizika. Slična ograničenja postoje i za mobilne uređaje pošto elektromagnetna zračenja iz ovakvih uređaja također mogu uzrokovati eksplozije.”Ako posmatramo tipičnu rafineriju gasa i nafte, broj kamera za nadzor se kreće između 300 i 500. Pored toga, sigurno ćete pronaći i termalne kamere koje detektuju plamen i curenje, te specijalne kamere koje se nalaze u zonama visokog rizika. Na bušotinama koje se nalaze na vodi obično postoji između 16 i 20 kamera koje se koriste za nadziranje eventualnih eksplozija, te 40–50 standardnih kamera”, navodi William Moore, viši menadžer prodaje u kompanijiPelco by Schneider Electric.Pošto na svakom postrojenju postoji ogroman broj sigurnosnih kamera, vrlo je nepraktično nadzirati ih sve vrijeme. U slučaju situacije koja zahtijeva uključivanje alarma, kamera koja nadzire područje pogođeno nepredviđenim događajem će se staviti u fokus sigurnosnog sistema i time će operater lakše odlučiti o koracima koje je potrebno napraviti.

Druga linija odbrane: videoanalitika

Videoanalitika je tipično najprikladnija za slučajeve nadziranja vanjskih ili prostranih unutrašnjih prostora, gdje nije moguće postavljanje drugih senzora (npr. skladište sa vrlo visokim plafonom) i najčešće se koristi za otkrivanje dima i vatre, detekciju curenja nafte ili gasa, detekciju bljeskova koji mogu biti rani signali vatre ili eksplozije, te za nadziranje osoblja u slučaju padova i sličnih nezgoda. Pored toga, videoanalitika se može koristiti za tipične sigurnosne namjene, kao što je zaštita objekata i prostora ili detekcija neovlaštenog pristupa.

Ipak, uprkos ogromnom napretku tehnologije, videonadzor i videoanalitika ne mogu potpuno zamijeniti tradicionalne sisteme za otkrivanje požara. Obično su oba sistema instalirana odvojeno. Videoanalitika je vrlo korisna za potvrdu alarmnih situacija, te za pružanje sekundarnog vizuelnog uvida u situacije koje su aktivirale druge senzore. Naprimjer, kombinacija termalnih i standardnih kamera može pružiti bolji uvid u alarmne situacije od korištenja samo jedne vrste kamera.

Videoanalitika koja otkriva plamen omogućava korisnicima da kontinuirano prate i procjenjuju situaciju na terenu i na udaljenostima od nekoliko kilometara. Tokom skeniranja nadziranog područja sistem identifikuje porast temperature iznad postavljenog praga. Kada dođe do detekcije plamena, kamera koristi višestruke alarmne mehanizme, uključujući i slanje tačne lokacije požara. Specifičnost ovakvih sistema ogleda se u tome što je moguće razlikovati plamen od drugih izvora dima koji su uobičajeni u industrijskim postrojenjima i koji ne predstavljaju prijetnju.

Kombinacija videoanalitike i termalnih kamera se sve češće koristi za nadziranje osjetljivih područja. Na ovaj način je moguće efikasnije nadzirati veći prostor nego što je to moguće uobičajenim metodama. Termalne kamere omogućavaju detekciju požara na udaljenostima od 600 metara, a u nekim slučajevima i na udaljenostima od jednog kilometra, dok standardne kamere u noćnim uslovima imaju maksimalni domet od svega 130 metara. Isto tako, standardne kamere su podložne češćim lažnim detekcijama uzrokovanim svjetlosnim izvorima koji se kreću (npr. automobilski farovi), bljeskovima i sličnim pojavama koje nisu vezane za požare. Na kraju, termalne kamere pružaju više detalja na noćnim snimkama.

Videoanalitika za nadziranjerada

Videoanalitika se može iskoristiti za nadziranje proizvodnih i drugih procesa, te na taj način pratiti ispravno funkcionisanje postrojenja. Naprimjer, moguće je nadzirati ritam rada pumpe te obavijestiti nadležne u slučaju uočenih nepravilnosti. Ovo čini videoanalitiku ekstremno korisnom u slučajevima nadziranja udaljenih lokacija na kojima ljudsko prisustvo nije stalno. Bez ovih mogućnosti kvar na postrojenju se može otkriti tek nakon nekoliko sati ili čak nekoliko dana ako je pumpa na vrlo udaljenoj lokaciji, odnosno tek po dolasku ljudske posade. Prema tome, ovakva rješenja štede vrijeme koje bi inače bilo protraćeno na detekciju problema, te videonadzor pretvaraju u inteligentni nadzor na osnovu kojeg se mogu preduzeti pravovremene akcije. Videonadzor se može iskoristiti za nadziranje ponašanja zaposlenika u alarmantnim i drugim sigurnosno kritičnim situacijama. Na taj način nadređeni mogu analizirati da li se poštuju sigurnosne i druge procedure propisane pravilima kompanije.

Povezivanje i integracija sistema

Jedan od najbrže rastućih tržišnih trendova je integracija sistema. “Postoje na hiljade ograđenih postrojenja koja su zaštićena senzorima, pa klijenti traže integraciju kamera i kontrole pristupa”, objašnjava dalje William Moore. “Naprimjer, implementirali smo takvo rješenje u zapadnom Teksasu. Skeniranje FOB pametne kartice na ulazu administratoru postrojenja prikazuje sliku kamiona.” Integrisane su i LPR kamere, mobilni telefoni i iPad uređaji za upravljanje i nadzor posjeta postrojenju.”Još jedna stvar koju korisnici traže jezajednička platforma, kao što je ONVIF”, dodaje Thomas Soderlund, menadžer za razvoj poslovanja u EMEA regiji kompanije Bosch Security Systems. “Sa starim analognim sistemima bilo je lahko – jednostavno izaberete kameru, uključite je i ona odmah radi. Sa IP uređajima situacija nije tako jednostavna, jer svaka promjena sistemskog softvera kamere (firmware) ili promjena modela zahtijeva dodatno programiranje glavnog sistema”, kaže Soderlund.

SCADA integracija

Od posebne je važnosti mogućnost povezivanja uređaja na SCADA sisteme. Glavna prednost integrisanog sistema nasuprot korištenju više sistema je jedinstveni interfejs za upravljanje alarmnim sistemom i nadziranje, čime se iz različitih segmenata pokušava sklopiti slika stvarnog stanja na terenu. Pored toga, integracija sistema može pomoći u zaustavljanju isporuke energenta i tako ograničiti negativne posljedice u slučaju curenja cjevovoda. Većina platformi zahtijeva posebne SDK (Software Developer Kit) dodatke kako bi se integrisali u SCADA sisteme, što je u velikom broju slučajeva skupo i kompleksno rješenje kojem treba posvetiti mnogo vremena.

Izbjegavanje lažnih alarma

Postoji nekoliko načina na koje se može izbjeći pojava lažnih alarma. Jedan je instalacija više različitih senzora za potvrdu alarmne situacije. Drugi način je kalibracija sistema pomoću postojeće baze podataka o pozitivnim i lažnim detekcijama. Testovi se mogu izvoditi korištenjem alata za čišćenje vodom pod visokim pritiskom, što omogućava testiranje u uslovima različite temperature i različitog pritiska. Na ovaj način se simuliraju različite vrste curenja u različitim vrstama cijevi. Ovi testovi se kasnije mogu koristiti kao polazna tačka za analitiku, na osnovu čega se mogu kreirati pragovi za aktivaciju alarma. Testovi se moraju ponavljati u redovnim vremenskim intervalima kako bi se osigurao kontinuiran rad rješenja.

Analitika uz pomoć sistema vještačke inteligencije provjerava stanje alarma i smanjuje broj lažnih uzbuna tako što pravi jasnu razliku između stvarnih objekata koji se nadziru i drugih objekata koji se ne nadziru, ali koji mogu kreirati lažne uzbune. Primjer takve situacije je nevrijeme, gdje munje i gromovi mogu kreirati lažne alarme. Sličan primjer je prelazak oblaka preko sunca, čime se stvara promjena u osvjetljenju, pa može doći do aktiviranja senzora koji mjere jačinu svjetla.

Ne samo video, učestvuju i drugi senzori

Za detekciju curenja cjevovoda ne koriste se samo specijalizovani senzori i videoanalitika. Postoje sistemi za detekciju curenja bazirani na zvuku. “Na instalaciji u južnoj Luizijani kamere su opremljene mikrofonima, pa sigurnosno osoblje može čuti zvuk koji proizvodi gas koji ističe iz cijevi”, objašnjava Moore iz kompanije Pelco by Schneider Electric. “Ovakvi sistemi se koriste u manje kritičnim zonama, dok je implementacija u kritičnim zonama nešto kompleksnija, s obzirom da mikrofoni moraju zadovoljiti stroge sigurnosne zahtjeve kako oni sami ne bi bili uzrok eksplozija.” Pored zvuka, najnapredniji sistemi mogu koristiti i miris kao sredstvo za detekciju curenja nafte ili gasa.

Automatski odgovor

Integracija informacija sa različitih senzora u jednu platformu obično se naziva PSIM (Physical Security Information Management – softver za upravljanje informacijamafizičke sigurnosti). Također, postoje rješenja koja omogućavaju ne samo objedinjavanje informacija već i automatski odgovor sistema na neku vanrednu situaciju. Sistem može bez ljudske intervencije pronaći najbližu osobu zaduženu za sigurnost, te je obavijestiti o novonastaloj situaciji. Važne informacije se mogu dostaviti putem mobilnog telefona, a moguće je čak korištenje pametnog telefona kao svojevrsne kontrolne stanice. Ipak, treba znati da ovakav sistem umnogome zavisi od kvaliteta bazne analitike. Automatski odgovori smanjuju vrijeme potrebno za reakciju, pa su korisni i za sigurnost i zaštitu, ali i za efikasnost cjelokupnog sistema jer se brzo reaguje na neplanirane probleme.

Trendovi za budućnost

Kako se iskorištavanje nafte i gasa seli u sve nepristupačniju okolinu, tako raste i potreba za nadzornim sistemima. Budućnost zahtijeva otporne i pouzdane sisteme koji mogu podnijeti teške uslove rada, a pri tome komunicirati sa drugim sistemima koji će pored sigurnosti nuditi i optimizaciju radnih procesa. Integrisani sistemi su bez sumnje budućnost videonadzora, jer koriste svu tehnologiju koja im stoji na raspolaganju kako bi poboljšali sigurnost i zaštitu.

Prihvatanje cloud-baziranih sistema

Naftne bušotine su raštrkane širom svijeta, od Aljaske do Azerbejdžana, od Sibira do Saudijske Arabije. Neophodnost nadzora tih lokacija (posebno onih na udaljenim lokacijama) kreira potrebu za platformom koja će biti u stanju da na jednom mjestu skuplja i pohranjuje sve snimke. S obzirom da se konekcija sa udaljenim lokacijama ostvaruje putem satelitskih veza ili mobilnih telefona, mogućnost cloud-bazirane pohrane postaje sve važnija. Ova vrsta pohrane također rješava problem velike količine prostora potrebne za smještaj snimaka. Problem je što je trenutna pohrana u cloud sistemima prilično spora. Sigurnosni problemi, kao i potreba za konstantnom konekcijom velikog kapaciteta za sada sprečavaju masovnije korištenje ovih tehnologija.

Jedno od rješenja je kreiranje sistema koji znaju šta je važno na snimcima, pa se važni podaci kao što su lica ljudi čuvaju u visokoj rezoluciji, dok se manje bitni detalji snimaju manjom rezolucijom.

Cloud pohrana podataka nudi mogućnost otvaranja pristupa snimcima svim zainteresovanim stranama u organizaciji. Izbor kamera i njihov raspored se obavlja prema funkciji, ali su sve informacije spremljene na jedno mjesto, a pristup kamerama je određen prema definisanim pravilima o pravu pristupa. Na ovaj način je omogućen pogled na lokaciju iz obje perspektive – one sigurnosne i one koja služi nadziranju i optimizaciji rada postrojenja i osoblja.

Eccos: Sustav praćenja unutrašnje korozije cjevovoda

25 Decembra, 2018

U naftnoj i plinskoj industriji zaštita od korozije jedan je od najvažnijih čimbenika izgradnje cjevovoda budući da trasa cjevovoda prolazi kroz različite vrste zemljišta u kojima stupanj vlažnosti tla varira. U više od 50 % slučajeva korozija je direktan uzrok kvarova, pa industrija troši nekoliko milijarda dolara godišnje na njeno sprječavanje i popravke

Piše: Anita Jerković, voditeljica marketinga, ECCOS inženjering

E-mail: anita.jerkovic@eccos.com.hr

Jedinica za online kontinuirano mjerenje korozije SKID razvijena je u suradnji s američkom tvrtkom EnhanceCo, specijaliziranom za razvoj, proizvodnju i održavanje opreme za mjerenje unutrašnje korozije. Služi stalnom nadziranju tekućina i plinova u cjevovodima u stvarnim uvjetima rada, ne ometajući pritom punjenje, protočnost ili rad cjevovoda. Ovaj se sustav koristi za ocjenjivanje postupaka za praćenje korozije i bakteriološku kontrolu, prikupljanje uzoraka bez generiranja opasnog otpada, online analizu programa tretiranja kemikalijama, prikupljanje podataka koji zadovoljavaju regulatorne zahtjeve praćenja te za procjenu rizičnosti cjevovoda i nadzor integriteta cjevovoda.

Trajni i prenosivi sustavi

Može se instalirati na novim ili postojećim kopnenim ili offshore cjevovodima, a dostupni su trajni i prenosivi sustavi te sustavi postavljeni na prikolici. Sustav se koristi sljedećim tehnikama praćenja:

Gubitak mase („kuponi“)
Mjerenje električnog otpora
Mjerenje linearne polarizacije
Sustav nadziranja sesilnih bakterija
Sustav praćenja pH vrijednosti
Mjerenje hidrogena
Galvanska mjerenja
Sustavi za uzorkovanje plinova i tekućine
Nadzor onečišćenja uljima
Sustavi lokalnog ili daljinskog prikupljanja podataka korištenjem aplikacije SCADA

Specifikacije konstrukcije

Jedinica SKID konstruirana je sukladno pravilima o tlačnoj opremi (direktiva 2014/58/EU), direktivom ATEX o opremi i zaštitnim sustavima namijenjenima uporabi u potencijalno eksplozivnim atmosferama (direktiva 2014/34/EU) te direktivama za ispunjavanje uvjeta za nošenje oznake CE, koja dokazuje da je proizvod ocijenjen i da ispunjava sve zahtjeve EU-a u području sigurnosti, zdravlja i okoliša. Jedinica nosi identifikacijsku oznaku CE2464, čime je zadovoljen osnovni preduvjet za plasman jedinice na tržište Europske unije. Neke od direktiva EU-a za CE su: Direktiva o sigurnosti strojeva – 2006/42/EC, Direktiva o niskonaponskoj električnoj opremi – 2014/35/EU, Direktiva o elektromagnetskoj kompatibilnosti – 2014/30/EU, Direktiva o osobnoj zaštitnoj opremi – 2014/30/EU, Direktiva o mjernim instrumentima – 2004/22/EC i druge.

SCADA – sustav daljinskog praćenja

Sustav daljinskog praćenja SCADA temeljen je na programskom paketu ICONICS Genesis64 HMI/SCADA. Paket Genesis64 temeljen je na tehnologijama OPC i OPC-UA, PLC, BACnet i .NET, HTML5 i SharePoint®. SCADA je dostupna putem internetskog pretraživača koji predstavlja interaktivno grafičko sučelje, uključujući prikaz arhiviranih mjernih veličina i alarma. Integrirana platforma ICONICS WebHMI pruža sve potrebne komponente s poslužiteljskog web servera za automatsku instalaciju na proizvoljni internetski pretraživač. Cjelokupni sustav daljinskog praćenja SCADA iz temelja je razvijen i krojen prema specifičnim potrebama korisnika. Tvrtke Eccos i EnhanceCo predstavit će ovaj jedinstveni proizvod na međunarodnom sajmu StocExpo od 20. do 22. 3. 2018. u Rotterdamu, koji okuplja najveće stručnjake iz područja naftne i plinske industrije. U Hrvatskoj se ovaj sustav uspješno primjenjuje u tvrtki Janaf, koja upravlja istoimenim međunarodnim sustavom prijevoza nafte od Luke i Terminala Omišalj do domaćih i inozemnih rafinerija u istočnoj i središnjoj Europi.

Integracija sistema u bankarskom sektoru

25 Decembra, 2018

Konzervativna priroda bankarskog sektora čini ga jednom od najžilavijih tržišnih vertikala za ulazak sistem-integratora. Često se mogu čuti pritužbe da su banke indiferentne prema sigurnosnim pitanjima uprkos osjetljivosti njihovog poslovanja i s njim jasno povezanih rizika. Ipak, detaljnija analiza uz pomoć industrijskih igrača i analitičara nudi uvid u napredne i prilagodljive marketinške strategije i poslovne pristupe koji mogu pomoći sistem-integratorima da uđu na ovo tržište

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Finansijske institucije predstavljaju srž savremene globalne ekonomije. Moderne korporacije su naviknute na pogodnosti transnacionalnog poslovanja i ne mogu funkcionisati bez podrške banaka, koje svoje usluge nude 24 sata dnevno. Klijenti su se, također, navikli na jednostavnost pristupa novcu u bilo koje vrijeme i bez banaka bi obavljanje bezgotovinskih transakcija bilo veoma otežano. S druge strane, banke čine sve kako bi svoje usluge ponudile što većem broju klijenata. Zbog toga su usvojile tehnologije i iskoristile internet za elektronsko ili, još modernije, mobilno bankarstvo. Ipak, banke nerado investiraju u sigurnost i sporo implementiraju modernu tehnologiju, ali to ne znači da ih sigurnosna pitanja ne zanimaju. Zapravo, čest je slučaj da sistem-integratori nisu dovoljno upućeni u načine na koje finansijske institucije percipiraju sigurnost.

Manjak interesa za sigurnost u bankarstvu

Uprkos snažnom finansijskom oporavku i njegovom utjecaju na BDP, banke su i dalje nepovoljna vertikala za sigurnosnu industriju i još oklijevaju sa prelaskom na moderne tehnologije videonadzora. Za većinu sistem-integratora ovakav pristup je nelogičan. Banke pokazuju spremnost da idu naprijed pomoću interneta i mobilnog bankarstva, ali oklijevaju sa primjenom slične tehnologije za zaštitu svojih sistema. Bob Mesnik, direktor kompanije SI Kintronics iz New Yorka, tvrdi da uvjeravanje banaka da poboljšaju svoju sigurnost predstavlja veliki napor. „One nerado ulažu u sigurnost i mi ne znamo kako da ih uvjerimo u suprotno“, kaže Mesnik i naglašava kako velike banke gotovo da uopće ne brinu za sigurnost, dok postoji određeni interes u manjim bankama, ali on se svodi na praćenje radnog učinka njihovih uposlenika. Sa Mesnikovim komentarom slažu se i ostali sistem-integratori unutar ovog sektora. Kao najvažniji razlozi za ovakvo ponašanje banaka često se navode briga za sigurnost i isplativost ulaganja. No, čak i kada se ove dileme otklone, banke i dalje ne pokazuju spremnost da krenu naprijed.

Razumijevanje izazova

Ovo ne znači da su banke u potpunosti nezainteresirane za nadogradnju svojih videonadzornih sistema. Brojne studije slučaja koje su radili proizvođači ili sistem-integratori ukazuju na primjere u kojima su banke prešle na IP tehnologiju i smatrale takvu investiciju opravdanom. Tyco je kompanija koja ima bogato iskustvo u radu s ovom vertikalom i njeni predstavnici su objasnili izazove sa kojima se sistem-integratori suočavaju tokom rada sa klijentima iz bankarskog sektora.

„Klijenti rade sa većim budžetskim ograničenjima i moraju odrediti kao prioritete one projekte koje smatraju apsolutno neophodnim, bilo da je riječ o zamjeni zastarjele sigurnosne tehnologije, ispunjavanju regulatornih zahtjeva ili odgovoru na strategije poslovne ekspanzije“, kaže Chris Jones, regionalni rukovoditelj prodaje za instalacije i usluge u kompaniji Tyco Asia Pacific. „Neki klijenti također eksternaliziraju svoje odjele za nabavke. Ove kompanije dosta striktnije pristupaju analizi ponuda i češće se odlučuju na oglašavanje tendera kako bi povećale konkurentnost cijena“, kaže on.

Aidan Anderson, sigurnosni konsultant u britanskoj kompaniji Red Leaf Consultancy, dodatno obrazlaže ovu problematiku. On smatra da neki sistem-integratori ne poznaju sistem rada u bankarskom sektoru, kao ni percepciju fizičke i tehničke sigurnosti unutar njega. Iako se iz perspektive sigurnosnog sektora zaštita imovine banke čini kao prioritet, banke se češće odlučuju na kontrolu određenih identificiranih rizika. Sigurnost je samo jedan od njih, dok se ostali tiču likvidnosti, kapitala i regulative. Metode kontrole rizika mogu uključivati nadogradnju sistema i opreme, ali isto tako mogu podrazumijevati i usvajanje određenih procedura ili nabavku usluga iz oblasti osiguranja.

Smanjiti rizik poslovanja

„U bankama sigurnost se većinom tretira kao jedan od odjela, a ne neki poseban segment, što znači da, kao i drugi odjeli, sigurnost mora dovesti do povrata uloženog, bio to veći prihod, ušteda, veća učinkovitost procesa ili smanjenje broja članova osoblja“, kaže Andreson. On smatra da izazov za sistem-integratore leži u radu sa potencijalnim klijentima, koji treba biti usmjeren ka demonstraciji načina na koji njihovi proizvodi mogu ponuditi prednosti u smislu smanjenja rizika i unapređenja rada sigurnosnih odjela kako bi poslovni subjekti investirali u njih, a ne u druge, konkurentske odjele. Paul Bremner, analitičar za videonadzor i sigurnosne usluge u kompaniji IHS, blisko sarađuje sa zajednicom sistem-integratora. On navodi dodatne varijable koje mogu utjecati na odluke koje banke donose u pogledu sigurnosti. „Bankarski sektor se može podijeliti u različite podsektore. Tu imamo filijale, distributivne centre i poslovne urede. Svaki od njih ima posebne zahtjeve i jedinstvene izazove“, kaže Bremner. „Za integratora koji želi poslovati u ovom sektoru važno je imati svijest da se nivoi na kojima se odlučuje o instalaciji ili nadogradnji sigurnosnog sistema u ovim institucijama razlikuju.“ Odluka o angažmanu određenog sistem-integratora također zavisi od toga na kojem nivou je donesena. Ako je to lokalni nivo, to može izjednačiti šanse za integratore na regionalnom i državnom nivou. No, ako se odluka donosi na državnom nivou, banke će se zasigurno odlučiti za sistem-integratore koji posluju na istom nivou i koji imaju odgovarajuće iskustvo.

Napredne strategije za privlačenje klijenata

Ako imamo u vidu trendove da se banke odlučuju za iskusne kompanije koje posluju na nivou države, jasno je da je bankarski sektor tvrd orah za većinu sistem-integratora. Ipak, analitičari kompanijama sugerišu da promijene svoje marketinške strategije kako bi ojačale svoje prisustvo na tržištu. Danas su prodajne strategije fokusirane na promovisanje opreme i softverskih paketa kao pojedinačnih rješenja, dok se integracija odnosi na zajedničku instalaciju odvojenih komponenti. Određeni akcenat stavljen je i na interoperabilnost i kraće prekide rada, uz mogućnost da se kvarovi otklone na daljinu. Iako ove poruke mogu biti učinkovite u drugim segmentima tržišta, za bankarski sektor one ne znače mnogo ako prodavani proizvod nije unikatan.

„Ipak, ako postoji vodeća strategija, to je rad sa potencijalnim klijentima u projektovanju sistema“, kaže Anderson. „Za to je sistem-integratoru potrebno mnogo vremena i napora jer često nije dovoljno raditi samo sa sigurnosnim odjelom, nego i IT podrškom, a potencijalno i sa dobavljačima opreme. Prednost ovog pristupa je jasna, ali za sistem-integratora koji ovo obavlja ishod i ne mora predstavljati pravi odgovor.“ Ključna Andersonova poruka u ovom slučaju jeste činjenica da iako integracija sistema sama po sebi može smanjiti troškove, čak i nakon početne investicije, njen utjecaj nije u toj mjeri značajan kada ga se usporedi sa budžetom na nivou sigurnosnog odjela ili cijele organizacije. Zbog toga treba staviti fokus na kreiranje mogućnosti koje odražavaju postojeće poslovne potrebe za usklađivanjem strategije i razumijevanjem poslovnih faktora, kao i za kreiranjem rješenja koja se fokusiraju ne samo na integrisane sisteme nego i na način na koji se to može iskoristiti u kombinaciji sa drugim sigurnosnim funkcijama kako bi se ostvario uspjeh.

Integracija instaliranih platformi

Objašnjavajući razloge koji stoje iza uspješnosti kompanije Tyco u ovom poslovnom sektoru, Jones navodi da je ključni faktor bila ponuda poslovnih rješenja koja integrišu nekoliko instaliranih platformi za videonadzor u skladu sa zahtjevima klijenata. PSIM rješenje ove kompanije je u ovom kontekstu igralo ključnu ulogu. „PSIM rješenje kompanije Tyco nudi otvorenu platformu za integraciju s ciljem posjedovanja centraliziranog uvida u sigurnosne aktivnosti“, kaže Jones. „Ona je ponudila mogućnost da se različiti izvori informacija transformišu u poslovnu inteligenciju u stvarnom vremenu i ponude analizu situacije za potrebe blagovremenog prikupljanja preciznih podataka, pri čemu je automatizirani radni proces doveo do bržeg i učinkovitijeg reagiranja na nepredviđene situacije i njihovo rješavanje. Na taj način su unaprijeđeni procesi reagiranja na nepredviđene situacije, smanjeni rizici i sniženi operativni troškovi.“

Neki sistem-integratori pokušavaju i sa tradicionalnim pristupom dodavanja vrijednosti svojim uslugama kako bi povećali broj klijenata. George Zarifopoulos, službenik Odjela za marketing i komunikacije u kompaniji Takis G. Zarifopoulos, kaže da kompanija u kojoj radi nudi ugovore o besplatnom održavanju sistema u određenom vremenskom periodu. „Ponuda besplatnog održavanja u periodu od dvije godine našim projektima daje na autentičnosti i pouzdanosti“, kaže Zarifopoulos.

Sistemi prilagođeni finansijskom ambijentu

Prema izvještaju kompanije Ernest and Young, najvažniji trend u bankarskom sektoru u 2015. bit će jačanje profitabilnosti, ali ne i potraga za masivnim prihodima. Zbog toga će se banke morati transformirati uz pomoć manje glomaznih i fleksibilnijih poslovnih modela koji su otporni na globalni usporeni ekonomski rast. Moderni videonadzorni sistem koji izlazi izvan okvira puke sigurnosti i pomaže bankama da unaprijede poslovanje predstavlja idealno rješenje za potrebe banaka da prežive negativnu ekonomsku klimu. Istovremeno, posebno prilagođena marketinška strategija koja akcentira konkretne prednosti izvan sfere same sigurnosti predstavlja ono na što se sistem-integratori trebaju fokusirati kako bi ostavili traga u bankarskom sektoru.

Banke će favorizirati videonadzor u odnosu na sigurnost

Tehnološki napredak u oblasti bankarske sigurnosti nije ograničen na ovaj sektor, ali njegove aplikacije jesu. Paul Bremner, analitičar za videonadzor i sigurnosne usluge u kompaniji IHS, tvrdi da banke investiraju u novu sigurnosnu opremu i rješenja nakon što razmotre mogućnost povrata investicija i uštede na održavanju koje takva ulaganja donose. Prema istraživanju koje je radila kompanija Cisco, 43% klijenata u SAD-u smatra da njihova primarna banka ne razumije njihove potrebe, a 31% vjeruje da im banka ne pomaže da ostvare svoje osnovne finansijske ciljeve. Banke su sve više svjesne postojanja ovog raskoraka u pogledu svojih usluga i aktivno tragaju za rješenjem. Ovaj zahtjev, u kombinaciji sa sve izraženijom potrebom za unapređenjem učinkovitosti filijala i postizanjem boljih rezultata sa manje resursa, jasno oslikava na koji način će banke iskoristiti svoje videonadzorne sisteme kako bi došle do analitičkih podataka. „Tehnologije poput poslovne inteligencije i analitike mogu pomoći filijalama da unaprijede svoju operativnu metriku poput praćenja formiranja redova“, kaže Bremner. „Na taj način banke mogu kreirati modele upošljavanja osoblja koji su usklađeni sa protokom kupaca tokom dana, čime se sprečava pojava gužvi. Tehnologija poput ove pomaže bankama da skrate vrijeme čekanja za klijente i optimiziraju raspoređivanje osoblja“, kaže on.

Biometrijska tehnologija za zaštitu bankomata

Inovativni trendovi u oblasti biometrijske tehnologije pomogli su bankarskim institucijama da ponude sigurnije i pristupačnije usluge na bankomatima. U aprilu 2014. godine američko Savezno vijeće za kontrolu finansijskih institucija, koje djeluje kao finansijski regulator na području SAD-a, upozorilo je banke na novi val pljački bankomata u okviru kojih se koristi kombinacija sajberskih napada i krađe podataka korisnika. Ovaj novi stil pljački američka tajna služba nazvala je „neograničene operacije“, jer počinitelji imaju mogućnost da povuku znatno više novca sa računa u odnosu na limite, čime se banke izlažu riziku od gubitka velike količine gotovine.

Otkada su se bankomati pojavili u finansijskom sektoru tokom 1960-ih, oni se predstavljali olakšanje kako za klijente tako i za banke. Kartice i PIN brojevi su u prošlosti bili dovoljni za zaštitu, no krađe su s vremenom postale sofisticiranije. Zbog toga su se banke okrenule modernoj tehnologiji u vidu biometrije. Biometrijska tehnologija je već popularizirana u različitim sektorima širom razvijenih zemalja. No, kada su u pitanju bankomati, njeno usvajanje ide nešto sporije na području SAD-a ili Zapadne Evrope u odnosu na brzorastuće ekonomije Azije ili Latinske Amerike. Ipak, ova situacija bi se mogla brzo promijeniti jer stručnjaci predviđaju globalni rast potražnje za biometrijskim bankomatima zbog eskalacije sigurnosnih rizika. Prema procjeni organizacije Biometrics Research Group, implementacija novih biometrijskih tehnologija u finansijskoj industriji može smanjiti operativni rizik neke institucije za najmanje 20 posto u periodu od deset godina. Kompanije koje nude biometrijska rješenja ohrabrene su i dosadašnjim reakcijama banaka i njihovih klijenata. Ipak, inicijalna namjena biometrijske tehnologije bila je unapređenje sigurnosti i praktičnosti korištenja, no ona je vremenom izašla izvan okvira ove uloge i danas pomaže bankama da se diferenciraju unutar tržišta. Banke pomoću biometrijske autentifikacije unapređuju sigurnost, pri čemu korisnicima nude i jednostavnost interakcije sa bankomatom za sve ono za što ga oni žele koristiti, bez potrebe za pamćenjem PIN-ova ili korištenjem samih kartica. U budućnosti biometrijska tehnologija će zasigurno igrati ključnu ulogu u finansijskoj industriji, jer su banke i njihovi klijenti svjesni potencijala koji ona nudi. Kao i kod svake nove tehnologije, početno oklijevanje u pogledu usvajanja je neizbježno, ali jednom kada se njene prednosti uzmu u obzir, neće proći mnogo vremena prije nego što sistemi biometrijske autentifikacije postanu standard za bankomate.

Prethodni
1
…
105
106
107
108
109
Sljedeći