Glasovni asistenti postaju sve popularniji, a njihova primjena se širi na poslovni i sektor pametnih domova. Danas se uglavnom koriste za kontrolu klima-uređaja i prostorija za sastanke, pri čemu štede energiju i olakšavaju organizaciju sastanaka. No, glasovni pomoćnici su i sve pametniji pošto ih kompanije koriste za analizu podataka i poslovnu inteligenciju

Izvor: a&s SMAhome

E-mail: editorial@asadria.com

Glasovna kontrola je ključna oblast za istraživanje kada je u pitanju automatizacija domova. Uređaji koje se koriste postaju sve manji zbog evolucije tehnologije, počevši od desktop računara, laptopa i tableta do pametnih telefona i nosivih uređaja. Na kraju će od njih ostati samo glas. Kao što glasovna kontrola može biti pogodnost u domovima, tehnologija može pružiti slične prednosti i u uredskim prostorima. S obzirom na to da ljudi svojim domovima dodaju automatizaciju i glasovnu kontrolu, više nije neobično da i u uredima nalazimo primjere integracije pametne tehnologije i glasovne kontrole.

Transformacija uredskih prostorija

Kako kompanije procjenjuju nove tehnologije prema svojim potrebama, uredsko okruženje u posljednjih nekoliko godina prolazi kroz transformaciju, navodi Brad Hintze, direktor marketinga proizvoda u kompaniji Control4. „Automatizacija može pomoći u kontekstu sigurnosti, upravljanja energijom, prostorijama ili zgradama, pri čemu vidimo da vlasnici malih i srednjih preduzeća koji već imaju Control4 u svojoj kući dodaju iste sisteme svojim poslovnim prostorima“, kaže Hintze. Uz automatizaciju, jedna glasovna komanda je dovoljna za uključivanje svjetla, podizanje zavjesa i aktiviranje ekrana u više soba istovremeno. „Umjesto da se koristi ekran osjetljiv na dodir, kontrola glasa olakšava korisnicima da prilagode ambijent prostorije pomoću jedne komande. Glasovna kontrola može se koristiti za upravljanje automatizacijom u uredskim prostorijama za sastanke, sobama za prezentacije, predvorjima i dr.“, kaže Bill Lally, direktor kompanije Mode: Green, koja pruža usluge za hotele i velike komercijalne prostore.

Kontrola klima-uređaja i prostorija za sastanke

Kontrola glasa u uredima i dalje je relativno novi koncept. Tipovi automatizacije koji se danas najčešće koriste vezani su za prostorije za sastanke i klimatizaciju. Klima-uređaji su najveći potrošači energije. Kao takvi, oni mogu biti povezani sa senzorima i zavjesama kako bi s njima radili na uštedi energije. Ni Wen-lu, generalni direktor u kompaniji AIFA Technology, slaže se da je kontrola klima-uređaja čest vid primjene glasovnih sistema u poslovnim prostorima jer ih ljudi zaboravljaju isključivati. U salama za sastanke oprema koju treba kontrolisati uključuje projektor, opremu za videokonferencije, rasvjetu, klima-uređaje i zavjese. Idealno, oprema bi se morala kontrolisati pritiskom na dugme, pomoću jedne glasovne komande ili prekidača. Glasovni pomoćnik može početi sastanak pomjeranjem zavjese i uključivanjem svjetla. Možete aktivirati radni režim za prezentacije uključivanjem projektora i zatamnjivanjem svjetla, te omogućiti vođenje diskusije isključivanjem opreme. „Velika sala za sastanke može imati i do 16 zavjesa i više setova za rasvjetu. Što je veći prostor, to je više opreme i mogućnosti korištenja i veći je broj ljudi koji će alate za automatizaciju smatrati korisnim“, kaže Brian Lin, osnivač tajvanske kompanije Oplus, koja se bavi automatizacijom ureda. Osim toga, uredski menadžeri se brinu za budžet i sigurnost i žele jednostavno upravljanje uredskom opremom, kaže Lin.

Ciscov Spark Assistant

S obzirom na potrebu za jednostavnijom organizacijom sastanka, Cisco je nedavno predstavio Spark Assistant rješenje, posebno dizajnirano za ovu svrhu. Zadatak ovog pomoćnika je otkloniti probleme poput traženja sobe za sastanke, njenog umrežavanja i sl. „Pravi virtuelni pomoćnik će vam pomoći da budete produktivniji i fokusirate se na ono što je bitno, a to je rad s vašim timom“, navode u kompaniji. Spark Assistant može otvoriti sastanak, pridružiti mu se ili ga napustiti. Isto ako, može pozvati nekoga iz kompanije i pomoći prilikom upravljanja i kontrole Cisco Spark uređaja.

Cisco Spark pomoćnik će najprije biti dostupan u novoj verziji Cisco Spark Room 70, koja nudi 70-inčne 4K ekrane i 5K quad kamere. Ove kamere mogu prepoznati lica i brojati ljude, tako da će Spark sistem znati ko je ušao u prostoriju, ko ju je napustio i ko govori. Međutim, Cisco želi da Spark Assistant ponudi i nešto više od praćenja dolazaka i odlazaka tokom sastanaka. On će postati punopravni član tima, praviti zabilješke, snimati sastanke i rezervisati sale za sastanke.

„Većina glasovnih pomoćnika na tržištu razvijena je za potrošačku upotrebu. Ono što nam treba kod kuće, npr. da kažemo Alexi da pusti Mozarta, dosta se razlikuje od onog što trebaju timovi na radnom mjestu. Oni, naprimjer, mogu narediti Sparku da prikaže prezentaciju koja je pripremljena za određeni sastanak“, kaže Tim Tuttle, tehnički direktor u Ciscovoj kompaniji Cognitive Collaboration Group. U budućnosti će Ciscov Spark Assistant koristiti radni kalendar i učiti iz njega, što važi i za poslovni direktorij i praćenje aktivnosti zaposlenih. „Ovo je sistem koji bi mogao preporučiti neku osobu za učešće na sastanku jer smatra da ona može biti od koristi timu. Kompjuteri to rade dobro, dok ljudi nisu uvijek na visini zadatka“, kaže Tuttle.

Vještačka inteligencija kod glasovnih pomoćnika

Primjena virtuelnih pomoćnika u uredima nije ograničena na kontrolu klima-uređaja i organizaciju sastanaka. Postoje kompanije koje rade na razvijanju virtuelnog asistenta za obradu prirodnog jezika (NLP) i razvoj vještačke inteligencije (AI). Osim kontrole opreme, virtuelni pomoćnik može obrađivati podatke i vršiti analize kako bi ponudio korisne informacije. Američka kompanija CapTech bavi se IT menadžmentom. Ona je razvila poseban proces za povezivanje nauke o podacima i obrade prirodnog jezika (NLP) s ciljem kreiranja poslovnih rješenja za prediktivnu analitiku. NLP sistem može voditi razgovor uz razumijevanje namjere, emocije i konteksta. CapTech razvija vještine kakve koristi Alexa za potrebe kompanija na Fortune 500 listi. Jedan od primjera korištenja može biti situacija u kojoj menadžer pita: „Alexa, kakvi su moji prodajni rezultati u ovom tromjesečju?“ Kao odgovor, Alexa može ponuditi: „Niži su za 2,5%.“ Menadžer mu može uzvratiti sa: „Zašto je tako?“ umjesto da pita: „Zašto je moja prodaja pala za 2,5%?“ On se, dakle, ne mora ponavljati i tako se dolazi do prirodnije konverzacije.

CapTech koristi mašinsko učenje i nauku o podacima i piše posebne linije koda za različite poslovne potrebe. „Mi možemo nešto isprogramirati kako bismo saznali zašto je prodaja pala. To bi bilo teže pitanje za neku osobu jer bi ona morala provjeriti četiri ili pet različitih sistema, otvoriti više tabela i uraditi analize“, kaže Vinnie Schoenfelder, tehnički direktor u kompaniji CapTech.

Inteligentni asistent može se koristiti za različite svrhe i u raznim sektorima. U maloprodaji imate klijente koji žele govorne usluge za svoje zaposlene ili kupce. Ipak, neki klijenti žele razviti glasovne usluge koje su B2B, čime bi svojim poslovnim dobavljačima omogućili da oni naručuju za njih, provjeravaju inventar i status narudžbe te je ažuriraju, navodi Schoenfelder.

Bez korištenja popularnih platformi kao što su Amazon Echo i Google Home, lokalni glasovni sistemi nemaju vezu s internetom i ne mogu vršiti obradu glasa u oblaku. Ipak, sistemi koji rade unutar privatne mreže nude veću sigurnost, nižu latenciju i stabilniju povezanost

Izvor: a&s SMAhome

E-mail: redakcija@asadria.com

Glasovna kontrola se prošle godine našla u centru pažnje sektora pametnih domova, kada su se korisnici mogli bolje upoznati s Amazon Echo ili Google Home tehnologijama za kontrolu kućnih uređaja. Oni funkcionišu tako da nakon primanja glasovne komande pametni zvučnik prenosi glas do oblaka radi njegove obrade, a prije nego što se kontrolni signal pošalje natrag na kućni uređaj. Alternativni pristup ovome je lokalna glasovna kontrola, koja ne zahtijeva prenošenje naredbe na oblak preko Wi-Fi mreže.

Prednosti i mane

Brojne su prednosti korištenja lokalnog sistema glasovne kontrole, kao što je npr. niska latencija te stabilnija i sigurnija unutrašnja mreža. U okruženju lokalne mreže glasovna komanda kreće od mikrofona do mrežnog prolaza (gateway), koji je prosljeđuje do kućnih uređaja. Pošto signal ne ide na internet, može se osigurati niža latencija. Osim toga, korisnici ne moraju brinuti o nestabilnoj internetskoj vezi, jer se signal prenosi unutar kuće, a s obzirom na to da kućni uređaji nisu povezani s internetom, hakeri nemaju priliku da preuzmu kontrolu nad našim uređajima. Prednosti lokalne glasovne kontrole potvrđuju mnogi proizvođači sistema za pametne domove. Jedan od njih je tajvanska kompanija Philio Technology Corp. “Upravljanje svakim kućnim uređajem preko oblaka zvuči komplikovanije nego što je to potrebno. Jednostavan zadatak poput povlačenja zavjesa kod kuće ne bi trebao zahtijevati prethodnu obradu u oblaku prije nego što naredbu vratite na uređaj”, kaže James Huang, direktor kompanije.

Nedostaci pametnih zvučnika

Još jedna prednost korištenja lokalnog glasovnog sistema je u tome što on ne zahtijeva nabavku skupog pametnog zvučnika.

Pametni zvučnici velikih kompanija imaju odlične audiosisteme, koji su obično više nego dovoljni za glasovnu kontrolu. Također, pametni zvučnik može posjedovati 6–8 ugrađenih mikrofona, tako da može registrovati glasove iz različitih pravaca i reducirati smetnje. Međutim, ove funkcije i podižu cijenu zvučnika, pa zbog nje korisnici ne mogu priuštiti da postave pametni zvučnik u svaku prostoriju, što bi bilo idealno za glasovnu kontrolu. Ipak, postoji mogućnost korištenja glasovnih kontrola bilo gdje u kući. „Glasovna kontrola ne smije biti ograničena na određenu zonu. Kada sam u spavaćoj sobi, ne želim ići do zvučnika u dnevnoj sobi kako bih isključio svjetlo“, kaže Chen Wen-bin, direktor sektora za internet stvari u kompaniji Wifly-City, koja proizvodi pametna rješenja za maloprodaju.

Alternativna glasovna kontrola

Lokalne kompanije koje nude tehnologiju za pametne domove razvijaju i alternative pametnim zvučnicima. Philio, naprimjer, planira predstaviti zvučnik na baterije oblika i veličine bejzbol-loptice. Zvučnik se može postaviti na zid u dnevnoj sobi, kuhinji ili spavaćoj sobi, što omogućava korisniku da jednostavnije izdaje glasovne naredbe. Proizvod može biti kvalitetna zamjena za pametni zvučnik, čije je postavljanje ograničeno izvorom napajanja na koji se povezuje. Proizvođač elektronike Good Way Technology razvio je pametnu centralu koja može primati i prenositi glasovne komande do drugih uređaja. Ona posjeduje čip koji prepoznaje i vršu obradu glasa. U centralu se može pohraniti 20–30 glasovnih komandi. Prenosivi uređaji za glasovnu kontrolu su više zastupljeni. Ukoliko se ne aktiviraju dodirom ili naredbom za aktiviranje, ovi uređaji se nalaze u hibernacijskom režimu rada kako bi smanjili potrošnju baterije. Kompanija Wifly-City već nudi takav uređaj, dok Good Way planira razviti i na tržište izbaciti sličan sistem.

Uređaji kroz mrežni prolaz, zapravo, mogu komunicirati s gotovo svim tipovima kućne elektronike. Međutim, odabrani komunikacijski protokoli su ono što razdvaja proizvođače ovih uređaja. U upotrebi su zajednički standardi kao što su Z-Wave, Zigbee, ULE i RF. Kompanija Full Enterprise se bavi internetom stvari, a razvila je tehnologiju lokalne glasovne kontrole kroz instalaciju kontrolnih modula u uređaje. Njen sistem glasovne kontrole može uključiti jedan uređaj ili više njih kako bi postigao željene uvjete. U budućnosti Full Enterprise planira razvoj glasovne kontrole za upravljanje kućnim uređajima pomoću pametnog telefona.

Izazovi proizvodnje

„Jedan od glavnih izazova proizvodnje glasovnih uređaja je činjenica da se glas teško prepoznaje ako je njegov izvor udaljen tri metra. Osim toga, inžinjeri moraju riješiti i pitanje pozadinske buke“, kaže Coco Chen, zamjenik direktora marketinga u kineskom Leedarson Lightingu. Ta kompanija nudi glasovnu kontrolu za različite kućne uređaje, uključujući rasvjetu, zavjese i televizore pod svojim i drugim brendovima. Njen tim inžinjera razvio je tehnologiju koja posjeduje dovoljno računarske snage da poništi buku, a tu su i posebno dizajnirani mikrofoni za kvalitetan prijem glasa, dodaje Chen. DSP Grupacija izrađuje čipove za različite komunikacijske proizvode. Njeni predstavnici smatraju da je ULE najpoželjniji protokol. Tali Chen, direktor poslovnog razvoja i promocije, navodi da ULE koristi DECT tehnologiju koja se upotrebljava i u bežičnim telefonima, zbog čega može ponuditi kvalitetniji prijenos glasa. ULE koristi i spektar kod kojeg nema smetnji. „Kao takav, ULE nudi mnogo bolji domet prijenosa u zatvorenim prostorijama i na otvorenom u poređenju s drugim protokolima kao što su Wi-Fi, Z-Wave i Zigbee“, kaže Chen.

Neka ograničenja

I lokalni sistemi za glasovnu kontrolu govora imaju svoje nedostatke. U poređenju s oblakom, lokalni IC sistemi nemaju kapacitet za obradu glasa koja mu može parirati, kaže CD Liu, direktor sektora interneta stvari u kompaniji Good Way Technology. Oblak je u stanju razlikovati različite akcente, izolirati pozadinsku buku i preciznije razumjeti izgovorene riječi. Osim toga, oblak nudi znatno više prostora za pohranu, što omogućava neograničeno pamćenje komandi. Bez obzira na to, lokalna obrada glasa i obrada u oblaku mogu raditi zajedno. Zapravo, mnoge kompanije su već kreirale proizvode koji se mogu povezati s oblakom i paralelno raditi u lokalnoj mreži.

Sjedinjene Američke Države su 24. septembra uvele tarife na kinesku robu vrijednu oko 200 milijardi dolara. Među obuhvaćenim proizvodima su i oni povezani sa sigurnosnom industrijom, poput Hikvisionovih i Dahuinih uređaja u američkim državnim projektima. Ostaje da se vidi kakav će konačan utjecaj ove mjere imati na sigurnosnu industriju

Izvor: a&s International

E-mail: redakcija@asadria.com

Nametanjem dodatnih tarifa na uvoznu robu iz Kine počela je najnovija runda trgovinskog rata, koji je počeo predizbornim obećanjem predsjednika Donalda Trumpa da će sankcionisati Kinu zbog, kako smatra, njenih “nepravednih trgovinskih praksi”. Prema njemu, u to spada praksa prisiljavanja stranih kompanija da ustupe svoje tehnološke tajne Kini u zamjenu za pristup tamošnjem tržištu, kao i davanje ogromnih subvencija kineskim kompanijama kako bi niskim cijenama ostale konkurentne na globalnom tržištu. Trgovinski rat zvanično je počeo 6. jula, kada je Trumpova administracija nametnula tarife od 25 posto na kinesku uvoznu robu vrijednu 34 milijarde dolara. Na taj čin odmah je odgovorila Kina nametnuvši tarife s istom stopom na istu količinu uvezene robe iz SAD-a. Nakon toga 23. augusta Sjedinjene Američke Države su uvele tarife od 25 posto na dodatnu robu iz Kine vrijednu 16 milijardi, na šta je ona također uzvratila. Tarifa od 10 posto na kinesku robu vrijednu 200 milijardi dolara uvedena je 24. septembra. Kao odgovor, Kina je odlučila uvesti tarife u rasponu od 5 do 10 posto na američku robu vrijednu 60 milijardi dolara i ova odluka je stupila na snagu 24. septembra.

Proizvodi koje koristi sigurnosna industrija

Industrija sigurnosti se našla između dvije vatre u ovom trgovinskom ratu. Konačna tarifna lista koju je objavio Ured za trgovinu Sjedinjenih Američkih Država navodi proizvode vezane i za sigurnosnu industriju, npr. električne protivprovalne ili protivpožarne alarme, kamere i snimače. Tu su i periferni proizvodi koji se obično koriste kao komponente u sigurnosnim sistemima. Oni uključuju:

Štampana kola

Prema podacima Udruženja američke sigurnosne industrije (SIA), proizvodi koji ulaze u ovu kategoriju koriste se u izradi širokog spektra proizvoda u industrijskom, stambenom i „uradi sam“ segmentu tržišta sigurnosti. Kina je daleko najveći proizvođač i na nju otpada 46 posto od skoro dvije milijarde dolara uvezene robe, navodi SIA.

Rafinirani bakar, šipke, poluge

Skoro sva sigurnosna rješenja se oslanjaju na fizičku mrežnu infrastrukturu kod koje se CAT 6A i 7 kablovi koriste za napajanje preko Etherneta (Power-over-Ethernet, PoE). Za proizvodnju ovih kablova potrebno je mnogo bakra, a Kina je jedan od vodećih uvoznika ovog metala.

Montirana sočiva za objektive

SIA navodi da su za američke proizvođače objektivi ključne komponente videonadzornih kamera te da su oni dostupni iz veoma ograničenog broja izvora. Kina je u tom segmentu najveći izvor i na nju otpada više od 40 posto (30,5 miliona dolara) uvoza u 2017. godini.

Olovni akumulatori

Ovi akumulatori se naširoko koriste za napajanje ili kao rezervni izvor energije za protivprovalne sisteme i protivpožarne alarme, a Kina je i ovdje glavni dobavljač s uvozom vrijednim 304 miliona dolara, odnosno 35,7 posto vrijednosti uvoza u 2017. godini.

Negativne posljedice

Jasno je da će trgovinski rat dovesti do negativnih posljedica po sigurnosnu industriju. Povećanje troškova uvoza neminovno dovodi i do poskupljenja proizvoda, a potrošači s manjim budžetima teže će se odlučivati za kupovinu. U konačnici, tarife će samo ometati i gušiti rast u sektoru sigurnosti, što šteti kompanijama u obje zemlje. Kini to svakako ne pomaže. Kineski i strani proizvođači već sele proizvodnju iz te zemlje i odlaze u Vijetnam, Tajland itd. Kompanija Hanwha Techwin je, naprimjer, uložila više od 100 miliona dolara u proizvodni pogon u Vijetnamu. Ustvari, ovaj odliv iz Kine traje već neko vrijeme usljed rasta cijene rada u toj zemlji, pa će trgovinski rat samo ubrzati ovaj trend. Vrlo je vjerovatno da će tarife donijeti više štete nego koristi za američku sigurnosnu industriju, u kojoj, prema podacima udruženja SIA, radi više od milion Amerikanaca. Više cijene proizvoda i smanjena potražnja usljed viših tarifa mogu ugroziti egzistenciju miliona ljudi.

„Naši članovi su zabrinuti da će primjena ovih mjera imati teške negativne posljedice po industriju sigurnosti i američke radnike koje ona direktno i indirektno zapošljava. Eskalacija na planu tarifa će povećati troškove za kompanije i potrošače u SAD-u“, navodi izvršni direktor udruženja SIA-e Don Erickson. Neposredni utjecaj tarifa na američke sigurnosne kompanije dovest će do poskupljenja dijelova i komponenti koje se uvoze iz Kine. „Dodatne tarife će nanijeti štetu američkim proizvođačima sigurnosne opreme tako što će povećati cijene ključnih komponenti. Osim toga, njihova primjena na gotovu robu direktno će povećati troškove za nekoliko ključnih sigurnosnih proizvoda koji se naširoko koriste u američkoj industriji, kao što su protivprovalni sistemi i protivpožarni alarmi i videonadzorne kamere“, smatra Erickson. Iako američke sigurnosne kompanije mogu pronaći druge izvore za uvoz, ovo nije nimalo jednostavna opcija. „Složeni lanci snabdijevanja se grade godinama i ne mogu se brzo mijenjati bez ugrožavanja ugovora, kvaliteta i vrijednosti za potrošače. U mnogim slučajevima postoji tek mali ili gotovo zanemariv broj drugih izvora koji se mogu iskoristiti bez značajnih poremećaja u lancu snabdijevanja i rasta troškova. Mnogo je vjerovatnije da će američke sigurnosne kompanije i njihovi korisnici jednostavno biti primorani da plaćaju više, što utječe na rast poslovanja i potražnju kod potrošača“, kaže Erickson.

Udar na integratore

I utjecaj na sistem-integratore bio bi značajan, smatra Erickson. „Oni mogu donekle apsorbirati troškove povećanih tarifa, promijeniti aranžmane s dobavljačima ili preusmjeriti dodatne troškove prema potrošačima. Velika većina ovih kompanija su male firme koje se žestoko bore da uspiju na tržištu. Oni hiljadama kvalifikovanih radnika nude dobro plaćena radna mjesta te prodaju i instaliraju opremu koja pomaže u zaštiti života, domova i poslova ljudi u zajednicama. Značajno dizanje troškova u rasponu do 25 posto na proizvode koje oni obično koriste moglo bi dovesti do propadanja ovih manjih firmi. Time će nestati i poslovi za srednju klasu u sektoru sigurnosti, npr. za instalatere sigurnosnih i vatrodojavnih sistema u SAD-u, koji u prosjeku zarađuju 47.100 dolara godišnje“, kaže on.

On dodaje da SIA i njene kompanije članice „favorizuju otvorena tržišta, konkurentnost i inovacije, kao i efikasnu zaštitu prava intelektualne svojine, koja su ključna za poslovne modele mnogih njenih članova, kako u Sjedinjenim Državama tako i u Kini i drugdje. “Administracija bi se trebala fokusirati na rad s industrijom i međunarodnim trgovinskim partnerima kako bi razvila zajednički pristup u pritisku na Kinu da uvede promjene u pitanjima od obostranog interesa“, zaključuje Erickson.

Zabrana za Hikvision i Dahuu

Na krilima trgovinskog rata došla je i američka zabrana korištenja proizvoda kineskih brendova u državnim projektima u SAD-u. Među pogođenim proizvođačima su Huawei, ZTE i sigurnosne kompanije Hikvision Digital Technology i Dahua Technology.

Zabrana se prvi put pojavila u legislativi nazvanoj “Zakon o autorizaciji nacionalne odbrane (NDAA) za fiskalnu 2019. godinu”, koji je naknadno preimenovan u “McCainov zakon o autorizaciji nacionalne odbrane”, u čast pokojnog američkog senatora. Prijedlog zakona predviđa uvođenje zabrane korištenja videonadzorne i telekomunikacijske opreme kompanija Hytera Communications, Hikvision Digital Technology i Dahua Technology te “njihovih podružnica ili povezanih društava” u svrhu “javne sigurnosti, sigurnosti državnih objekata, fizičkog nadzora nad kritičnom infrastrukturom i u druge nacionalne sigurnosne svrhe”.

Prijedlog zakona usvojen je u Zastupničkom domu SAD-a u maju, a potom i u Senatu u augustu 2018. Nakon Senata predsjednik Trump je potpisao zakon koji će stupiti na snagu godinu kasnije. Međutim, njegovi su se efekti odmah počeli osjećati, jer je sada malo vjerovatno da će državne institucije nabavljati Hikvisionove ili Dahuine proizvode i mijenjati ih godinu kasnije. Čak i prije nego što je zakon izglasan, u javnosti se dosta govorilo o tome da kineska komunikacijska i sigurnosna oprema ima mane i sigurnosne propuste zbog koje je “osjetljivija na cyber napade” i “koristi se kao sredstvo pomoću kojeg Kina prati i nadzire američke građane i organizacije”. Iako za ove navode nisu ponuđeni dokazi, oni su ipak poslužili kao opravdanje američkim zakonodavcima za uvođenje zabrane.

Tako na web-stranici kongresmenke Vicky Hartzler, koja je učestvovala u pisanju ovog zakona, stoji: „Moramo se suočiti sa stvarnošću da kineska vlada koristi svaku mogućnost koja joj je na raspolaganju da ugrozi SAD, uključujući jačanje uloge kineskih kompanija u domaćem komunikacijskom i sektoru javne sigurnosti. Videonadzor i sigurnosna oprema koju prodaju kineske kompanije izlaže američku vladu velikom riziku, a moj amandman će poslužiti da spriječi Kinu da kreira svoju videonadzornu mrežu unutar federalnih institucija.“

Hikvision i Dahua odlučno odbacuju ove optužbe. „Odluka Kongresa da odobri ovu uredbu nije zasnovana na bilo kakvim dokazima, analizi ili ispitivanju potencijalnih sigurnosnih rizika. Ona predstavlja negiranje obaveze američke vlade da kod procjene sigurnosnog rizika u vezi s federalnim nabavkama primjenjuje pristup zasnovan na standardima“, naveo je Jeffrey He, predsjednik kompanije Hikvision USA u posebnom dokumentu. „Vi također ignorišete Hikvisionovu obavezu da se pridržava svih primjenjivih zakona i propisa, kao i napore koje kompanija ulaže kako bi sigurnost njenih proizvoda bila na većem nivou od onog koji predviđa američka vlada, uključujući i Federalni standard za obradu informacija (FIPS) 140-2, koji je utvrdio američki Centar za računarsku sigurnost Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju“, istakao je He.

I Dahua je na sličan reagovala saopćenjem na svojoj web-stranici: „Svjesni smo da je u modernoj sigurnosnoj industriji zaštita od cyber napada najveći izazov. Ponudili smo odgovore na te probleme u saradnji s našim kupcima. Mi cyber sigurnost shvatamo vrlo ozbiljno i u našim proizvodima primjenjujemo sistem temeljne cyber zaštite, koji se sastoji od sedam modula. U međuvremenu, nastavljamo raditi s partnerima kao što su DBAPP Security i Synopsys Technology kako bismo detaljno testirali naše proizvode na postojeće rizike u tom segmentu. S više od 6.000 profesionalaca koji u Dahui rade na poslovima istraživanja i razvoja trudimo se da našim cijenjenim kupcima ponudimo sigurne proizvode i rješenja kako bismo udovoljili njihovim potrebama. Nastavit ćemo ulagati u resurse i zaposlenike kako bismo našim kupcima i partnerima omogućili da dobiju najviši kvalitet usluga za podršku budućem rastu na ovom tržištu“, kažu iz kompanije Dahua.

Drugi razlozi

Dok Sjedinjene Američke Države navode cyber sigurnost i špijunažu kao povod za uvođenje zabrane, ovi razlozi su, zapravo, od drugorazredne važnosti. Primarni razlog i dalje je povezan s dinamikom poslovanja i ekonomije. Već dvije godine zaredom Hikvision je prvorangirana kompanija na a&s Security 50 listi na osnovu ostvarenih prihoda od prodaje proizvoda. Prema finansijskom izvještaju za 2017. godinu, kompanija je zaradila 41,9 milijardi juana (6,1 milijardu dolara) ukupnih prihoda, što je rast od 31,2 posto u odnosu na 2016. Važno je naglasiti da se Hikvision, zajedno s kompanijama Gree i Midea, promoviše kao uzorna kompanija u okviru inicijative “Made in China 2025”, koja ima za cilj da kinesku proizvodnju lansira u svjetski vrh. Jasno je zašto SAD čini sve da uspori rast i ekspanziju kineskih kompanija, uključujući i Hikvision.

Domino efekti zabrane se ne mogu zanemariti. Iako će se zabrana odnositi na sferu “javne sigurnosti i sigurnosti državnih objekata”, odrednica “fizički nadzor nad kritičnom infrastrukturom i druge nacionalne sigurnosne svrhe” može se tumačiti kao zabrana korištenja u ovim sektorima, što bi moglo uzrokovati još veće gubitke za Hikvision. Zatim, fraza “njihove podružnice ili povezana društva” može se tumačiti tako da ona obuhvata i Hikvisionove OEM klijente, odnosno subjekte koji traže od Hikvisiona da za njih proizvodi brendirane proizvode. Te kompanije mogu odlučiti da preusmjere svoje narudžbe prema drugim ugovorno angažovanim proizvođačima, kineskim ili nekim drugim. Naposljetku, ostaje da se vidi hoće li i druge zemlje slijediti ovaj trend. Već se govori o tome da Francuska i Australija uklanjaju Hikvisionovu opremu iz određenih sigurnosno osjetljivih zona kao što su vojni objekti te da Hikvision smanjuje broj zaposlenika u Sjevernoj Americi. Jasno je da bi ova situacija mogla biti loša po Hikvision.

Bez pobjednika

No, hoće li to zaista ugroziti status ovog giganta kao najjačeg svjetskog proizvođača videonadzornih rješenja? Vjerovatno ne. Prema podacima Nikkei Asia, od 6,1 milijardu dolara prihoda koje je Hikvision ostvario 2017. godine 29 posto se odnosi na inostranstvo. Nikkei se poziva na podatke Bernstein Researcha, koji procjenjuje da od tih 29 posto samo sedam posto otpada na područje SAD-a. Očekuje se da će se Hikvision u budućnosti još više fokusirati na tržišta izvan SAD-a, naprimjer na Bliski Istok, Afriku i zemlje u okviru projekta „Jedan pojas, jedan put“. Njima će ponuditi proizvode bazirane na dubokom učenju i rješenja prikladna za pametne gradove i pametni transport. Bit će zanimljivo pratiti kakve će efekte ova zabrana imati na kraće i duže staze. U ovom trenutku se još ne zna kako će trgovinski rat završiti i kakav će utjecaj imati na sigurnosnu industriju. Ipak, jasno je da nijedna zemlja od njega neće imati koristi, jer će se Kina suočiti s odlaskom stranih kompanija, dok će američki potrošači na kraju plaćati više za svoju sigurnost. Nadamo se da će čelnici i kompanije u obje države smoći snage da riješe ove sporove na način koji će odgovarati svima.

Tarife na kinesku robu koja se koristi u sektoru sigurnosti

Izvor: Ured za trgovinu Sjedinjenih Američkih Država

8471.80.40 Dio pogodan za fizičko integrisanje u uređaj za automatsku obradu podataka

8507.20.80 Olovni akumulatori, osim oni koje se koriste za pokretanje klipnih motora ili kao primarni izvor napajanja za električna vozila

8516.80.40 Električni otpornici za grijanje sastavljeni isključivo od jednostavnih izolovanih otpornika i električnih konektora, a koji se koriste za zaštitu od zaleđivanja ili za odmrzavanje

8302.41.60 Nosači od željeza ili čelika, aluminija ili cinka, dijelovi i slični proizvodi koji su pogodni za zgrade i njihove dijelove od baznih metala

8523.21.00 Kartice s magnetnom trakom

8534.00.00 Štampana kola, bez elemenata

8531.90.90 Dijelovi električnih aparata za zvučnu ili vizuelnu signalizaciju

8302.10.60 Šarke od gvožđa ili čelika, aluminija ili cinka i njihovi dijelovi od baznih metala, koji nisu namijenjeni motornim vozilima

8302.60.90 Dijelovi automatskih zatvarača vrata od baznih metala

8518.90.81 Ostali dijelovi mikrofona i postolja, zvučnika, slušalica, električna pojačala i električni setovi s pojačalima

9002.90.85 Montirani objektivi, za upotrebu u CCTV kamerama, namjenski uvezeni, sa ili bez priključenih električnih konektora ili motora

8471.60.90 Druge ulazne ili izlazne jedinice digitalnih ADP mašina

8302.60.30 Automatski zatvarači vrata od baznih metala

8531.90.75 Dijelovi panela iz tarifnog podbroja 8531.20, osim sklopova štampanih kola

8523.21.00 Kartice s magnetnom trakom

8534.00.00 Štampana kola, bez elemenata

8531.90.15 Sklop štampanih kola za panele iz tarifnog podbroja 8531.20

8531.90.30 Sklopovi štampanih kola električnih aparata za zvučnu ili vizuelnu signalizaciju

7407.10.50 Rafinirani bakar, šipke, poluge

8537.10.91 Ostale ploče, paneli, konzole, stolovi, ormari i dr. opremljeni aparatima za električnu kontrolu, za napon koji ne prelazi 1.000

9002.11.60 Montirana sočiva za objektive za upotrebu u CCTV kamerama, zasebno uvezena, sa ili bez priključenih električnih konektora ili motora

8531.20.00 Paneli s indikatorima koji sadrže uređaje s tečnim kristalima (LCD) ili diode koje emituju svjetlost (LED)

8523.52.00 Poluprovodnički mediji, pametne kartice

8525.80.50 Televizijske kamere, digitalne kamere i videosnimači

7411.10.10 Cijevi od rafiniranog bakra, bešavne

8531.10.00 Električni protivprovalni ili protivpožarni alarmi i slični uređaji

8525.80.30 Televizijske kamere

8518.40.20 Audio-frekventna električna pojačala, osim za upotrebu kao repetitori u fiksnoj telefoniji

8516.80.80 Električni grijni otpornici

8302.41.90 Nosači, dijelovi i slični proizvodi od baznog metala (izuzev željeza / čelika / aluminija / cinka), pogodni za zgrade i njihovi dijelovi od baznih metala

7408.11.30 Rafinirani bakar, žica, s maksimalnim presjekom većim od 9,5 mm

Želeći što vjerodostojnije analizirati regionalno tržište sigurnosti, posegnuli smo za iskustvom, ali ne bilo kakvim, već onim koje posjeduju voditelji prodaje, marketinga i razvoja poslovanja vodećih svjetskih kompanija zaduženih za našu regiju. U nastavku pročitajte šta je, iz njihove perspektive, obilježilo 2018. godinu

Piše: Damir Muharemović

E-mail: redakcija@asadria.com

Za razliku od prošlogodišnjeg istraživanja, ovaj put smo za mišljenje pitali isključivo predstavnike stranih kompanija, koji čine poveznicu između proizvođača i lokalnih firmi, pa su samim tim između onoga što se dešava na globalnom nivou i lokalnih prilika. Istovremeno, gotovo svi naši sagovornici zaduženi su za više zemalja Jugoistočne Evrope, što nam u tržišnom smislu daje širinu i veću relevantnost, a jako je važna i činjenica da svi dugo godina posluju u industriji sigurnosti. Kada je, pak, riječ o kompanijama iz kojih dolaze, s nama su predstavnici vodećih svjetskih proizvođača sigurnosne opreme: Hikvisiona, Dahue, Boscha, Axisa, Avigilona, Milestonea, Vivoteka, Sonyja, Cambium Networksa, ATEÏS Europea, FLIR Systemsa i ComNeta.

Radosna vijest

Počnimo od radosne vijesti. Tržište zemalja regije nastavlja rasti. Posljedica je to ekonomskog rasta svih zemalja Zapadnog Balkana, praćenog povećanjem investicija i projektima finansiranim iz fondova Evropske unije. Prema posljednjem izvještaju Svjetske banke, ekonomski rast na Zapadnom Balkanu u prosjeku će iznositi 3,5 posto, pri čemu će Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Srbija ostvariti stope rasta između 2,5 i 4%. „U cijeloj regiji svjedočimo rastu podržanom javnim investicijama i potrošnjom. Zemlje koje su imale brže povećanje investicija zabilježile su i brži rast. Iako su neciljana socijalna davanja i plate u javnom sektoru imali pozitivan utjecaj na rast u kratkoročnom periodu, oni povećavaju fiskalne osjetljivosti. Povećanje privatnih investicija i izvoza predstavlja održiviji način rasta“, rekla je Linda Van Gelder, regionalna direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.

Ipak, sam naziv izvještaja Svjetske banke “Viši, ali krhki rast” ukazuje na činjenicu da je on praćen brojnim problemima, iza čega stoji kompleksna politička situacija, odliv ljudi, velik javni dug itd. Naime, istaknuto je da je – iako je zaposlenost porasla u pet od šest zemalja regije – 91.400 otvorenih novih radnih mjesta između jula 2017. i jula 2018. znatno manje u odnosu na 214.000 godinu ranije. Najveći broj novih radnih mjesta se otvara u industriji i uslužnim sektorima. U većini zemalja Zapadnog Balkana velik javni dug, koji i dalje raste, praćen je fiskalnim i vanjskim disbalansom, što izglede čini osjetljivim na povećanje troškova finansiranja, ako bi došlo do pooštravanja uslova na finansijskim tržištima. Stoga su, da bi se rast dugoročno održao, potrebne domaće reforme za poticanje privatnih investicija i izvoza, preporuke su Svjetske banke. Izvještaj također navodi potrebu za većom ekonomskom integracijom između zemalja Zapadnog Balkana usmjerenom na trgovinu, investicije, mobilnost i digitalnu integraciju, da bi se ubrzao rast, prevazišla ograničenja malih i fragmentiranih nacionalnih tržišta i osigurala dugoročna ekonomska stabilnost.

Jednoglasno: idemo naprijed

Kada je riječ zapadnobalkanskom tržištu sigurnosti, ono bilježi rast prema jednoglasnom mišljenju svih dvanaest intervjuisanih prodajnih, marketinških i menadžera za razvoj poslovanja u našoj regiji. „Za neke zemlje regije 2018. godina je donijela vrlo visoku stopu rasta. Najviše su rasle Slovenija, Hrvatska, Srbija i Bugarska. Bosna i Hercegovina ima stabilan rast. Albanija i Makedonija su također rasle, ali slabije u odnosu na druge zemlje“, kaže Kristijan Fabina, regionalni prodajni menadžer Cambium Networksa, ustvrdivši da je ta kompanija ostvarila kontinuirani rast u svim zemljama. On se, ističe, temelji na rješenjima koja osiguravaju visoku kapacitivnu efikasnost, a koja su komercijalno prihvatljivija u odnosu na neka druga komunikacijska rješenja na tržištu. „Bežična rješenja donose poboljšanja u mogućnostima koje pružaju, što je osnova za odgovor na izazov u implementaciji videonadzornih rješenja, koja koriste bežične veze kao okosnicu komunikacijske infrastrukture. Faktori izvan industrije sigurnosti koji su utjecali na rast su nova rješenja u portfelju poput enterprise preklopnika (switchevi), kapacitivno još kvalitetnija rješenja te ulazak na LTE tržište“, precizirao je Fabina.

S odabirom zemalja koje su ostvarile najveći rast slaže se i Marco Grasselli, ComNetov regionalni menadžer za Jugoistočnu Evropu. Dodaje tome i veoma važan faktor rasta – povećanje svijesti o važnosti sigurnosnih sistema. “Mislim da balkansko tržište raste ne samo u brojkama već i u tehničkim zahtjevima. Videonadzor se sve više okreće ka IP-u, a veći je i fokus na izdržljivost uređaja i sistema”, kaže Grasselli, navodeći da su zemlje koje ostvaruju znatniji rast Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina i Srbija te da je glavni razlog toga veća svijest o važnosti sigurnosti, kako na indivudualnom tako i na industrijskom nivou.

Dvocifreni rast

Iz Hikvisiona, Axisa, Avigilona i Milestonea, prve, pete, desete i devetnaeste kompanije na svjetskoj Security 50 listi, tvrde da je prošla godina bila izuzetno uspješna za njihovo poslovanje u ovom dijelu Evrope. „Iz godine u godinu Avigilon ostvaruje sve bolje rezultate u zemljama Jadranske regije i slobodno mogu reći da je 2018. bila do sada naša najuspješnija godina“, kazao je Andrej Čuraković, Avigilonov direktor prodaje za Balkan i Srednju Evropu, navevši kao razlog „povećanu opća svijest o sigurnosti, kao i težnju za novim tehnologijama koje povećavaju razinu sigurnosti i smanjuju rizik“ u svrhu prevencije kriminalnih radnji. Hikvision, prema riječima njihovog marketinškog menadžera Antuna Krešimira Buterina, u skoro svim državama Jadranske regije bilježi dvocifrene stope rasta, kao i prijašnjih nekoliko godina. Razlozi su ekonomski oporavak, približavanje Evropskoj uniji i korištenje njenih fondova te tehnološki razvoj. „Glavni razlozi rasta su kontinuirani trend oporavka gospodarstva u većini država Jadranske regije, što je dodatno ojačano sve većim brojem projekata koji su financirani iz fondova Europske unije, kako u postojećim članicama EU poput Slovenije i Hrvatske tako i u državama koje tek žele postati članicama EU. Naravno, bitan razlog rasta leži i u inovativnim tehnologijama i rješenjima, poput umjetne inteligencije (AI) ili H.265+“, ustvrdio je Buterin.

Milestone, pak, u prosjeku bilježi čak 25-postotni rast u regiji. Odličan rezultat duguju dobroj saradnji s klijentima, kojima njihova rješenja daju dodatnu vrijednost. „Glavni razlog za to je Milestoneov otvoreni pristup i dobra saradnja s našim partnerima iz lokalne zajednice, prodajnim partnerima i distributerima. Otvorena platforma našim klijentima daje mogućnost da iskoriste prednosti inovacija iz cijele industrije i omogućava im da povećaju vrijednost svojih videonadzornih sistema i počnu ih koristiti za scenarije izvan sfere čiste sigurnosti“, kazala je Borislava Kenarova, menadžerica prodaje za Centralnu i Istočnu Evropu. Važnost podrške partnerima kao dugoročnog faktora uspješnosti poslovanja, kao i posjedovanje cjelovitog sigurnosnog rješenja, u prvi plan ističe i Stjepan Šurmanović, voditelj ključnih kupaca za Jugoistočnu Evropu kompanije Axis Communications: „U Jugoistočnoj Europi bilježimo trend rasta te pratimo porast prodaje gotovih rješenja iz naše ponude, kao što su rješenja za nadzor kritične infrastrukture, pametne gradove, maloprodaju ili promet. Za takav trend zaslužna je izrazito visoka razina podrške partnerima te inovativna i rješenja otvorena za integraciju. Imati kompletno rješenje dostupno od jednog pouzdanog proizvođača se pokazalo presudnim te stoga dobivamo jako dobru povratnu reakciju od naših partnera.“

Druga perspektiva: slabiji intenzitet

Lopticu na zemlju spuštaju iz kompanija ATEÏS Europe i FLIR, koje detektiraju rast, ali nešto manjeg intenziteta, u usporedbi s razvijenijim evropskim tržištima. „Tržište ima tendenciju rasta, ali nešto manjim intenzitetom“, kaže Dženan Šabanović, ATEÏS-ov menadžer za razvoj poslovanja za Jadransku regiju, koji rast vidi u oblasti infrastrukturnih projekata, posebno u drumskom i željezničkom saobraćaju, a glavne pokretače vidi u “stalnom rastu investicija i podršci evropskih institucija“. Pierpaolo Piracci, menadžer distribucije za Italiju i Jugoistočnu Evropu FLIR Systemsa, također smatra da države regije ostvaruju manji rast, pri čemu svoje mišljenje zasniva isključivo na stanju tržišta termalnog videonadzora. “Kada je riječ o tržištu termovizije, regija ostvaruje manji rast. Tržište nekih zemalja će rasti, poput Grčke, Bugarske i Hrvatske, stagniraju Albanija, Slovenija, Rumunija, Slovačka i Makedonija, dok ostale zemlje kao što su Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina imaju potencijal rasta“, kaže on.

Snižavanje cijena i dalje najveći problem

Nažalost, kao i ranijih godina, najveću prepreku razvoju tržišta sigurnosti Jadranske regije struka vidi u snižavanju cijena nauštrb kvaliteta. „Najveća prepreka razvoju u ovom našem dijelu Europe i dalje je ponajviše – samo gospodarstvo u našim državama. Čak i u Sloveniji i Hrvatskoj, koje su članice EU, gospodarstvo nije razvijeno kao u zapadnim zemljama Europe, pa smo, u usporedbi s nekim drugim europskim tržištima, ponekad i dalje prisiljeni nuditi opremu niže i srednje razine cijene, jer se još i danas dobar dio krajnjih korisnika vodi isključivo za kriterijem najniže cijene“, kaže Buterin iz Hikvisiona. S njim se slaže i Čuraković iz Avigilona, koji će ustvrditi da je „slaba kupovna moć i dalje jedan od čimbenika koji utječu na naš segment poslovanja“ te da je „uvođenje i implementacija sustava sigurnosti bazirana ili usko vezana za puko zadovoljavanje osnovnih propisanih zakonskih normi nauštrb kvalitete i progresivnog napretka“. Na istom fonu je i predstavnik FLIR-a, koji je „utrku ka dnu u smislu obaranja cijena u režiji nekih azijskih proizvođača“ prepoznao kao prisutan problem, te ComNeta, koji kaže da je “najveća prepreka rastu zasigurno ekonomske prirode. Oprema s velikom tehničkom vrijednošću je skupa. Zbog toga se često odabiru proizvodi s niskim kvalitetom, a to ograničava rast kako na ekonomskom tako i na tehnološkom nivou.”

Iako se načelno slaže s prethodnicima da cijena i dalje igra veliku ulogu, Aleksandar Dobnikar, Sonyjev menadžer poslovnog razvoja za videosigurnosna rješenja, primjećuje da se stanje mijenja. Ukupna vrijednost vlasništva – koja podrazumijeva dugotrajnost i kvalitet proizvoda, rjeđe servisiranje, odnosno direktne i indirektne troškove proizvoda ili sistema – potiče sudionike na tržištu da više razmatraju nešto skuplje, ali kvalitetnije uređaje. “Nažalost, u većini istočnoevropskih zemalja cena je još najvažniji kriterijum, a radnici su i dalje premalo plaćeni. Međutim, situacija se menja i sistem-integratori su počeli da razmatraju ukupnu vrednost vlasništva umesto puke cene proizvoda. Značajne i visokorizične vertikale i dalje zahtevaju visokokvalitetne, oprobane i pouzdane proizvode”, kaže Dobnikar.

Kompleksna politička situacija

Uz to, kao i dalje prisutan problem navedena je nestabilnost na političkom planu, odnosno stalne tenzije među političkim faktorima zemalja regije. Šabanović iz ATEÏS-a će reći da je politička situacija „nestabilna“, dok će Bačić iz VIVOTEK-a ustvrditi da političke teme i dalje „usporavaju približavanje ostalih zemalja regije Europskoj uniji, a isto tako međusobnoj suradnji, bržem protoku robe i kapitala“.

Borba znanjem

Veoma je interesantno prvi put zabilježiti kretanje u jednom jako važnom segmentu – edukaciji svih učesnika u prodajnom lancu. Naime, gotovo polovina naših sagovornika istaknula je rad na povećanju znanja korisnika sigurnosnih proizvoda jednim od ključnih faktora uspješnog poslovanja. Tako će Elis Hrkalović, Dahuin voditelj razvoja poslovanja za Bosnu i Hercegovinu, ističući da cijena više ne predstavlja prepreku, kazati: „Jadranska regija na području sigurnosne tehnike svakako bilježi rast. Rezultat je to sve većih zahtjeva, koji traže stručnost, iskustvo i znanje. S obzirom na to da cijena već odavno ne predstavlja prepreku za dalji razvoj, ostaje nam proces konstantnog educiranja kako krajnjih korisnika tako i samih kreatora i implementatora sigurnosnih projekata.“ I iz prvih konkurenata na polju videonadzora misle isto: „Srećom, postajemo sve uspješniji u educiranju sigurnosnih stručnjaka, a sve više i krajnjih korisnika, koji polako shvaćaju da cijena ne može biti, i nije, glavni/jedini kriterij kod odabira opreme“ (Hikvision), „glavni razlozi slabijeg rasta su nedostatak znanja o termalnim kamerama za sigurnosne aplikacije i pogrešna reputacija da je naša oprema preskupa“ (FLIR) te „pokušavamo što više približiti struku našim partnerima kako bismo pričali o realnim izazovima koje imamo u industriji i o realnim načinima kako te izazove premostiti na tehnički najbolji mogući način“ (Axis). Završnu riječ o tome čemu naše tržište sigurnosti treba težiti prepustit ćemo Aleksandru Dobnikaru iz Sonyja: „Budućnost pripada profesionalnim i visokoobrazovanim sistem-integratorima. Oni su u stanju da ispune zahteve kupaca i ponude najbolje moguće rešenje za njihova očekivanja.“

VERTIKALNA TRŽIŠTA

Za razliku od prošlogodišnjeg stanja, u kojem su naši sagovornici naznačili turizam kao vertikalu u kojoj se realizovalo najviše projekata, ove je godine situacija nešto drugačija. Naime, većina menadžera stranih kompanija istaknula je kritičnu infrastrukturu te državni sektor kao najprominentnije vertikale, zatim transport, a tek na kraju turizam, bankarstvo i maloprodaju. Sportski objekti, zdravstvo, obrazovanje, mala i srednja preduzeća i dr. su malo ili nimalo spominjani.

Razloge koji stoje iza takvog stanja na terenu detaljno je posložio Vivotekov menadžer, koji smatra da je približavanje Evropskoj uniji i njeno transportno povezivanje s bliskoistočnim tržištem preko ovog područja glavni razlog realizacije visokovrijednih projekata. Bačić kaže: „Ove četiri vertikale su najzastupljenije u ovoj regiji:

Državni sektor. Kako je ovaj sektor godinama zanemarivan, većina zemalja, da bi dostigle razinu usluge koju EU nudi svojim građanima, mora investirati u infrastrukturu. Europski fondovi mnogo pomažu tom razvoju i dostizanju standarda.

Kritična infrastruktura je kao i državni sektor jedna od zanemarenih vertikala. Budući da je ova regija tranzitna, kritična infrastruktura je vrlo bitna radi razvoja.

Turizam bilježi rast, posebno u Hrvatskoj, ali i drugim zemljama. Regija je postala zanimljiva turistima iz cijelog svijeta, gdje na malom prostoru mogu vidjeti mnogo raznolikosti, mješavina kultura i duge povijesti.

Transport. Gotovo sve zemlje regije su ili će u budućnosti biti važne transportno-tranzitne rute, jer se nalazimo na prostoru koji spaja Europu s Bliskim Istokom. A isto tako morske luke su vrlo važne za povezivanje Azije i Europe morskim putem i skraćivanje trajanja puta robe iz Azije ka Europi.“

Kritična infrastruktura, državni sektor i transport

S ovakvim redoslijedom slažu se predstavnici Avigilona, Boscha, ComNeta, Flira, Milestonea te, uz male izmjene, Dahue i Axisa. „Najveći napredak u 2018. godini ostvaren je u državnom sektoru, transportu i kritičnoj infrastrukturi. Imali smo mnogo značajnih projekata u oblasti nadzora gradova, granica i javnog prijevoza, kao i u obrazovanju i proizvodnji“, kazala je Kenarova iz Milestonea. Skoro pa jednako mišljenje iznio je Čuraković iz Avigilona: „Najveći napredak je vidljiv u osiguranju visokorizičnih objekata, bankarskom i transportnom sektoru, kao i pozitivan trend rasta u državnim institucijama, policiji i vojsci.“ Iz Boscha i Sonyja su također kritičnu infrastrukturu stavili na prvo mjesto. „Nesumnjivo, bezbednosni projekti za kritičnu i rizičnu infrastrukturu. Svi projekti koji zahtevaju vrhunski kvalitet slike i pouzdanost. Dakle, oni za aerodrome, gradski nadzor, elektrane, banke, logistiku, luke, velika javna okupljališta i generalno većina vladinih projekata. Osim primene u oblasti bezbednosti, kamere se mogu koristiti i za poboljšavanje poslovanja. To se prvenstveno odnosi na kontrolu kvaliteta, kontrolu pristupa, automatizaciju procesa, kontrolu saobraćaja… Sve zahvaljujući ugrađenoj naprednoj analitici slike“, kazao je Dobnikar, dok je Danijel Jerković, voditelj regionalnog Boschevog odjela sigurnosnih sistema, rekao da ta kompanija „regionalno raste propocionalno u svim segmentima kroz multiprogramska integrirana rješenja u selektiranim vertikalama javnog sektora, kritičnih infrastruktura te transporta (zračne luke)“.

Vertikale s najvećim rastom su energetska postrojenja, transport i javni videonadzor, smatra Grasselli iz ComNeta, a kao jedan od najvažnijih projekata u 2018. navodi onaj urađen za Naftnu industriju Srbije uz pomoć njihovog regionalnog partnera Alarm automatike. Zaštitu kritične infrastrukture, poput aerodroma, luka, brana, naftnih i plinskih postrojenja i elektrana, i u FLIR-u su naveli kao vertikalu u kojoj ta kompanija može napraviti razliku. U Axisu, pak, generalno bilježe pozitivan trend rasta u gotovo svim tržišnim vertikalama, gotovo podjednako u svim državama regije, ali izdvajaju „pametne gradove, kritičnu infrastrukturu, promet i maloprodaju kao tržišne vertikale u kojima su najuspješniji“. Od projekata s njihovim rješenjima, uključujući videonadzor, videoanalitiku te IP audio, jesu gotovo sve regionalne Lidl trgovine te značajan projekat nadzora požara u Hrvatskim šumama.

Diverzificirana tržišta

Uz državne institucije te strateški i sigurnosno interesantne institucije (aerodromi, granice, električna, plinska i vodovodna postrojenja), Dahua je 2018. godinu uspješno zaključila projektima u vertikalama kao što su bankarstvo, proizvodnja, sektor trgovine i sportski kompleksi, ATEÏS Europe je radio na projektima hotela, autocesta, šoping-centara, dok je Cambium Networks naznačio da poslovanje s pružateljima telekomunikacijskih usluga ostvaruje stalni rast kao i projekti videonadzora u gradovima i za male korisnike. „Cambiumova Wi-Fi tehnologija doživljava procvat te smo ojačali prisustvo u hotelima, kampovima, u prijevoznoj industriji, a s obzirom na to da imamo rješenja za vojsku i mornaricu s NATO certifikatom, očekujemo snažniji rast u 2019. u toj industriji“, naglasio je Fabina. Na kraju, važno je istaknuti da sve vertikale nisu podjednako zastupljene u svim zemljama, na što je podsjetio Antun Krešimir Buterin iz Hikvisiona. Prema njemu, tržišta Jadranske regije i Balkana izrazito su diverzificirana, pa je samim tim nemoguće ih sve staviti pod isti okvir. „Primjera radi, mogu spomenuti prometne projekte u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji, projekte sigurnih gradova u Bosni i Hercegovini, industrijske i bankarske projekte u Sloveniji, turističke projekte u Hrvatskoj i Crnoj Gori, sportske projekte u Srbiji, maloprodajne projekte u Hrvatskoj“, kaže Buterin.

TEHNOLOŠKI TRENDOVI

Najveći proizvođači videonadzorne opreme slažu se u jednome – vještačka inteligencija najznačajniji je tehnološki trend današnjice. U protekloj godini upravo su kamere s ugrađenom videoanalitikom bile najtraženije na tržištu, što pokazuje da Jadranska regija u tom pogledu slijedi svjetske trendove. AI će s vremenom ući u sve sfere našeg života. Mašinsko učenje, neuronske mreže i duboko učenje također potpadaju pod taj kišobran. Novi algoritmi se razvijaju kako bi povećali efikasnost rješavanja visokokompleksnih problema i analizirali veliku količinu podataka koje prikupljaju različiti senzori. Razvoj pametnih kamera sljedeće generacije veliki je trend na tržištu pametnih gradova, a prema IHS-u, 11 milijardi IoT uređaja s AI funkcionalnošću bit će u funkciji do 2025. godine za komercijalne i industrijske primjene.

Vještačka inteligencija

U tehnološkom smislu, smatraju u Hikvisionu, Jadranska regija ne razlikuje se previše od drugih evropskih tržišta. Iako su BDP i kupovna moć osjetno manji, to nikako ne znači da stručnjaci za sigurnost, menadžeri sigurnosti, instalateri, sistem-integratori, pa čak i krajnji korisnici nisu upoznati s najnovijim globalnim tehnološkim trendovima. „A oni se najkraće mogu svesti na dvije riječi: umjetna inteligencija. Hikvision je prošle godine organizirao putujuću izložbu, gdje su tri kamiona pretvorena u velike izložbene prostore obišla čak 70 europskih gradova predstavivši na koji način nevidljivu inteligenciju u industriji sigurnosti pretvaramo u – vidljivu, korisnu i visokoučinkovitu inteligenciju“, kaže Buterin. Kao razlog korištenja inteligentnih sigurnosnih sistema oplemenjenih vještačkom inteligencijom i algoritmima dubokog učenja on navodi da korisnicima osigurava višestruko bržu reakciju na potencijalno opasne situacije i prijetnje, višestruko učinkovitije prepoznavanje stvarnih prijetnji, višestruko precizniju identifikaciju osoba i vozila, uz istovremeno smanjivanje broja lažnih alarma. Zbog toga je tržište u 2018. najveće zanimanje za Hikvisionovu opremu pokazalo upravo za dvije nove proizvodne linije: kamere iz serije DeepinView i snimače iz serije DeepinMind, koji nude funkcije kao što su prepoznavanje lica, specifičnih obilježja, vrste i boje vozila, ljudi u redu, ljudskog ponašanja, nedopuštenog parkiranja itd.

Vještačku inteligenciju kao najveći trend prepoznali su i Dahui, drugoj videonadzornoj kompaniji na svijetu. „Umjetna inteligencija se u tehnološkom smislu sve više razvija, kako globalno tako i u našem regionu. Potreba za ovim proizvodima je sve veća, a spektar korisnika širi, pa sada to nije slučaj samo među sigurnosnim agencijama i institucijama već i u realnom sektoru, javnim i privatnim kompanijama, trgovinskim lancima i sl.“, kaže Hrkalović, navodeći da bi uz to u prošloj godini posebno istakao jedinstveno ePoE rješenje za prijenos signala i napajanja do 800 m putem UTP ili koaksijalnog kabla, ANPR kamere širokog spektra mogućnosti te mobilne kamere. Ta se oprema odnedavno nalazi u brojnim evropskim tunelima, na graničnim prijelazima te u vozilima javnih gradskih prijevoznika. Što se tiče Boschevih tehnologija energije i građenja, povezanost i umjetna inteligencija mogle bi povećati sigurnost, učinkovitost i prikladnost. Naprimjer, odjel tehnologija građenja te kompanije nudi kamere koje koriste pametnu analizu snimaka za detekciju požara. S direktnim pogledom na potencijalno opasne situacije, te kamere detektiraju vatru i dim u roku nekoliko sekundi – što je brže od konvencionalnih detektora dima. Dim ne treba doći do stropa prije nego što se alarm oglasi – a tih nekoliko sekundi može pomoći u ograničavanju štete te čak i spasiti živote. Jerković kaže da će „za deset godina svaki elektronički Boschev proizvod koristiti umjetnu inteligenciju ili će se razvijati i proizvoditi proizvode uz njenu pomoć.“

Rubna videoanalitika

Većina uređaja koje je Avigilon prodao u 2018. posjedovala je integrisanu videoanalitiku, kaže regionalni direktor prodaje te kompanije. „Vidljivo je da se tržište sve više fokusira na rješenja bazirana na videoanalitici, kao i na umjetnoj inteligenciji. Kao rezultat toga većina se naše prodaje, kako u Jadranskoj regiji tako i u ostalim zemljama, bazira na visokosofisticiranim rješenjima, što uključuje kamere s integriranom videoanalitikom i rješenja s umjetnom inteligencijom. Razlog odabira ovog rješenja krije se u mogućnosti prevencije određenih događaja, kao i pravovremenoj reakciji u svrhu njihovog sprečavanja, uz veliku pouzdanost detekcije i minimalno vrijeme programiranja i instalacije“, kaže Čuraković. S tim se slažu i u Axisu: „Vjerujemo da smo kao svjetski predvodnici u rubnoj videoanalitici osvijestili tržište o važnosti i prednostima takvog rješenja. Smatramo da tržište sve više prepoznaje tu našu inicijativu te partneri sve više traže videoanalitiku na samoj kameri“, rekao je Šurmanović, dodavši da ta kompanija tržištu nudi i napredna, Enterprise rješenja kao što je ono za zaštitu kritične infrastrukture te unutrašnjosti objekta.

Visokokvalitetne kamere i visoka rezolucija

Uz napredne funkcionalnosti, rezolucija je i dalje pokretač tržišta videonadzora, a kamere dobijaju primjenu izvan sfere sigurnosti. „Rezolucija kamera se stalno povećava, zajedno s rastućom potražnjom i korištenjem čak i van bezbednosne industrije. Reč je pre svega o osetljivosti, dinamičkom rasponu, kompresiji videa, pametnoj optimizaciji protoka podataka i video-analitici. Kupci se sve više oslanjaju na pametne kamere. Kako biste imali pouzdanu analitiku, morate imati veću procesorsku snagu i bolju sliku – drugim rečima, bolju kameru“, kažu iz Sonyja. Osim spoljnih bullet kamera i dome kamera za interijere, u toj kompaniji u prvi red stavljaju 4K kamere, koje se koriste u zahtjevnim projektima, a naročito SNC-VB770, koje imaju odlične performanse. Potražnju za višom rezolucijom kao trend su naveli i iz Cambium Networksa. „U segmentu videonadzora primjećujemo napredak megapikselnih i HD CCTV kamera. Zahtjev za visokom kvalitetom slike i dalje je jedan od zahtjeva visoke razine kao i kapacitet po lokaciji gdje se nalazi više kamera koje trebaju pouzdanu komunikaciju. Sigurnost perimetra, granica, gradova samo su neki od trendova u porastu za koje Cambium ima najkompletnije rješenje visoke kvalitete i prihvatljive cijene“, kaže Fabina.

Integracija svih sigurnosnih sistema, a i moguće povezivanje s drugim sistemima, tako da na kraju korisnik dobije jedan koji je lako upravljiv s više podsistema i dalje je najvažniji tehnološki trend kod nas, a i u ostatku svijeta, smatra Đorđe Bačić iz Vivoteka. Osim toga, on ističe da je ta tajvanska kompanija najviše prodavala kamere srednje ili visoke kategorije (Value i Supreme serije), uglavnom 2 MP dome, bullet i box kamere s dodacima (WDR pro2, SNV2), zatim 180° kamere, kao i da je vrlo zastupljen njihov VADP program, na kojem je moguće instalirati na samoj kameri analitički modul iz Vivotekovog razvoja.

Modularna i otvorena arhitektura

Na nivou softvera za upravljanje videom, u kojem Milestone predvodi svjetsko tržište, modularna i otvorena arhitektura softverskih rješenja pokazala se kao pravi uspjeh. XProtect softver podržava IP kamere, enkodere i digitalne videsnimače (DVR) više od 150 proizvođača, što ga čini najintegrisanijih softverom na tržištu. „Proizvodi koji su se najviše prodavali u 2018. godini bili su Milestone XProtect Corporate, Expert i Professional+, a svjedoci smo sve češćeg korištenja naših dodatnih proizvoda, Milestone LPR sistema za prepoznavanje registarskih tablica te Access i Transact sistema koji klijentima daju mogućnost primjene i izvan sfere sigurnosti. Razlog za to leži u činjenici da je Milestone XProtect Corporate zbog svoje modularne i fleksibilne arhitekture pogodan za rad s VMS projektima bilo koje veličine, koji se prostiru na velikim geografskim područjima i uključuju više nezavisnih sistema s različitim vlasnicima, dok je Milestone XProtect Professional+ dizajniran za sigurnosne instalacije srednje veličine koje obuhvataju više zgrada, servera ili lokacija“, kazala nam je Borislava Kenarova.

Point-to-multipoint i PoE switchevi

Kada je riječ o komunikacijskim rješenjima, s obzirom na to da se tržište sve više okreće ka IP-u, vrlo brzo raste upotreba IP komunikacijskih uređaja, s visokim nivoom cyber sigurnosti. “Najprodavanija oprema danas nesumnjivo su upravljivi PoE switchevi. Oni se koriste u najvažnijim aplikacijama zbog mogućnosti upravljanja i nadzora na daljinu. Odabirom opreme za prijenos struje preko Etherneta pojednostavljuje se upravljanje i održavanje proizvodnih postrojenja”, kažu u ComNetu. Za Cambium Networks “najsnažniji rast je u bežičnim rješenjima za širokopojasni pristup u konfiguraciji točka – više točaka (point to multipoint) za razne primjene u telekomunikacijskom sektoru i projektima videonadzora“. Razlog su najviši kvalitet i cjelovitost rješenja, sigurnost i pouzdanost komunikacije, visok nivo podrške i prihvatljiva cijena. Osim toga, kao trendove navode i povezivanje privatnih i poslovnih korisnika u urbanim i ruralnim sredinama s pristupom internetu, projekte videonadzora za male i srednje velike poduzetnike, privatne korisnike i njihova imanja. Svakako, novi trend su LoRA/Sigfox/NB-IoT rješenja, koja će osigurati povezivost za milione senzora u raznim projektima pametnih i sigurnih gradova, za parkirališta i podzemne garaže, u prijevoznoj industriji, osiguravanju granica i sl.

ŠTA NOSI BUDUĆNOST

Na kraju, od naših sagovornika smo zatražili i mišljenje o skorijoj budućnosti tržišta sigurnosti. Odgovori su optimistični i predviđaju nastavak rasta i primjene trenutnih tehnoloških trendova koji su do posebnog izražaja došli u proteklim godinama.

„S obzirom na kontinuirani rast, mišljenja sam da u 2019. možemo očekivati nastavak rasta i sve bolju reakciju tržišta“, kazao je Čuraković iz Avigilona, dok je Fabina iz Cambium Networksa, uz nastavak visoke stope rasta u zemljama regije, najavio širenje poslovanja te kompanije u vertikale kojima se ranije nisu mnogo posvećivali: naftnoj i plinskoj industriji, telemetriji, automatizaciji, hotelijerstvu i vojnoj industriji. „Tehnološki noviteti poput LTE rješenja za fiksni širokopojasni pristup u 2,3 – 2,7 GHz, 60 GHz gigabitni linkovi, enterprise preklopnici te LoRA bazne stanice i senzori samo su neki od noviteta koji će utjecati na rast i kompletniju ponudu bežičnih komunikacijskih rješenja“, kazao je Fabina.

Vertikalni pristup

Fokus na rješenjima prilagođenim pojedinačnim vertikalama mnoge će kompanije nastaviti i u ovoj godini. Riječ je o trendu koji mnogi tržišni igrači protežiraju već godinama, a koji je, zapravo, nastao iz potrebe krajnjih korisnika da im se ponudi gotovo rješenje prilagođeno segmentu tržišta na kojem posluju, bilo da je riječ o maloprodaji, transportu, zdravstvu, obrazovnom sektoru itd. Među takvima je i Axis. „U 2019. godini očekujemo daljnji razvoj istih tržišnih vertikala u kojima smo do sada bili jako uspješni u regiji. Svakako ćemo dodatno proširiti našu ponudu i novim akvizicijama, inovativnim proizvodima te razvojem gotovih rješenja“, rekao je Šurmanović te dodao da u tehnološkom smislu smatraju da će njihovo „rješenje za mrežni audiosustav još više zaživjeti u regiji. Axis mrežni audiosustavi su u potpunosti mrežni, dakle sam zvučnik ima ugrađeno pojačalo, web-server, softver za upravljanje događajima, audioanalitiku te POE napajanje“.

Upotreba van sfere sigurnosti

I Milestone, inače s Axisom član Canon grupacije, ima sličan plan za ovu godinu. Izuzetak je rad na korištenju sigurnosnih sistema u nesigurnosne svrhe. Funkcija također iznikla iz potrebe korisnika da opravda ulaganje u sigurnosne sisteme tako što će stvarati dodatnu vrijednost. „Naš plan za 2019. je veći fokus na vertikalni pristup i bliska saradnja s našim partnerima u zajednici kako bismo isporučili cjelovita rješenja za naše krajnje kupce, a na temelju zahtjeva industrije. Videoplatforma Milestone Systemsa se tradicionalno koristi u sigurnosnim instalacijama, ali je danas prisutan trend korištenja videa izvan sfere sigurnosti, u okviru više scenarija“, kaže Kenarova. Kao primjer navodi maloprodaju, u kojoj se videoanalitika može iskoristiti za povećanje nivoa zadovoljstva kupaca, ciljane kampanje, obuku zaposlenika itd. Zato Milestone, kako kaže, intenzivno ulaže u ubrzavanje procesa uvođenja inovacija kroz zapošljavanje novih radnika koji će pomoći kompaniji da preuzme još veći tržišni udio u budućim godinama. I FLIR Systems će trenutnom termovizijskom portfoliju dodati nove proizvode i „donijeti nove poslovne prilike sigurnosnim stručnjacima, naročito kupcima u komercijalnom sektoru, koji ranije nisu razmišljati o upotrebi termalnih kamera za protivprovalu i provjeru alarma“. Dakle, riječ je o korištenju termovizije u druge svrhe, ovaj put u okviru sigurnosti, ali u namjene netipične za termalne kamere, koje su donedavno bile preskupe za svakodnevnu upotrebu.

Integracija

Trend integrisanja svih sigurnosnih, pa čak i drugih sistema nastavit će se i u ovoj godini. Prema mišljenju Vivotekovog regionalnog menadžera, „samo će takvi projekti i dalje stvarati dodatnu vrijednost sustavima zaštite, a i drugima“. Bosch se, naprimjer, fokusira na platforme i partnerstva na području tehnologija energije i građenja. “U umreženom svijetu postoje mnogi uređaji i usluge različitih proizvođača. Te uređaje i usluge moramo međusobno povezati”, rekao je Jerković. Upravo je zbog toga u novembru kompanija osnovala podružnicu Security and Safety Things, koja radi na prvoj svjetskoj otvorenoj IoT platformi za aplikacije za sigurnosne kamere. SAST želi kreirati operativni sistem koji programira i nadzire aplikacije za različite vrste sigurnosnih kamera. Ažuriranje kamera različitih proizvođača zahtijevat će samo jednu verziju softvera umjesto brojnih varijanti kao sada. Iz Sonyja, također, smatraju da je integracija s drugim sigurnosnim sistemima „nezaobilazna“, pri čemu će kamere postajati sve naprednije, dok su iz Hikvisiona bili nešto određeniji: „U 2019. očekujemo da će dvije riječi postati popularnije nego ikad: integracija i konvergencija! Ove godine svjedočit ćemo nastavku integracije proizvoda i usluga u jedinstveno rješenje. Takvo rješenje podrazumijevat će pojednostavljeno upravljanje svim kanalima – bilo da je riječ o videonadzoru, prevenciji upada ili kontroli pristupa – na jedinstvenoj platformi. Čvrsto vjerujemo da je integracija ključan faktor uspjeha jer partnerima i korisnicima nudi drastičnu uštedu vremena i resursa, pa je njihove sustave mnogo lakše koristiti i širiti, dok je njihove rezultate lakše analizirati i iz njih izvući ključne zaključke“, kaže Buterin.

Pametni uređaji, AI, IoT

Kada je riječ o tehnologijama, sigurnosnu industriju nesumnjivo očekuje sve veća upotreba analitike u razne svrhe, upravljanje velikim podacima, sigurnosni sistemi kao usluga (u cloudu), povezivanje u okviru interneta stvari itd. O tome nam je kazao Elis Hrkalović iz Dahuinog bh. ureda: „U našem fokusu u narednom periodu su rješenja za pametne gradove, pametne kuće, javni gradski prijevoz, digitalno oglašavanje i videozidove, što je smjer u kojem se i tržište kreće. U budućnosti možemo očekivati nove tehnologije poput umjetne inteligencije, velikih podataka (big data) i računarstva u oblaku, koje Dahua u dijelu proizvoda već koristi i time utječe na bitno povećanje nivoa sigurnosti. Povrh toga, internet stvari (IoT) donosi i niz praktičnih primjena, gdje integracijom videonadzornih sistema i raznih detektora (pokreta, vlage ili temperature) korisnici dobivaju informacije koje pomažu u poboljšanju njihovih poslovnih procesa i rezultata.“

Kompanija Bosch, npr., planira još više investirati u smjeru AI-ja, a samo oko 300 miliona investiralo bi se u proširenje njenog centra za umjetnu inteligenciju (BCAI) do 2021. godine. „BCAI trenutno zapošljava 170 stručnjaka na globalnoj razini te očekujemo da će ta brojka porasti na 400. Naši stručnjaci trenutno rade na oko 80 razvojnih projekata – od automatizirane vožnje do primjena u medicini i proizvodnji“. kazao nam je Jerković.

Cyber sigurnost

Sve brojniji hakerski napadi izazvali su svojevrsnu pometnju unutar industrije sigurnosti. Mnoge su kompanije nedovoljno spremno dočekale učestale krađe podataka, što je proizvelo zabrinutost među korisnicima, ali i vladama. A rizici postaju veći kako se sigurnosni sistemi sve više povezuju s drugima, ali i putem interneta u okviru interneta stvari. „U tehnološkom smislu će se više posvetiti zaštiti sigurnosnih sustava, koji sve više postaju otvoreni drugim sustavima, otvorenoj mreži. Sve je više potrebe za instalacijama na javnim površinama, koje se povezuju preko otvorene mreže nekog provajdera. Zbog više globalnih incidenata u protekle dvije godine, korisnici će više posvetiti pažnju kompletnim cyber sigurnosnim rješenjima kako bi spriječili neovlaštenu zlouporabu njihovih sustava“, kaže Bačić iz Vivoteka. Uzrok nedovoljnoj cyber sigurnosti videonadzornih kamera u Sonyju vide u malom ulaganju u zaštitu podataka koje one prikupljaju, zbog čega su takvi proizvođači u mogućnosti ponuditi jeftinije proizvode. Rješenje je u svijesti o težini ovog problema. „Verujem da se trka za najjeftinijim video-nadzornim proizvodom privodi kraju zato što naše tržište nije neograničeno. Svest o internetskoj/mrežnoj bezbednosti raste i menadžeri bezbednosti na sebe preuzimaju ogromnu odgovornost za sisteme koje će odobriti ili planiraju da koriste“, ističe Dobnikar te dodaje da je u tehnološkom smislu Full HD standard, a da dolazi vrijeme 4K rezolucije i interneta stvari.

U proteklih 15 godina videoanalitika nije izlazila iz zone komfora. Danas njeno kombinovanje s vještačkom inteligencijom (AI) predstavlja važan iskorak u segmentu videonadzora Piše: Allan McHale, direktor, Memoori

Analitiku zasigurno čeka još mnogo posla. To se posebno odnosi na uvjeravanje kupaca da su nova rješenja dovoljno robusna i ekonomična prije nego što steknu dovoljno povjerenja da počnu ulagati u njih. Nažalost, neki proizvodi za prepoznavanje lica bazirani na AI tehnologiji koji su izbačeni na tržište prije detaljnog beta testiranja nisu uspjeli šarmirati kupce, i to je nanijelo štetu ugledu tehnologije. Bez obzira na to, novi čipovi i arhitektura kombinovani s inteligentnim softverom za videoanalitiku sposobni su raditi s velikim količinama podataka i kao takvi će poboljšati sigurnost i izvedbu u pogledu zaštite ljudi, zgrada i poslovnih prostora. U konačnici, početni nedostaci ove tehnologije mogli su je usporiti, ali ne i zaustaviti ka velikom proboju u ekosistemu videonadzora.

Poboljšana arhitektura

U izvještaju Memoorija “Globalno tržište videoanalitike s AI tehnologijom od 2018. do 2023. godine“ navode se brojni razlozi zbog kojih smatramo da će ova tehnologija predstavljati svojevrsni „prelazak preko Rubikona“. Kao prvo, tu je veliki napredak u poluprovodničkoj arhitekturi, koji joj sada omogućava mnogo bržu obradu podataka i znatno jače algoritme dubokog i mašinskog učenja. To će dovesti do toga da će se obrada i analiza podataka odvijati mnogo brže nego što je ranije bilo moguće.

Videoanalitička rješenja s vještačkom inteligencijom koriste algoritme za dubinsko i mašinsko učenje te novu poluprovodničku arhitekturu na grafičkim procesorima. Razlog za to leži u činjenici da su proizvođači računarskih čipova otkrili da nova arhitektura može pružiti mnogo bolje performanse kod čipova koji koriste AI tehnologiju. Ova inicijativa je došla od relativno malih proizvođača koji sada razvijaju AI čipove i analitičke softverske proizvode. Ulagači sada izdvajaju milijarde dolara za finansiranje tih kompanija. Kompanija Memoori je identificirala 128 kompanija širom svijeta koje danas na svoj način (kroz hardver i softver) pomažu razvoj videoanalitičkih rješenja koja koriste AI. Međutim, razvijanje i usavršavanje ove tehnologije zahtijevat će velika ulaganja u nove poslovne procese, ljudske resurse i inovacije. Ovaj izvještaj pokazuje da su milijarde dolara već uložene i da se još veći iznosi već prikupljaju. Nema indikatora da će ovaj neiscrpni finansijski bunar presušiti u skorije vrijeme.

Analitika ide dalje

Još nas čeka mnogo posla na planu usavršavanja tehnologije i njenog plasmana na tržište. Ipak, novi alati i procesi omogućavaju da se proizvodi koji koriste vještačku inteligenciju brzo izbace na tržište videoanalitike i tako značajno unaprijede njene performanse i mogućnosti. U 2018. godini svi su shvatili da videoanalitika ide dosta dalje od onoga što mogu ponuditi konvencionalni sistemi. Nove AI platforme imaju kapacitet i sposobnost da s algoritmima za mašinsko i duboko učenje ponude inteligentna rješenja za videonadzor. Ovo će dodatno povećati potražnju za videoanalitikom s vještačkom inteligencijom, ne samo za nove projekte nego i za neiskorišteni potencijal za nadogradnju u više miliona postojećih videonadzornih instalacija. Praktični aspekti izbacivanja AI rješenja na tržište bit će izazov i zahtijevati više vještine od pukog poigravanja s postojećim praksama u distribuciji i instalaciji.

Videonadzorni sistemi generišu ogromne količine podataka koji se, nažalost, trenutno ne koriste u dovoljnoj mjeri. Ipak, procjenjuje se da milioni aktivnih videokamera danas generišu 60% svih ulaznih podataka, više nego bilo koji drugi senzori u zgradama, kampusima i gradovima. Dakle, već postoji ogroman potencijal da se vrijednost tih podataka maksimalno iskoristi tako što će ih se pretvoriti u proaktivne, a ne statične informacije. Materijal je već tu i samo čeka da ga se iskoristi. Poslovni sektor je jedno od najvažnijih vertikalnih tržišta za videonadzor i on danas značajno ulaže u videoanalitička rješenja s vještačkom inteligencijom. Najveći rast može se postići već u narednih 18 mjeseci, ali to bi zahtijevalo značajan napor.

Svjetsko tržište videoanalitike s vještačkom inteligencijom

Tržište videoanalitike s AI tehnologijom još je u ranoj fazi i postoji nekoliko statističkih podataka koji mogu ilustrirati njegovu trenutnu veličinu. Najbolja procjena je da je globalna prodaja videoanalitičkih rješenja s AI-jem, uključujući proizvode koji se testiraju, u 2017. godini dostigla vrijednost od 115 miliona dolara, pri čemu se većina ovih uređaja instalira u Kini. Osim toga, Memoori vjeruje da će postojeće tržište konvencionalnih sistema zasnovanih na pravilima udvostručiti vrijednost koju je imalo 2017. godine i dostići cifru od oko 250 miliona dolara. Međutim, s pojavom AI sistema, njegova veličina će početi opadati u naredne tri godine jer će videoanalitika ojačana AI tehnologijom preuzeti dio poslovnog kolača. U poređenju s godišnjom ostvarenom prodajom softvera za upravljanje videom (VMS), koja je 2017. iznosila 1,4 milijarde dolara, predviđanja kažu da će do kraja 2022. njena vrijednost dostići 3,1 milijardu dolara. Isto tako, očekuje se da će do te godine videoanalitika s AI tehnololgijom „stići“ VMS po vrijednosti.

Smatramo da bi tehnički tržišni potencijal za primjenu videoanalitike s AI-jem u postojećim instalacijama mogao dostići vrijednost od oko 65 milijardi dolara. Isto tako, pretpostavljamo da ovaj potencijal može potrajati i 30 godina prije nego što ga se iscrpi. Tu smo uračunali i troškove implementacije videoanalitike s AI tehnologijom u novim instalacijama kako bismo došli do vrijednosti ukupnog tehničkog tržišnog potencijala. U 2017. svjetsko tržište proizvoda za videonadzor ostvarilo je vrijednost od 15,87 milijardi dolara, dok su prihodi od videoanalitike s AI tehnologijom procijenjeni na 115 miliona dolara. To znači da ovakva videoanalitika čini samo mali dio ukupnog tržišta videonadzora.