Home Kategorija a&s Adria Talks (Page 18)

a&s Adria Talks

Intervju: Maja Bojčevska Gjorgjijevska, generalna menadžerica, OSA Obezbeduvanje

OSA je profesionalnim pristupom i visokim kriterijumima u radu od osnivanja do danas uspela da se izgradi kao brend u obezbeđenju u Severnoj Makedoniji. Imamo široku paletu usluga, orijentisanih prema potrebama klijenata, te više od 500 radnih mesta i dve decenije rada iza sebe
Razgovarao: Damir Muharemović
E-mail: redakcija@asadria.com

a&s Adria: Gospođo Bojčevska Gjorgjijevska, menadžerica ste OSA-e, makedonske kompanije u sektoru privatne sigurnosti. Recite nam nešto o sebi?
Bojčevska Gjorgjijevska: Funkciju generalne menadžerke OSA-e oficijelno obavljam već četvrtu godinu. U ukupnom radu firme, u određenim segmentima, bila sam uključena od samog početka jer je OSA porodična firma koju je moj otac – izuzetan poznavalac i priznati profesionalac u sektoru bezbednosti – osnovao pre 20 godina. Ja imam tu čast i privilegiju da kao druga generacija u upravi naše firme nastavim i unapredim ono što je moj otac stvorio. Iako je moj obrazovni i profesionalni razvoj na početku karijere bio u pravu i advokaturi, pronašla sam način da sve znanje i iskustvo primenim i nadogradim u sektoru privatne bezbednosti.

a&s Adria: Koliko OSA ima zaposlenih, koliko objekata osiguravate i koji su vaši najznačajniji klijenti, najvažnije prekretnice i reference?
Bojčevska Gjorgjijevska: OSA je firma koja je profesionalnim pristupom i visokim kriterijumima u radu od osnivanja do danas uspela da se izgradi kao brend u obezbeđenju u Makedoniji. Imamo široku paletu usluga, orijentisanih prema potrebama klijenata, te više od 500 radnih mesta i dve decenije rada. Najveća potvrda uspeha za mene je saradnja sa stabilnim i ozbiljnim firmama, kao i s najvećim bankama u zemlji, koje su naši klijenti više od 15 godina. Dugo godina obezbeđujemo najveće trgovinske centre, poznate građevinske firme, velike industrijske objekte itd. OSA nudi sve usluge privatnog obezbeđenja, kao i fizičko obezbeđenje objekata i osoba, video-monitoring, moto-patrolno obezbeđenje, transport novca i dragocenosti te projektovanje, instaliranje i održavanje sistema tehničke zaštite.

a&s Adria: Po čemu se Vaša kompanija ističe?
Bojčevska Gjorgjijevska: Za nas je bitno da pažljivo odaberemo s kim ćemo sarađivati. Ne prihvatamo saradnju po svaku cenu. Za jednu privatnu bezbednosnu firmu jako je bitno da se drži svojih procedura rada i kriterijuma obavljanja usluge, da svaki dogovor bude usaglašen sa bezbednosnim potrebama, shodno proceni rizika za svakog klijenta. To je jedini način da se održi kvalitet usluga, a da se zadovolje klijenti. Ugled je nešto najbitnije u ovoj oblasti. Svaki klijent koji traži usluge obezbeđenja ima određene želje i budžet i očekuje da dobije stoprocentnu bezbednost. Umeće i profesionalizam je uraditi pravu procenu svih rizika, uzeti u obzir potražnju i želje klijenata i ponuditi najbolje rešenje.

a&s Adria: Sve veći primat tehničke zaštite nad fizičkom vodi ka smanjenju broja zaštitara, uvođenju novih tehnologija i usluga, stalnim edukacijama itd. Kako OSA namjerava odgovoriti na njih?
Bojčevska Gjorgjijevska: Svakako da je trend davanja prednosti tehničkoj zaštiti sasvim opravdan s obzirom na to da smanjuje ljudske greške, nudi visokokvalitetna rešenja, olakšava svakodnevni rad i dugoročno smanjuje troškove. Mi se trudimo da budemo u koraku s tim trendovima, da tehnološka rešenja primenimo na najbolji i najadekvatniji način i da našim zaposlenima omogućimo obuku i posete seminarima i konferencijama. Proteklih godina dosta smo ulagali u obnovu i nadogradnju našeg nadzornog centra i automatizaciju određenih segmenata rada. U delu ponude bezbednosne opreme možemo se pohvaliti da imamo dobre saradnike i dobavljače. Široka ponuda te inovativna i inteligentna rešenja su velika prednost i olakšanje u procesu rada, ali ipak za malo složenije sisteme bezbednosti neophodni su i kvalifikovani radnici, jer oni u krajnoj meri reaguju na određene rizike.

a&s Adria: Koliko je važna edukacija zaposlenika i samog tržišta i šta radite na tom planu?
Bojčevska Gjorgjijevska: Edukacija u našem sektoru od ključne je važnosti. Džaba vam i pedeset zaštitara i najskuplja bezbednosna oprema ako je ne znate upotrebiti ili ako radnici ne znaju šta treba da urade u određenom trenutku. U našoj firmi ne možete početi da radite ukoliko ne prođete potrebne obuke, koje su dosta obimne. Sem uvodnih teoretskih i praktičnih obuka, imamo i godišnji plan redovnih obuka, koje godišnje, svakih pola godine ili kvartalno morate da prođete zavisno od sektora u kojem radite. Zaposleni moraju znati gde rade, šta je njihov posao, koje su njihove obaveze, kao i procedure vezano za posao i postupanje u slučaju nastalog rizika kako bi mogli da zaštite štićenu osobu ili objekat. Proteklih meseci sproveli smo i projekat za specijalizovanu obuku za obezbeđenje, transport novca i drugih vrednosti u saradnji sa Fakultetom za bezbednost u Skoplju. Reč je o prvoj saradnji ovakvog tipa jedne akademske institucije i firme za privatnu bezbednost u našoj državi, u čije smišljanje su obe strane bile aktivno uključene. Krajnji rezultat je veća profesionaliziranost radnika za obezbeđenje i transport novca kao jedna od najdelikatnijih operacija u sferi privatne bezbednosti.

a&s Adria: Najveći izazov koji stoji pred zaštitarskim kompanijama je smanjenje cijena nauštrb kvaliteta. Kako riješiti ovaj problem?
Bojčevska Gjorgjijevska: Kvalitet košta, to moramo svi priznati. Ali ipak s pravim pristupom i ponudom adekvatnih pametnih rešenja i pravom racionalizacijom troškova može se ponuditi kvalitet s manjom cenom. S tehnologijom i sredstvima tehničke zaštite, naravno da se mogu ponuditi rešenja po manjoj ceni.

a&s Adria: Suočavate li se s odlaskom radne snage u razvijene zemlje Zapada i kako kompenzirate taj nedostatak? Uspijevate li zadržati radnike?
Bojčevska Gjorgjijevska: To je problem s kojim se suočava cela država, ali i region. Svakako da je to problem za firme iz našeg regiona, koje se ne mogu takmičiti sa cenom rada koji plaća Zapad. Mislim da se sve firme trude da na različite načine zadrže i motivišu radnike, ali bez političke podrške i mera na višem nivou, ovaj se problem ne može rešiti.

a&s Adria: OSA je dugo godina dio Komore Republike Makedonije za privatno obezbjeđenje. U čemu se ogleda važnost učešća u Komori važno za sektor privatne sigurnosti u Sjevernoj Makedoniji i koliko je važan rad na javno-privatno partnerstvu?
Bojčevska Gjorgjijevska: OSA je dio Komore za privatno obezbeđenje još od njenog osnivanja i svakako da je od velikog značaja samo učešće i razmena mišljenja i iskustava. Kao članica Upravnog odbora, mogu reći da se naporno radi na poboljšanju stanja, posebno u delu javno-privatnog partnerstva i zaštite kritične infrastrukture. Ovakva partnerstva i saradnja biće korisna za sve, kako za bolje funkcionisanje države tako i za firme iz sektora bezbednosti. Otvoriće se sasvim nove mogućnosti za firme, ne samo s finansijskog već i s aspekta podsticaja za veću profesionalizaciju privatnih firmi.

a&s Adria: Ove će se godine Adria Security Summita, najveća regionalna konferencija i izložba sigurnosti, održati u Sjevernoj Makedoniji. Je li to dobra prilika da upoznate nove partnere?
Bojčevska Gjorgjijevska: Na naše veliko zadovoljstvo, došao je red da i mi budemo domaćini tog događaja. To je odlična prilika da se predstave firme iz sektora privatne bezbednosti, da se vide tehnološki noviteti, razmene iskustva i steknu novi prijatelji i saradnici. Moram priznati da je proteklih godina, kada je reč o našoj firmi, Adria Securit Summit bio veoma koristan. Iz njega su proizašle nove, odlične saradnje i mnogo novih mogućnosti s firmama iz regiona i šire, a njihova rešenja smo već imali priliku da implementiramo u našem radu. Čast mi je što ćemo ove godine imati mogućnost da se predstavimo i prezentujemo dio našeg rada.

a&s Adria: Vaše viđenje stanja tržišta sigurnosti u Sjevernoj Makedoniji i regiji? Koji su glavni nedostaci, na čemu bi se trebalo raditi kako bi se podigla vrijednost i kvalitet usluga sigurnosti?
Bojčevska Gjorgjijevska: Ovo je najteže pitanje. Ne bih krenula od nedostataka, ali bih napomenula da su velike mogućnosti za napredak i poboljšanje stanja. Najpre bih počela od uređivanja i preciziranja zakonskog okvira privatne bezbednosti, potrebe za standardizacijom i profesionalizacijom i utvrđivanja kriterijuma rada. Uređenje ove oblasti u našoj državi napredovalo je u ovih dvadesetak godina, ali se može reći da je pred nama još mnogo rada, kako za firme tako i za Komoru.

a&s Adria: Na kraju, šta možemo očekivati od OSA-e u skorijoj budućnosti?
Bojčevska Gjorgjijevska: Od osnivanja pre skoro 20 godina do danas OSA nikada nije ciljala da bude najveća bezbednosna firma u regionu, s kvantitavnim povećanjem broja radnika, kancelarija i predstavništava. Za nas je najbitnije da održimo dobar renome i stabilnost firme, s postepenim rastom i razvojem, i da ulažemo u profesionalizaciju i poboljšanje kvaliteta usluga. Trenutno radimo na nekoliko projekata, o kojima u ovoj fazi ne bih mogla otkriti više, ali mogu reći da će sve ono na čemu ćemo raditi doprineti jednom drugačijem i ozbiljnijem pristupu u radu. Za našu firmu to će značiti zadržavanje primata u privatnom obezbeđenju i prvog mesta po uvođenju noviteta i pametnih rešenja.

Italija Top 25: Usporen rast i konsolidacija italijanskog tržišta sigurnosti

Novo izdanje godišnjeg ekonomsko-finansijskog istraživanja magazina Secsolution pokazalo je da je italijansko sigurnosno tržište lani dostiglo vrijednost od 1,85 milijardi eura. Prihode u 2017. godini povećalo je 179 kompanija
Izvor: Secsolution
E-mail: redakcija@asadria.com

U okviru istraživanja „25 vodećih italijanskih kompanija“ analizirane su 363 sigurnosne firme. Većina je smanjila tržišni udio i suočila se sa 2018. godinom u relativno slaboj poziciji, što samo naglašava ranije zabilježenu polarizaciju između komercijalno dinamičnih preduzeća i onih koji se moraju boriti za profit i pronalaženje novih kupaca. Istraživanje je provedeno u partnerstvu s Plimsoll Publishingom i ima za cilj da menadžerima u sektoru sigurnosti posluži kao analitički alat za donošenje strateških investicijskih odluka.

Italijansko tržište pod lupom
U 2018. godini italijansko sigurnosno tržište dostiglo je vrijednost 1,88 milijardi eura, za šta je odgovorno 179 kompanija koje su poboljšale rezultate u 2017. (+6,2% u odnosu na 2016). Ovaj rast, međutim, odnosi se na manje od 50% ispitanog uzorka i to bi moglo pokrenuti nove konkurentske trendove tokom 2019. Istraživanjem su obuhvaćeni rezultati koje su u posljednjih sedam godina ostvarile 363 vodeće kompanije u sigurnosnom sektoru u Italiji. U poređenju s prethodnim istraživanjem, broj vodećih firmi manji je za 34. Mnoge su zatvorene, a neke akvizirane, što je trend koji će se nastaviti i u naredne dvije godine. Sektor sigurnosti se neumoljivo upušta u proces konsolidacije, koji će dovesti do postepenog smanjenja broja firmi, a to bi moglo donijeti prednost onima koji uspiju prepoznati mogućnosti za razvoj i prilagoditi poslovni model. Uzrok rastućeg jaza između uspješnih kompanija i onih u teškoj situaciji može se pripisati jačoj konkurenciji, novim tehnološkim izazovima i poteškoćama s kojima se suočavaju menadžeri u pravilnom razumijevanju tržišnih trendova i izradi analize potreba i zahtjeva krajnjeg potrošača. S druge strane, glavni izvori briga vezani su i za dostupnost jeftinih „uradi sam“ protivprovalnih uređaja u slobodnoj prodaji, dok zabrinutost izazivaju i komercijalne politike nekih tržišnih igrača koji koriste nekonvencionalne prodajne kanale poput prodaje u partnerstvu s instalaterima. Osim toga, nove tehnologije imat će značajan utjecaj na cijeli lanac snabdijevanja u naredne tri-četiri godine. Širenje primjene vještačke inteligencije, korištenje alata kompatibilnih sa 5G tehnologijom i uvođenje hemijskih ili akustičnih senzora moglo bi promijeniti odnose snaga u sektoru sigurnosti, čime bi se izjednačile tržišne mogućnosti kako za strane tako i za uspješne domaće kompanije.

Italijansko sigurnosno tržište poraslo je za 6,2%, ali je tek nešto manje od 50% sigurnosnih kompanija uspjelo povećati svoje prihode. To bi moglo pokrenuti nove konkurentske trendove tokom 2019. godine

Sadašnja situacija i budućnost sektora
Već drugu godinu zaredom sigurnosni sektor u Italiji se širi. No, to nije posljedica rasta broja kompanija koje posluju u tom lancu snabdijevanja, nego općeg povećanja obima poslovanja. U uzorak su uključene 363 kompanije koje su zabilježile rast prihoda od 7,3%, nastavljajući trend rasta koji traje već šest godina. Ipak, on je danas na nešto nižem nivou u odnosu na onaj vidljiv iz bilansa stanja za 2016. (+12%) i 2015. (+8%). Prosječna kompanija u sektoru ostvarila je poslovni promet od 5,1 milion eura, ima 93 zaposlena i zarađuje 338 hiljada eura prije oporezivanja. Drugim riječima, za svakih 100 eura prihoda gotovo sedam eura se zarađuje u bruto dobiti bez oporezivanja. Prosječne marže su za 8% veće u odnosu na prethodnu godinu. Italijanski sigurnosni sektor je, dakle, u porastu, kako u smislu ukupnog i prosječnog prihoda tako i u smislu opće profitabilnosti. U konačnici, uzimajući u obzir brojke koje su zabilježene 2018. godine, ostvaren je realni rast od 6,2%. Ovaj fenomen tržišne koncentracije je predodređen da postane još izraženiji u narednih nekoliko mjeseci. Ukupno 181 kompanija je smanjila prihode, a 46 njih je zabilježilo i gubitke. U odsustvu detaljnih strateških i operativnih promjena, mnogi tržišni igrači vjerovatno neće moći preživjeti do 2020.

Kao rezultat tekućih tehnoloških promjena i velikih operatera koji intenzivno ulažu u inovacije i nove marketinške kanale, predviđa se da će broj vodećih kompanija u italijanskom sektoru sigurnosti pasti za dodatnih 20-30 mjesta u narednih godinu dana. Ipak, i tu postoje razlozi za optimizam. Smanjenje broja vodećih igrača na tržištu ojačat će one koji su se uspjeli proširiti tamo gdje su druge propale.

25 najboljih
Važan ključ za razumijevanje zdravlja sigurnosnog sektora može se dobiti analizom rezultata glavnih igrača. Kao i ranije, 25 vodećih kompanija odabrano je na osnovu raspoloživosti njihovih finansijskih izvještaja za 2017. godinu u Privrednoj komori (do 30. novembra 2018. godine), njihove osnovne djelatnosti (relevantne za sektor sigurnosti) i prijave italijanskog PDV broja. Sa zajedničkim prihodom od oko 794 miliona eura, na 25 najboljih u sigurnosnom sektoru danas otpada 42,4% ukupnog tržišta, što je povećanje od 10% u odnosu na prošlogodišnje brojke. Iako se ovaj nivo koncentracije značajno povećava, on je još ispod prosjeka zemalja poput Njemačke, Francuske i Velike Britanije, u kojima na 25 vodećih kompanija otpada više od 50% nacionalnog tržišta. Promet je u posljednjoj petini godine u vrhu poretka (od 21. do 25. mjesta) u prosjeku iznosio 17,6 miliona eura, što znači da ova kategorija neće biti nedostupna novim igračima tokom naredne godine. U ovom poretku Anixter Italia Srl (distributer) zamijenio je mjesto sa svojim konkurentom među 25 najboljih i sada je na 19. mjestu. Među deset najboljih na listi našla se kompanija Betafence Italia s prihodom od 55,7 miliona eura. Ona je trećerangirana unutar sektora, iza Comelit grupe i Allnet.Italia. Na deset najboljih kompanija otpada 24% tržišta i, uz nekoliko izuzetaka, one su ostvarile stopu rasta od preko 7%.

Međutim, prihodi koje je ostvarila grupa kompanija u rasponu od 10. do 20. mjesta ostali su nepromijenjeni (od 18,5 do 31,5 miliona eura). Uopćeno gledano, 25 vodećih ima godišnju stopu rasta od 3%, što je niže od stope koja je zabilježena u prethodne tri godine. Prosječan broj zaposlenih u tim kompanijama i dalje raste (sa 83 na 93), dok taj broj na nivou sektora stagnira (19). Profitne marže kod 25 najboljih ostale su pozitivne i neznatno su porasle, s omjerom dobiti prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) i prodaje od 10%. To znači da se prihod od 100 eura pretvara u bruto operativni rezultat od 10 eura. Ovaj poboljšani kapacitet vodećih kompanija da kreiraju stabilne izvore zarade će, nadamo se, rezultirati poboljšanim investicijskim mogućnostima u sigurnosnom sektoru i olakšati rješavanje problema sezonske i krizne nelikvidnosti.

Na 25 najboljih u sigurnosnom sektoru otpada 42,4% ukupnog tržišta sa zajedničkim prihodom od oko 794 miliona eura, što je povećanje od 10%

Kompanije s najvećim rastom
Poredak prvih 25 kompanija koje su zabilježile najbrži rast značajno se promijenio u posljednjih 12 mjeseci, što se i moglo očekivati. Koliko je teško održati zamah pokazuje činjenica da je samo devet kompanija koje su navedene u prethodnom istraživanju ostalo među 25 najboljih kada je u pitanju rast. Smiths Detection Italia Srl, Ksenia Security Srl i Futurtec Srl su primjeri koji su se uspješno suočili s ovim poteškoćama. Već drugu godinu zaredom bilježe rast veći od 25%. Rast ne mora uvijek pratiti i visoka profitna marža. U nekim slučajevima tržišna ekspanzija uvjetovana je strategijom čiji je cilj osigurati veće tržišne udjele u kratkom roku i ostvariti zaradu na srednje i duže staze. Nerijetko nailazimo na firme koje bilježe snažan rast, ali i lošu profitabilnost. To se objašnjava poteškoćama usklađivanja njihovih organizacijskih procesa s povećanim obimom poslovanja. Među 25 najboljih kompanija u ovoj kategoriji najmanje 12 ima omjer EBITDA/prodaje koji je ispod prosjeka sektora (5%). Ostale su u pozitivnoj zoni, u kojoj četiri prelaze 20%.

Proizvođači
S ukupnim prihodom od 949 miliona eura, na proizvođače otpada 50% sigurnosnog sektora u Italiji. Oni zauzimaju prve pozicije u poretku najvećih kompanija i diriguju ritmom rasta sektora. Analiza 25 najbolje rangiranih proizvođača pokazuje zanimljive promjene u odnosu na prethodnu godinu. Došlo je do nekoliko izmjena na prvim pozicijama (Betafence je skočio na drugo mjesto, a Hikvision Italy pao na četvrto), kao i do ulaska Dahua Technology Italy Srl (koji je kupio Videotrend), Keyline Spa (s rastom od 12%) i Smiths Detection Italia Srl (s prihodom od 70%) na listu najvažnijih proizvođača u sektoru sigurnosti u Italiji.
Prosječan nivo rasta 25 najboljih kompanija ipak prikriva značajnu razliku između poslovnih rezultata koje je ostvario analizirani uzorak. Deset proizvođača bilježi niže prihode, a najmanje šest navodi pad prodaje veći od 8%. Nasuprot tome, sedam kompanija bilježi povećanje od 10%. Detaljnija analiza rezultata po kategorijama proizvoda vodi nas do pozitivnih rezultata u sektorima protivpožarne zaštite i videonadzora, uz mali rast (+1,7%) u kategoriji protivprovalnih sistema. Više ujednačenosti unutar uzorka postoji u segmentu povrata na investicije i opće profitabilnosti. Bez obzira na liniju proizvoda ili veličinu proizvođača, profitabilnost raste i veća je u prosjeku za 11%. Samo jedan operater među 25 kompanija bilježi pad u tom segmentu.

Proizvođači/distributeri
Osam kompanija uvršteno je u kategoriju proizvođača/distributera. To su firme koje proizvode opremu i rade kao distributeri za potrebe drugih proizvođača. One imaju registrovane kancelarije u Lombardiji i Pijemontu, ostvaruju ukupan prihod od 66,2 miliona eura, ali imaju poteškoća s rastom. Pet od osam kompanija zabilježilo je pad prodaje viši od 5% i ovo je druga takva godina zaredom za četiri od njih. U odnosu na prošlogodišnju rang-listu, tri operatera su napustila tržište: Siqr Srl i Mesa Srl (oba u stečaju) i Videotrend (sada radi pod brendom Dahua Technology Italia). U smislu pozicioniranja, Gunnebo Italia SpA drži prvo mjesto u ovoj kategoriji, iako s manjim prihodima (-5%).

Proizvođači kablova
I u ovom istraživanju proizvođači kablova se tretiraju kao posebna kategorija s obzirom na to da oni uglavnom rade i s drugim sektorima izvan sigurnosnog. Poredak devet kompanija u ovom segmentu nije se promijenio od prošle godine. Prve dvije pozicije još drže Ramcro Spa (s rastom od 13%) i Cavicel Spa (+12%). Tri proizvođača kablova od osam najboljih prijavila su pad prihoda, iako je na nivou uzorka zabilježen prosječni rast od 4,6% i ukupni od 5,8%. Iako je trend ekspanzije ovog segmenta pozitivan, on pokazuje znakove usporavanja u odnosu na iznenađujućih 10% iz prošle godine. Prosječna profitna marža iznosila je 8%.

Distributeri
Distributeri aktivni u sektoru sigurnosti ostvarili su ukupan prihod od 595 miliona eura. Na njih otpada 32% ukupnog tržišta i imaju 1.521 zaposlenika u Italiji. Ove godine 141 kompanija iz ove kategorije ostvarila je rast od 12% i ovaj trend se nastavlja iz prethodne godine (31%). Među 25 najboljih našle su se i nove kompanije Omega Srl i Microcontrol Electronic Srl, koje su zabilježile rast od 8%, odnosno 21%. Prvu poziciju drži Allnet Italia Spa s gotovo 60 miliona eura, dok je Anixter Italia Srl skočio s osmog mjesta na četvrto (s rastom prihoda od 43%). Prosječna profitabilnost distributera je u značajnoj mjeri usklađena s onom kod proizvođača, ali je broj kompanija s “niskim” finansijskim rejtingom znatno manji. Samo 12 od 141 firme ima umjeren ili visok rizik od bankrota, što je jasan signal da sektor distribucije jača i pruža značajne mogućnosti za razvoj.

Sistem-integratori
Na 81 sistem-integratora otpada 14,5% italijanskog sektora sigurnosti. S prosječnim prihodom od nešto više od pet miliona eura i negativnom stopom rasta (-0,5%) čini se da je ova kategorija napravila korak unazad u odnosu na prošlu godinu. Njihovi poslovni problemi najviše pogađaju male/srednje velike firme koje posluju u pokrajinama. S druge strane, najveće kompanije (25 njih) bilježi stabilan rast (+ 6%) i održava solidan nivo profitabilnosti. Četrnaest od 25 preduzeća povećalo je prihode, a samo dva posluju s gubitkom. Među najviše rangiranim kompanijama vrijedi spomenuti skok na treću poziciju koji je ostvario Scame Sistemi, kao i uspon kompanije Saiet Telecomunicazioni Srl. U kategoriji 25 najboljih sistem-integratora našlo se i sedam novopridošlica: Surveye Srl, Consiag Spa, Co.Gen. Spa, Consorzio Stabile Goss Italia, Tonali Spa, Elettronica Cortesi i Consorzio Secap. Prva dva mjesta ponovo zauzimaju Project Automation Spa i Dab Sistemi Integrati Srl, a njihovi rezultati su nešto lošiji od prošlogodišnjih.

Zaključak
Navedeni podaci i analize iz ovog istraživanja ukazuju na to da je italijanski sigurnosni sektor porastao, dok je broj uključenih kompanija pao sa 397 na 363, a uočen je i blagi rast nivoa profitabilnosti i prosječne finansijske održivosti u sektoru. To je u skladu s trendovima kretanja ka konsolidaciji koji su zabilježeni u sličnim industrijama u Italiji i drugim zemljama. Vodeće sigurnosne kompanije u zemlji sada su u prosjeku veće, produktivnije i profitabilnije nego prošle godine. Među segmentima koji se posebno brzo šire izdvajamo distributere (+12,2%) i proizvođače videonadzornih uređaja (+10,9%) te opreme za protivpožarnu zaštitu (+10,6%). Registrovani rast u sektoru sigurnosti ove godine nije ujednačen i odnosi se samo na 50% kompanija iz uzorka. Segmenti koji su najviše pogođeni padom rasta su sistem-integratori (-0,5%), proizvođači/distributeri (-3%) i preduzeća u južnoj Italiji (-0,5% uz značajan pad broja firmi). Izgleda da sigurnosni sektor u naredna 24 mjeseca čeka dalje smanjenje broja aktivnih tržišnih igrača i jača polarizacija između kompanija koje su finansijski stabilne. Postoji mogućnost da će, kao i ranije, u narednih nekoliko mjeseci doći do novih spajanja i akvizicija s ciljem jačanja sinergije i konkurentnosti te optimizacije investicija.

Intervju: Eduardo Afendi-Coutinho, šef prodaje, TOA Electronics

Naša historija počinje davne 1934. godine. Tada smo imali 12 zaposlenih. Danas je TOA prisutna na 31 lokaciji širom svijeta i upošljava više od 3.000 radnika. Naša rješenja savršeno odgovaraju infrastrukturama i objektima kao što su aerodromi i željezničke stanice, tržni centri, hoteli, fabrike, stadioni itd.
Razgovarao: Damir Muharemović
E-mail: redakcija@asadria.com

a&s Adria: Gosp. Afendi-Coutinho, hvala Vam što ste odvojili vrijeme da se obratite našim čitaocima. Kako je tekao Vaš obrazovni i profesionalni put, za koju ste oblast zaduženi te koliko dugo radite za TOA-u?
Afendi-Coutinho: Hvala vama na ovom intervjuu. Ja sam audioinžinjer, a profesionalno sam se usavršavao u prodaji u telekomunikacijskoj industriji. Mislim da mi ta kombinacija mnogo pomaže u svakodnevnom radu, pri pružanju podrške našim partnerima i klijentima na različitim projektima. U TOA-u sam došao 2017. godine i odgovoran sam za naše prodajne aktivnosti u različitim zemljama, a Balkan je trenutno jedno od područja za koje sam nadležan.

a&s Adria: TOA Electronics ima više od 80 godina iskustva u istraživanju, razvoju, međunarodnoj prodaji i marketingu brojnih proizvoda u segmentu razglasnih sistema. Na putu ka mjestu jednog od globalnih lidera u toj oblasti, TOA je prošla kroz mnoge izazove i prekretnice. Recite nam više o historiji vaše kompanije, važnim događajima, statističkim pokazateljima, broju zaposlenih i podružnica, prihodima itd.?
Afendi-Coutinho: Kao što ste već spomenuli, naša historija počinje davne 1934. godine, kada je Tsunetaro Nakatani osnovao kompaniju TOA Electric u japanskom Kobeu. Tada je imala 12 zaposlenih. Danas je TOA prisutna na 31 lokaciji širom svijeta i upošljava više od 3.000 radnika. Tokom ovog dugog perioda dogodilo se mnogo toga vrijednog spomena. Naglasio bih razvoj prvog svjetskog električnog megafona EM-202 1947. godine i TA-265 S sistema upozorenja u hitnim slučajevima 1969. kao dva rana postignuća koja naglašavaju naš historijski fokus na javnu sigurnost i komunikacije. Budući da smo japanska kompanija, tragični događaji kao što su zemljotres u Kobeu 1995. i veliki potres u Tohokuu 2011. utjecali su na nas da ulažemo maksimum napora u razvoj tehnologija koje mogu spasiti živote i učiniti društvo sigurnim. To je dovelo do razvoja mnogih inovativnih proizvoda kao što su umreženi glasovni sistemi za evakuaciju SX-2000 i VX-3000 te sistemi zvučnika velikog dometa poput HA-1010. S poslovne tačke gledišta, mislim da je otvaranje našeg evropskog ogranka u Hamburgu u Njemačkoj 1974. godine bila važna prekretnica na putu ka internacionalizaciji TOA-e.

a&s Adria: Možete li predstaviti vaš proizvodni portfolio, vrste proizvoda i njihove najvažnije karakteristike i primjenu?
Afendi-Coutinho: Naš portfolio se kreće od glasovnih alarmnih i komunikacijskih sistema u objektima do profesionalnih audiosistema i tehnologija za prezentacije i konferencije. Ključnu ulogu igra širok izbor različitih zvučnika s primjenom u sigurnosti, industriji zabave ili za komercijalne potrebe. Ukratko, može se kazati da smo uvijek bili posvećeni odličnom zvuku. Činjenice kao što je ona da je gospodin Nakatani TOA-u osnovao kao firmu za proizvodnju mikrofona ili da smo 1986. isporučili jednu od prvih potpuno digitalnih mikseta na svijetu pokazuju da je tokom svih ovih godina TOA ostavila traga u audioindustriji. Ovo nas stavlja u dobru poziciju kada se suočavamo s izazovima na projektima kao što su stadioni, hoteli ili koncertne dvorane, jer ne samo da možemo isporučiti rješenje za sigurnost i komunikacije u objektima već i svu potrebnu audioopremu za industriju zabave kao što su digitalna pojačala, zvučnici i subwooferi, miksete matričnog tipa i bežični mikrofonski sistemi.

a&s Adria: Koju grupu proizvoda biste izdvojili kao najprodavaniju i zašto?
Afendi-Coutinho: Bez dvoumljenja bih istaknuo VX-3000 seriju glasovnih alarma kao naš trenutno vodeći proizvod. Sistem ima odličnu reputaciju zbog dugotrajnosti i stabilnosti, i stalno biva ažuriran putem softverskih i hardverskih poboljšanja. Ne samo modularni dizajn već i njegove mogućnosti umrežavanja čine VX-3000 savršenim izborom za mnoge primjene. Nakon najnovijeg ažuriranja može se koristiti u rasponu od malih do zaista velikih sistema, uključujući i one koji se prostiru na širokom području kao što su metro i željeznica. Broj mogućih zona i maksimalna snaga su zaista veliki, i bez obzira na veličinu projekta, usklađenost s EN-54 standardima je uvijek osigurana. Uz to, sada imamo i verziju za montažu na zid, koja je još efikasnija i jednostavnija za instalaciju.

a&s Adria: Koja je uloga TOA Electroniscovih rješenja u cjelokupnom sigurnosnom sistemu? Kako prevladati problem integracije s drugim proizvodima?
Afendi-Coutinho: TOA-ina sigurnosna rješenja temelje se na zvučnoj komunikaciji i na taj način aktiviraju jedno od naših najvažnijih čula – sluh. Posebno u vanrednim situacijama, ali i za svakodnevne informativne svrhe, pejdžing govora i zvuka i dalje je glavni način informisanja ljudi, uz vizuelno obavještavanje. Kako je istraživano i dokazano mnogim naučnim istraživanjima, komunikacija izgovorenom riječju može značajno povećati vrijeme reakcije i bijeg ljudi u hitnim situacijama. I danas je potreba za razumljivim i jasnim obavještavanjem veća zbog bučnih okruženja i neprestanog ometanja ljudi. Zato stalno poboljšavamo razumljivost i ukupne performanse naših sistema. Kada je riječ o integraciji, naše sisteme, odnosno njihova automatska ili obavještenja uživo, aktiviraju mnogi drugi, najčešće vatrodojavni i videonadzorni, ali i protivprovalni sistemi. U skorije vreme radimo na rješenjima zasnovanim na Modbus protokolu, koja operateru omogućavaju da jednom aplikacijom kontroliše našu opremu i druge sisteme.

a&s Adria: Vaše proizvode koriste milioni ljudi. Na koje se vertikale fokusirate i ispunjavate li njihove specifične zahtjeve?
Afendi-Coutinho: Naša rješenja savršeno odgovaraju infrastrukturama i objektima kao što su aerodromi i željezničke stanice, tržni centri, hoteli, fabrike, stadioni itd., tako da smo fokusirani na vertikale infrastrukture i transporta. Osim toga, radimo i s integratorima audiorješenja za vjerske objekte i maloprodajne lance, jer imamo specijalizirane serije proizvoda za obje aplikacije. Mi uvijek pokušavamo dodati nove usluge koje zaista imaju smisla i pomažu integratorima da ispune potrebe svojih klijenata. Naprimjer, na transportnom tržištu blisko sarađujemo s AviaVoxom, jednim od vodećih ponuđača inteligentnih glasovnih sistema za aerodrome i aviokompanije.

a&s Adria: Možete li navesti neke od najvažnijih projekata na području Jugoistočne, ali i Centralne i Istočne Evrope?
Afendi-Coutinho: Od nedavnih projekata spomenuo bih veliki sistem glasovnog alarma u novosadskoj Promenadi, najvećem trgovačkom centru u Srbiji. U Bugarskoj imamo zanimljiv umreženi VA sistem u neboderu Millenium Centra u Sofiji. Jedna nedavna, veoma uzbudljiva instalacija u Njemačkoj je škola Louise-Otto-Peters u Hockenheimu, gdje imamo sistem koji kombinuje glasovni alarm i razglas sa sistemom za hitne slučajeve i opasnosti (EDRS), a koji koristi interfonske stanice s RFID tehnologijom.

a&s Adria: Koji su najvažniji trendovi u segmentu razglasnih sistema i interkoma te šta u tom smislu možemo očekivati od Vaše kompanije?
Afendi-Coutinho: Trenutno se potražnja za IP audiotehnologijama povećava. Prisutan je trend korištenja mrežnih veza sve do krajnjih uređaja, umjesto upotrebe zasebnih audiokablova. Ovo, naravno, otvara mnoge novih mogućnosti, naprimjer za ugradnju dodatnih tehnologija u zvučnik, bilo da je riječ o mikrofonu, namjenskom procesoru i memoriji, ali i inteligentnog softvera, npr. za glasovnu kontrolu. Pratimo ove nove tehnologije, pri čemu kao proizvođač koji se fokusira na sigurnost vodimo računa i o funkcijama nadzora i napajanja takvih sistema u slučaju opasnosti.

a&s Adria: Vaše mišljenje o tržištu Jadranske regije, njegovim prednostima i nedostacima? U kojim zemljama Zapadnog Balkana poslujete, imate li distributera i tražite li nove?
Afendi-Coutinho: Da budem iskren, mogu reći samo pozitivne stvari o tržištu Jadranske regije. Imamo partnere u svakoj zemlji Zapadnog Balkana, a atmosfera je generalno pozitivna, visokoprofesionalna i posvećena. Ne radim samo s distributerima, već i sa integratorima, konsultantima i investitorima kako bih bio bliže projektima. U suštini, otvoren sam za kontakte s bilo kojeg dijela tržišta, sve dok su ozbiljni i predani. Mislim da regija ima zanimljivu kulturu i historiju, i siguran sam da će se stvari u bliskoj budućnosti pozitivno razvijati. Jedina tačka u kojoj vidim prostor za poboljšanje je neophodna primjena evropskog EN-54 standarda. Za nas kao proizvođača sistema glasovnog alarma to može biti ključni faktor. Ali uvjeren sam da ćemo vidjeti i napredak u toj oblasti.

a&s Adria: Najveća konferencija i izložba Jadranske regije Adria Security Summit, s više od 1.200 posjetilaca, bit će održana u septembru u Sjevernoj Makedoniji. Hoćete li prisustvovati i smatrate li da je to dobra prilika za upoznavanje novih klijenata i partnera?
Afendi-Coutinho: Da, naravno da ćemo biti tamo! Koncept izložbe s istom veličinom štanda za svakog izlagača vrlo je privlačan. Stoga smatram da će to biti prava prilika za umrežavanje. Pokušat ću aktivirati sve naše regionalne partnere i kontakte i očekujem da ću upoznati mnogo novih ljudi iz sigurnosti. Također, priželjkujem da vidim grad Skoplje i upoznam lokalnu kuhinju. Zaista se radujem ovom događaju. Za nas lokalne izložbe i konferencije postaju sve važnije. Takvi događaji za nas su bolja prilika da razgovaramo s lokalnim profesionalcima iz regije nego velike međunarodne izložbe kao što su ISE i Intersec.

 

Marketplace u centru MIPS-a

Milestone Integration Platform Symposium (MIPS) najvažniji je događaj za Milestoneove partnere iz Amerike, Evrope, Afrike i Azije s ciljem učenja o globalnim trendovima u industriji softvera za upravljanje videom. S više od 1.500 učesnika MIPS je jedinstvena prilika za partnere da se informišu, razmijene znanja i međusobno upoznaju.

Magazin a&s Adria pozvan je da kao medijski partner izvještava o događaju i najvažnijim inovacijama u ovoj godini. U centru MIPS-a bio je Marketplace, nedavno razvijena digitalna platforma za videonadzornu industriju koja okuplja kupce i prodavače da zajedno razvijaju inovativna rješenja. Iskoristili smo priliku da o Marketplaceu razgovaramo s Malou Mousten Dyhr Toft, Milestonovom potpredsjednicom za Evropu, Bliski Istok i Afriku.

a&s Adria: Odakle je ideja za Marketplace potekla?

Malou Mousten: Ideja za Marketplace proizašla je iz prakse, a narasla iz dijaloga s partnerskom zajednicom. Razvoj je bio baziran na Milestoneovim vrijednostima: otvorenoj zajednici i brzom razvoju. U idejnoj fazi proveli smo 4.400 minuta intervjuišući više od 60 tehnoloških partnera i integratora kako bismo bili sigurni šta je potrebno za uspjeh. A sama platforma je razvijana tako što bismo pozvali po pet partnera da testiraju pojedinačne segmente. Rezultat su 122 dostupna rješenja od preko 70 partnera.

a&s Adria: Šta je najvažnija razlika između Marketplacea i tradicionalnog konsaltinga?

Malou Mousten: Marketplace može rasti, jer ga pokreću partneri. Obogaćivanjem sadržaja oni postaju pokretačka snaga. Dakle, s Marketplaceom Milestone koristi njihovo znanje i inovativne ideje. Krajnji korisnici će komentarima i preporukama također igrati važnu ulogu. U tradicionalnom konsaltingu ćete također definisati opseg na početku, ali na Marketplaceu možete odmah početi tražiti rješenja, čak i ako ne znate šta vam tačno treba, a sadržaj možete filtrirati i po slučajevima iz prakse, vertikalama, broju kamera itd.

a&s Adria: Konkretno, kako Milestoneov tehnološki partner može učestvovati u inoviranju proizvoda putem Marketplacea?

Malou Mousten: Da biste pristupili rješenjima na Marketplaceu, trebate biti član Tehnološkog partnerskog programa (TPP). Uz to, trebate dokazati da vaše rješenje radi s našim XProtect softverom. Povjerenje i pouzdanost ključni su u videonadzornoj industriji. To je razlog zašto Marketplace obuhvata samo aplikacije, hardver i usluge koje je Milestone verificirao ili certificirao i koje pouzdano rade s XProtectom. Verifikacija osigurava da su vaša aplikacija, hardver ili usluga interoperabilni i optimizirani za XProtect softver za upravljanje videozapisima (VMS) te uključuje rigorozan proces testiranja i verifikacije u kojem učestvujete i vi i Milestone. Kada posjeduju certifikat, to znači da su aplikacija, hardver ili usluga testirani za XProtect softver za upravljanje videozapisima (VMS) u dva segmenta: funkcionalnosti i performansama. Milestoneov tim za certificiranje rješenja vodi i upravlja procesom certifikacije.

a&s Adria: Zašto uključujete samo tehnološke partnere, a ne i ostale, te na kojim vrstama proizvoda namjeravate zajedno raditi?

Malou Mousten: Ako pogledate koje se to tehnologije nalaze na Marketplaceu, tu su umjetna inteligencija, proširena realnost, kamere i bespilotne letjelice, displeji i mašine, GIS i GPS, mrežni i digitalni videosnimači i enkoderi, senzori i RFID, sistemi pohrane, serveri i mreža te videoanalitika. Milestone Systems ima dugu tradiciju bliske saradnje s partnerskom zajednicom na unapređenju tehnologije. Već niz godina imamo Savjetodavni odbor za partnere, gdje su dugogodišnji Milestoneovi partneri pozvani da doprinesu i usmjere naš razvoj proizvoda i rade s timom za upravljanje proizvodima. Osim toga, najavili smo uvođenje okvira za razvoj softvera zajedno s našim setom razvojnih alata kako bismo partnerima omogućili da dodaju svoje inovacije u XProtect softver.

Intervju: Georgi Bajraktarov, vlasnik, Birosafe

Teško je upoređivati Birosafe s inostranim proizvođačima sigurnosne opreme budući da oni nisu naši direktni konkurenti i ne takmiče se s nama za ista tržišta. Birosafe nema serijsku proizvodnju, ali proizvodimo isključivo proizvode koji su prilagođeni specifičnim potrebama krajnjih kupaca. Po tome se razlikujemo od drugih
Razgovarao: Damir Muharemović
E-mail: redakcija@asadria.com

a&s Adria: Gospodine Bajraktarov, posljednji intervju za naš magazin ste dali prije tačno pet godina, kada smo bili u posjeti Vašoj kompaniji u Strumici. Za one koji nisu bili u prilici pročitati ondašnju reportažu i koji ne znaju da je Birosafe jedan od rijetkih regionalnih proizvođača sigurnosne opreme, možete li i ovaj put ukratko predstaviti vašu firmu?
Bajraktarov: Birosafe je inženjerska kompanija koja je osnovana u Strumici, Republika Sjeverna Makedonija, 2001. godine. Dakle, prisutna je u poslovima proizvodnje, prodaje i montaže bezbjednosne, vatrootporne, neprobojne i bankarske opreme (bezbjednosni i vatrootporni sefovi, kutije, vrata, trezori itd.) već 18 godina. Naši klijenti su banke, ambasade, pošte, ministarstva, javna preduzeća, pravni subjekti, kao i pojedinci, a imamo svoje predstavnike i partnere u svim balkanskim zemljama. Prisutni smo na tržištima Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Albanije, Kosova,. Bugarske itd.

a&s Adria: Šta se promijenilo u posljednjih pet godina? Tada ste kazali da ste bili na 40–50% proizvodnih kapaciteta, da li se to povećalo?
Bajraktarov: S obzirom na to da i dalje postoji deficit radne snage, Birosafe još ne radi punim kapacitetom. U proteklih pet godina radili smo na poboljšanju naših proizvoda i testiranju kako bismo ih učinili kvalitetnim. Kvalitet ispred količine ostaje srž našeg rada.

a&s Adria: Koje sve proizvode nudi Birosafe i za koje namjene? Da li se tu nešto promijenilo?
Bajraktarov: Asortiman naših proizvoda i dalje čine različite vrste sefova, vatrootporni ormari, protupožarna i protuprovalna vrata, oprema za banke i trezore, neprobojne zidove, šaltere, prozori, kao i metalni namještaj.

a&s Adria: S obzirom na brojne strane proizvođače mehaničkih sigurnosnih proizvoda, šta je to što Birosafeu pomaže da se izbori na tržištu? Koja je vaša prednost u odnosu na njih?
Bajraktarov: Mislim da je teško upoređivati Birosafe s inostranim proizvođačima sigurnosne opreme budući da to nisu naši direktni konkurenti. Te kompanije se ne takmiče s nama za ista tržišta. Birosafe nema serijsku proizvodnju, ali proizvodimo isključivo proizvode prilagođene specifičnim potrebama krajnjih kupaca. I to je ono po čemu se razlikujemo od drugih.

a&s Adria: Veoma važna razlika jeste i usklađenost s evropskim standardima, čiju certifikaciju vaša sigurnosna vrata i sefovi prolaze u renomiranim ECB-S laboratorijima. Koje sve certifikate posjedujete?
Bajraktarov: Još od 2009. godine, kada je Birosafe postao član Evropske asocijacije bezbjednosnih sistema (ESSA) iz Frankfurta/Maina, prošli smo kroz nekoliko kompletnih procedura i procesa testiranja i certifikacije. Postali smo nosioci brojnih sertifikata poput evropskih bezbjednosnih sertifikata koje izdaje ovlaštena kuća ECB-S iz Njemačke. Tako od 2010. imamo sertifikate EN 1143-1 (Grade II, III, IV) za sefove i trezorska vrata, EN 27001: 2013 sertifikat za sistem za upravljanje bezbjednosnim informacijama, a što je izuzetno važno za sve banke i druge institucije s kojima sarađujemo. Prije dvije godine smo uspješno testirali vrata, prozore i zidove otporne na metke, tako da sada posjedujemo i Bulletproof ECB-S sertifikate za vrata i zidove prema EN 1522 u klasama FB4, FB4+ i FB6. Lani je Birosafe uspješno prošao i vatrootporna ispitivanja za protivpožarna vrata, prema EN 1634-1 (EI2 180), tako da smo opet među Top 10 kompanija koje su uspjeli proći ovakav test vatrostalnosti vrata od 180 minuta. Isto tako, imali smo i uspješna testiranja nove konstrukcije protivprovalnih vrata prema EN 1627 – RC2, RC3, RC4, koja smo odradili u laboratoriji Instituta Giordano u Italiji.

a&s Adria: Koliko su standardi danas važni u zaštiti novca i dragocjenosti, posebno za proizvođača s ovih prostora?
Bajraktarov: Sertifikati su veoma važni za nas i našu poziciju u sektoru bezbjednosti. Oni su dokaz naše profesionalnosti i pomažu nam da se izdvojimo od drugih sličnih kompanija na tržištu. Ponoviću ono što sam i ranije govorio – mi smo zbog insistiranja na kvalitetu proizvoda izgubili dosta poslova, ali ne želimo da radimo nauštrb kvaliteta! Ako neko insistira na slabijem kvalitetu, onda mu uradimo i jeftiniju verziju opreme, ali onda nećemo staviti nikakve sertifikate niti deklaracije. Nikad ne lažemo naše kupce i u to su se oni mogli uvjeriti svih ovih godina.

a&s Adria: Je li tržište prepoznalo vaše nastojanje da svaki proizvod koji napravite bude izuzetno kvalitetan?
Bajraktarov: Kupci cijene našu otvorenost i transparentnost. Vodimo računa da ostanemo dosljedni i vjerni našem osnovnom cilju. Čak i kada nismo u mogućnosti da zadovoljimo potrebe klijenata sa finansijske tačke gledišta, mi se postaramo da im obezbijedimo najbolje moguće rješenje u smislu sigurnosti. To je jedina stvar koja je važna na kraju, i za nas i za naše klijente.

a&s Adria: Među ključnim problemima ranije ste navodili i nepostojanje velikog broja stalnih kupaca, odnosno kontinuiranih narudžbi, kao i izostanak kvalitetnih partnera u Evropi te snižavanje cijena na račun kvaliteta. Jeste li u međuvremenu uspjeli premostiti neke od tih problema te kako damping cijena u konačnici utječe na tržište sigurnosti, odnosno kojim se rizicima izlažu korisnici koji se opredijele za nestandardizirane proizvode?
Bajraktarov: I danas se svakodnevno borimo protiv istih problema. Međutim, stvari su nesumnjivo bolje u nekoliko aspekata. Sve je veći broj organizacija i klijenata koji cijene kvalitet. Ljudi su svjesniji potrebe da svoje domove i valute čuvaju i štite. Ovo je za nas veoma važno i vjerujemo da će se nastaviti trend da krajnji kupac više traži kvalitet nego nisku cijenu.

a&s Adria: Prije sedam godina osnovano je makedonsko Društvo proizvođača sigurnosnih i protivpožarnih vrata, koje se zalagalo za smanjenje nelojalne konkurencije. Koliko se uspjelo uraditi od tada, jeste li okupili glavne igrače na tržištu sigurnosti, raditi na zakonima, regulativama…?
Bajraktarov: Nažalost, moram reći da u tom segmentu nema gotovo nikakvih poboljšanja. I samo Društvo se raspalo, a od svih kompanija samo su tri bile zainteresovane za rad i nekakvo poboljšanje. Ostali su jednostavno prestali dolaziti na sastanke.

a&s Adria: Mislite li da će se situacija u poslovanju Birosafea promijeniti nakon nedavnog raficiranja Prespanskog sporazuma i otvaranja pregovora za pristupanje Sjeverne Makedonije NATO-u i Evropskoj uniji?
Bajraktarov: Ne vjerujem da će odmah doći do promjena. Najprije je potrebno da državni inspekcijski organi i osiguravajuća društva prihvate evropska pravila i zakone. Mislim da tek nakon toga možemo očekivati da će nastupiti vrijeme u kojem će se koristiti isključivo oprema proizvedena u skladu s evropskim standardima.

a&s Adria: Ovog septembra Adria Security Summit, najveća regionalna konferencija i izložba sigurnosti s više od 1.200 posjetilaca, dolazi u Skoplje. Mnogo je zainteresovanih kompanija i očekuje se najveći broj stručnjaka na nekom ovakvom eventu u historiji Jadranske regije. Vidite li u Summitu dobru priliku za dolazak do novih kupaca i prezentaciju Birosafea?
Bajraktarov: Adria Security Summit definitivno nudi sjajnu priliku za upoznavanje i razmjenu ideja s drugim članovima industrije. Naravno da u Summitu vidimo dobru priliku za prezentaciju naše kompanije, interakciju s potencijalnim klijentima, kao i proširenje naše mreže.

a&s Adria: Na kraju, šta možemo očekivati od Birosafea u skorijoj budućnosti?
Bajraktarov: U ovom trenutku neumorno radimo na poboljšanjima. Da bismo bili besprijekoran provajder bezbjednosnih rješenja, odlučili smo da uvodimo promjene, počevši od nas samih i našeg rada. U bliskoj budućnosti možete očekivati da nastavimo pratiti svjetske trendove u pogledu bezbjednosti i razmišljati o inovativnijim rješenjima.

Intervju: Anton Mladenov, regionalni menadžer prodaje, AxxonSoft

Rad na platformi nove generacije, koja je kasnije postala osnova za AxxonSoft VMS, počeli smo 2006. godine. Razvoj je uključivao implementaciju novih koncepata poput mikromodularne arhitekture, koja je donijela veću otpornost na kvarove, te fajl sistema za pohranu SolidStore videoarhive, koji je potpuno eliminisao fragmentaciju podataka. Godinu poslije počeli smo širenje na međunarodnom tržištu
Razgovarao: Damir Muharemović
E-mail: redakcija@asadria.com

a&s Adria: Gospodine Mladenove, možete li se predstaviti našim čitaocima?
Mladenov: Ja sam regionalni menadžer prodaje u AxxonSoftu i tu funkciju obavljam od 2017. godine. Trenutno sam odgovoran za područje Balkana. Prije toga sam radio kao regionalni prodajni menadžer za Bugarsku ruskih sistema kontrole pristupa Castle. Inače, na studirao sam poslovne informatičke tehnologije, a prve korake napravio sam u bugarskoj kompaniji za softverska rješenja u oblasti maloprodaje.

a&s Adria: AxxonSoft je na tržištu od 2003. i jedan je od najpoznatijih VMS i PSIM softverskih developera u sigurnosnoj industriji. Koje biste faze izdvojili kao najvažnije i koliko danas ljudi zapošljavate?
Mladenov: Za početni uspjeh AxxonSofta zaslužan je razvoj vlastitog algoritma za kompresiju videa Motion Wavelet te koncept univerzalne sigurnosne platforme implementiran u Intellect softveru. Motion Wavelet se pokazao kao efikasan kodek kada je u pitanju omjer nivoa kompresije i zauzeća resursa. On je omogućio razvoj velikih digitalnih videonadzornih sistema s umjerenim zauzećem resursa na serverima, klijent računarima i unutar mreže. Ideja univerzalne platforme podrazumijevala je potrebu za unificiranim softverskim proizvodom koji je u stanju efikasno upravljati svim velikim sigurnosnim sistemima: videonadzorom, perimetarskom zaštitom, kontrolom pristupa te dojavom požara i sigurnosnih incidenata. Takvi sistemi su danas poznati kao PSIM-ovi. Rad na platformi nove generacije, koja je kasnije postala osnova za AxxonSoftov VMS, počela je 2006. godine. Razvoj ove platforme uključivao je implementaciju novih koncepata poput mikromodularne arhitekture, koja je donijela veću otpornost na kvarove, te fajl sistema za pohranu SolidStore videoarhive, koji je potpuno eliminisao fragmentaciju podataka. Godinu poslije kompanija je počela širenje na međunarodnom tržištu. Potpisan je određeni broj međunarodnih ugovora o distribuciji, dok su u Španiji, Kanadi i Argentini otvoreni prvi uredi. Kompanija je 2008. postala lider na tržištu otvorenog softvera za upravljanje mrežnim videom na području Evrope, Bliskog Istoka i Afrike te treća u svijetu u ovoj kategoriji prema IMS Researchu iz Velike Britanije. Danas AxxonSoft ima više od 50 ureda širom svijeta i radi u preko 100 zemalja putem mreže certificiranih partnera, koja uključuje više od 5.800 firmi. Naš portfolio za tržište zaštite i sigurnosti bilježi više od 150 hiljada projekata s 2,5 miliona instaliranih kamera. Zapošljavamo ukupno 400 ljudi.

a&s Adria: Koje su najbitnije AxxonSoftove tehnologije? Možete li ukratko predstaviti svoj portfolio?
Mladenov: Ključni proizvodi kompanije su Axxon Next VMS i Intellect PSIM, koji se integrišu sa sistemima kontrole pristupa, perimetarske zaštite i dojave požara i sigurnosnih incidenata brojnih proizvođača. Među proizvođačima VMS-a AxxonSoft je jedan od pionira u oblasti tehnologija za forenzičku pretragu snimljenog videa. Ovi alati uveliko smanjuju vrijeme potrebno za pretraživanje snimljenih incidenata u videoarhivi. Osim toga, AxxonSoft aktivno razvija AI videoanalitiku zasnovanu na dubokom učenju. Kompanija je 2017. implementirala sveobuhvatni program kreiranja neuralno-mrežnih metoda analize videa namijenjenih potrebama specifičnih postrojenja.

a&s Adria: Vaš najistaknutiji proizvod je Axxon Next softver za upravljanje videom. Recite nam nešto o njegovoj sistemskoj arhitekturi i daljinskom pristupu?
Mladenov: Videonadzorni sistemi zasnovani na Axxon Nextu mogu se neograničeno prilagođavati. Ne postoji ograničenje broja videoservera, radnih stanica ili kamera. Axxon Next VMS uključuje web-klijent, iOS i Android aplikacije te AxxonNet besplatni cloud servis, koji se spaja s vašim Axxon Next nadzornim serverima preko interneta. SSL enkripcija omogućava siguran prijenos podataka. AxxonNet možete koristiti da kreirate korisnike i uloge, pregledate video s kamera, primate e-mail notifikacije, šaljete notifikacije o određenim događajima na mobilne aplikacije, pohranjujete Axxon Next licence itd.

a&s Adria: Najnovija verzija je objavljena ove godine. Nadograđena verzija donijela je čak 43 nove funkcionalnosti i poboljšanja. Koji su najbitniji noviteti?
Mladenov: Tako je. Axxon Next 4.2.1 donosi nove mogućnosti videoanalitike i pretrage arhiva, poboljšan web-interfejs i još neka bitna poboljšanja. Uveli smo neuralno-mrežni filter za praćenje objekata, koji prati pokretne ili napuštene objekte kako bi se eliminisale lažne uzbune tokom korištenja alata za analizu događaja. Filter ispravno prepoznaje specifične vrste objekata, naprimjer ljude ili vozila. Također, dodali smo filter za eliminisanje lažnih uzbuna pri prepoznavanju lica, koji uklanja pogrešno identifikovane objekte. Dodali smo i alat za detektovanje velikog broja objekata, koji aktivira uzbunu ukoliko se na određenom području pojavi određeni broj objekata. Osim praćenja objekata, osnovni alat za detekciju pokreta sada generiše metapodatke, koji se mogu koristiti u MomentQuest forenzičkoj pretrazi. Budući da VMS zahtijeva mnogo manje računarskih resursa, možete smanjiti troškove sistema korištenjem većeg broja kamera po serveru. Prošireno je upravljanje sigurnošću korisnika; sada je moguće odrediti dužinu, jačinu i rok trajanja lozinki, pohraniti historiju lozinki i spriječiti više istovremenih sesija pod jednim korisničkim imenom. Postavke za privatnost su sada usklađene sa GDPR-om jer u snimljenom videu od određenih korisnika možete sakriti bilo koji nepokretni ili pokretni objekt.

a&s Adria: Sada je moguće pregledati rezultate pretrage u dva moda: TimeCompressor modu ili u okviru MomentQuest forenzičke pretrage. Kako sve to funkcioniše?
Mladenov: Ova dva moda mogu se koristiti za različite zadatke. Ako znate kriterije pretrage, koristite MomentQuest. To je prilagodljivi alat za forenzičku pretragu, koji brzo pronalazi videosnimke na osnovu boje, veličine, smjera kretanja objekta itd. Pretraživanje u MomentQuestu je brzo zato što je zasnovano na metapodacima, koji se generišu za sve pokretne objekte u vidnom polju. U slučaju da morate istovremeno pregledati više događaja koji su se desili u različito vrijeme, koristite TimeCompressor. On vam omogućava da podesite vremenski raspon za videosnimke te da dobijete kratki video svih pokretnih objekata u sceni. Objekti i događaji snimljeni u različito vrijeme prikazuju se istovremeno u koncentrisanom “videosažetku”. Kada ugledate zanimljiv objekt, kliknite da pokrenete čitav odgovarajući videosnimak.

a&s Adria: Jedna od najbitnijih novih mogućnosti jeste i integracija s alatima za detekciju požara i dima?
Mladenov: Naši alati za detekciju požara i dima zasnovani na neuralnoj mreži dizajnirani su za rano detektovanje požara u uslovima u kojima su standardni senzori za detekciju požara i dima neefikasni, kao što je slučaj na otvorenim područjima ili u velikim zatvorenim prostorima s visokim plafonima ili intenzivnom cirkulacijom zraka. Već su implementirani u šumarstvu u Bjelorusiji radi rane detekcije šumskih požara.

a&s Adria: Tag&Track Pro je također nova mogućnost. Kako ona koristi PTZ kamere?
Mladenov: Axxon Next Tag&Track Pro funkcija omogućava vam da dobijete “širu sliku” svega što se dešava na zaštićenoj lokaciji, uz detaljni pregled objekata koji se kreću oko nje, a koji se dobija njihovim praćenjem preko više kamera. Ova mogućnost zahtijeva najmanje dvije kamere, fiksnu i PTZ kameru. Fiksna kamera ima alat za praćenje objekata koji ulaze u njeno vidno polje i izračunava njihove koordinate. Ove koordinate se matematički prebacuju kao vrijednosti za približavanje slike i pomjeranje kamere, koje su neophodne kako bi PTZ kamera mogla automatski pratiti objekt. Obje slike, kako s fiksne tako i s PTZ kamere, mogu se snimiti, što je bitno tokom istraga.

a&s Adria: Predstavili ste i Failover način rada. Koje su njegove prednosti za korisnike?
Mladenov: Niko ne želi biti u situaciji da se server sruši i da se bitni snimci izgube. Kako bismo pomogli da se to izbjegne, predstavili smo Failover, koji sigurnosni sistem izdiže na viši novo stabilnosti i kontinuiteta. Riječ je o ključnom rješenju za velike i geografski udaljene lokacije. Ukoliko glavni server padne, pomoćni server odmah uskače umjesto njega i automatski preuzima sve funkcije sa diskonektovanog ili neispravnog servera.

a&s Adria: Axxon Next ima algoritam za pretragu brojeva registarskih tablica?
Mladenov: Kako bi identifikovao što više potencijalnih poklapanja, naš algoritam za LPR pretragu uključuje naprednu heurističku metodu, koja vrši zamjenu sličnih brojeva i slova. Ukoliko registarska tablica na snimku nije jasno vidljiva, sistem razvija nekoliko hipoteza. Naprimjer, broj tablice “AK 170 B” pojavljuje se u vidnom polju kamere, ali je tablica prljava. U ovom slučaju sistem će kreirati varijante “AX 170 B”, “AK 178 B”, “AK 170 H” itd. Zatim korisnik unosi odgovarajući broj u pretragu, a sistem će mu dati jednu ili nekoliko odgovarajućih opcija kao rezultat. Naš LPR funkcioniše u SAD-u, Kanadi, Meksiku, Velikoj Britaniji, Njemačkoj i mnogim zemljama Evrope te u Kini, Tajvanu, Koreji, Japanu, Indiji, Latinskoj Americi itd.

a&s Adria: “Zamislite sistem kojem više ne treba zaštitar koji fizički prati svaku kameru, platformu koja se integriše sa svih sigurnosnim i poslovnim sistemima…“, kaže se u pojašnjenju za vaš PSIM softver. Šta je, zapravo, Axxon Intellect Enterprise?
Mladenov: Axxon Intellect Enterprise je izvanredno napredna PSIM softverska platforma, koja na jednom mjestu kombinuje inteligentnu videoanalitiku, univerzalnu IP povezivost i automatizacijske sposobnosti, koje se definišu prema vrsti događaja. Ona podržava integrisane sigurnosne sisteme bilo kojeg nivoa složenosti. Jedan od najprimamljivijih razloga za odabir Intellect ekosistema je izbor specijaliziranih vertikalnih rješenja prilagođenim potrebama specifičnih biznisa i vrsta klijenata, uključujući bankarstvo, transport, maloprodaju, vladine i infrastrukturne lokacije.

a&s Adria: Koje su to tri komponente na kojima je Intellect Enterprise izgrađen i s kojim vrstama sigurnosnih proizvoda on može raditi?
Mladenov: Intellect Enterprise je razvijen na objektno orijentisanoj arhitekturi. Zahvaljujući tome, softver je praktičan za instaliranje, korištenje i upravljanje te se može lako prilagoditi promjenjivim zahtjevima. Izuzetno je fleksibilan, tako da dobijate svu funkcionalnost i mogućnosti koje vam trebaju bez plaćanja za funkcije koje vam ne trebaju. A budući da je Axxon Intellect Enterprise integrisana IP platforma, može vam pomoći u povećavanju vrijednosti vašeg postojećeg sistema i izbjegavanju trošenja novca i truda na zamjenu starijih sistema.

a&s Adria: AxxonSoftovi programi koriste se u raznim vertikalama, na lokacijama različitih veličina i industrija. Možete li navesti neke od najbitnijih primjera iz prakse?
Mladenov: Jedan od najvećih i najznačajnijih u posljednje vrijeme svakako je 21. svjetsko prvenstvo u fudbalu 2018. godine. Intellect PSIM platforma je bila implementirana na raznim mjestima na 10 od 12 stadiona, na kojima se odigravalo 49 utakmica svjetskog prvenstva. Više od 9.000 Intellect videonadzornih kamera bilo je korišteno za praćenje sigurnosti više od dva miliona gledalaca koji su prisustvovali mečevima, a AxxonSoftov softver se također koristio u trening-kampovima, navijačkim zonama, prijevoznoj infrastrukturi i na drugim lokacijama širom zemlje na koje su pristizali timovi. Što se tiče ranijih projekata, AxxonSoftov softver je instaliran u postrojenjima Autonet grupacije, vodećeg proizvođača automobilskih komponenti u centralnoj i istočnoj Evropi, Grand Trade poslovnom centru u Bosni i Hercegovini, dvije AlbChromeove fabrike ferohroma u Albaniji, na Balticon transportnim terminalima u Poljskoj, u Akademskom računarskom centru Cyfronet AGH u Krakovu u Poljskoj itd.

a&s Adria: Kako se borite protiv sve većih cyber sigurnosnih prijetnji?
Mladenov: AxxonSoftovi proizvodi nedavno su prošli nezavisne cyber sigurnosne testove i nisu pronađeni kritični propusti. Štaviše, u najnovijoj nadogradnji Axxon Nexta implementirali smo nove sigurnosne postavke, koje povećavaju zaštitu vašeg VMS-a od neovlaštenog pristupa. Kako bi se postigla privatnost i zaštita podataka, svi podaci su u vlasništvu krajnjeg kupca te je sve prikupljanje podataka usklađeno s ranijim sigurnosnim protokolima. AxxonSoft ne prikuplja podatke s platforme, tako da nismo imali slučajeva krađe podataka. Također, na AxxonNet cloud servisu koristimo SSL enkripciju za daljinski videonadzor kako bismo omogućili siguran prijenos podataka.

a&s Adria: Koji su najbitniji globalni trendovi koji danas definišu VMS i PSIM industriju. Šta možemo očekivati od AxxonSofta u narednim godinama?
Mladenov: AI i duboko učenje postali su veliki trendovi na tržištu sigurnosti. Neuralne mreže mogu učiti kako bi analizirale slike i riješile komplikovane zadatke u situacijama u kojima je kreiranje klasičnog algoritma preskupo ili gotovo nemoguće. Od 2016. godine smo aktivno razvijali videoanalitičke alate zasnovane na dubokom učenju. A sada je AxxonSoft razvio proces za prilagođavanje neuralno-mrežnih filtera potrebama određene lokacije. Kako bi riješio problem velikog zauzeća resursa kada je u pitanju AI, AxxonSoft koristi kombinovani pristup s neuralno-mrežnim filterom primijenjenim na alat za praćenje objekata. Ova tehnologija se primjenjuje na video u kojem se nalazi velika količina kretanja usljed ometajućih faktora kao što su drveće koje se njiše na vjetru, reflektirajuća svjetlost na površini vode, saobraćaj itd. U narednim godinama ćemo nastaviti raditi na AI-ju i tehnologijama dubokog učenja kako bi nadzornim kamerama omogućili da analiziraju video uživo bez upliva ljudskog operatera.

a&s Adria: Vaše mišljenje o tržištu sigurnosti u Jadranskoj regiji i poziciji i planovima vaše kompanije na njemu?
Mladenov: Naš cilj je širenje mreže partnera u regiji. Uvijek smo u potrazi za novim partnerstvima i ambicioznim kompanijama. Sigurni smo u svoje proizvode i znamo da možemo omogućiti sjajnu funkcionalnost svjetskog kvaliteta.

 

Najvažniji tehnološki trendovi u 2019.

Od potencijala 5G tehnologije do sve moćnije vještačke inteligencije (AI) naše umrežene živote sve više oblikuje uspon transformativnih tehnologija. Iako su one već dovoljno snažne same po sebi, danas se međusobno konvergiraju kako bi suštinski promijenile način na koji ostvarujemo interakciju sa svijetom, poslujemo i komuniciramo

Izvor: IHS Markit
E-mail: redakcija@asadria.com

Kako se konvergencija nastavlja, danas se nekada zasebne industrije prožimaju na sasvim nove načine i donose jednako nove mogućnosti i izazove. Transformativne tehnologije temeljno mijenjaju načine funkcioniranja kompanija i svakodnevni život ljudi. Kako ove tehnologije postaju pametnije i sofisticiranije, a tržišta evoluiraju, nove industrije su već spremne za transformaciju. Brzina kojom se ove tehnologije etabliraju je sve veća. U nastavku pročitajte koje je to ključne trendove u 2019. godini, koji će imati veliki utjecaj na komercijalna i potrošačka tržišta, izdvojila istraživačka kompanija IHS Markit.

1970-te
Razvoj IP protokola: e-mail je uveo instantnu komunikaciju u poslovne procese
1980-te
Kablovska televizija: Cjelodnevno emitiranje vijesti promijenilo je način konzumacije sadržaja
1990-te
Litij-jonske baterije: Prenosiva elektronika uvela je revoluciju u dostupnost tehnologije
2000-te
Povećana mrežna propusnost i pojava aplikacija:
– Pojavili su se poslovni modeli za streaming sadržaja
– Sadržaji se prilagođavaju konzumaciji preko mobitela
– Pojava poslovnog modela aplikacijskih platformi
2010-te
Litij-jonske baterije i povezivanje na daljinu
– Prodor električnih vozila mijenja tržišnu potražnju za naftom
– Internet stvari i srodne tehnologije postaju dostupne na više tržišta
2019. i dalje
Konvergencija vještačke inteligencije, interneta stvari (IoT) i oblaka (cloud)

1. TREND: SVEPRISUTNI VIDEO
Sveprisutnost videa dovodi do značajnih promjena u industriji jer se sve veći broj tržišnih igrača bori za pažnju potrošača i postizanje profita, a kompanije se moraju prilagođavati situaciji kako bi se nosile s rastućom potražnjom.

1. Automatsko prepoznavanje registarskih tablica (ANPR) je tehnologija za automatsko čitanje registarskih tablica vozila.
Predviđa se da će na globalnom tržištu prihodi od prodaje integrisanih (inteligentnih) kamera rasti po složenoj godišnjoj stopi od 16,4% od 2017. do 2022. godine.
2. Automobilska industrija
Globalne isporuke automobilskih displeja će porasti za 11% u odnosu na cifru od 164 miliona isporučenih uređaja u 2018.
3. Digitalno oglašavanje
Za 2018. IHS Markit je predvidio da će cjelokupna industrija digitalnog oglašavanja zabilježiti rast prihoda od 23,8% u odnosu na godinu ranije.
4. Mobiteli
Kumulativni broj pojedinačnih isporuka pametnih telefona u prva tri kvartala 2018. godine na globalnom nivou je premašio milijardu uređaja. Broj isporučenih savitljivih AMOLED ekrana će do 2015. dostići cifru od 50 miliona.
5. Videonadzor
U 2018. godini je isporučeno oko 108 miliona mrežnih kamera. Za svjetsko tržište softvera za videoanalitiku predviđa se rast od 14,9%, kao i dostizanje vrijednosti od 564,5 miliona dolara do 2022.
6. AR/VR tehnologija
Potrošačka izdvajanja za aplikacije i sadržaje namijenjene virtuelnoj (VR) i umjetnoj (AR) realnosti će u 2019. godini premašiti sedam milijardi dolara.
7. Streaming sadržaja uživo
Udio sadržaja na internetu koje kreiraju korisnici će do 2022. iznositi čak 20%.
8. Sigurnost domova
Potrošačko tržište videonadzornih sistema će u 2018. godini vrijediti više od milijarde dolara.
9. OTT video
Broj pretplata na online videoservise koje nude OTT provajderi i tradicionalni ponuđači sadržaja će se više nego udvostručiti između 2017. i 2022. godine. U posljednoj godini ovo tržište će vrijediti nešto manje od milijardu dolara.
10. TV
Tradicionalni TV i online video zajedno generišu više od 500 milijardi dolara prihoda godišnje. Predviđa se da će ovi godišnji prihodi između 2017. i 2022. godine rasti uz godišnju stopu od 4,9%.
11. Mreže
Video sve više dominira IP saobraćajem. Do 2020. godine na video će otpadati 75% saobraćaja u fiksnoj i 66% saobraćaja u bežičnoj mreži.
12. Dronovi
Gotovo 60% profesionalnih dronova opremljeno je kamerama.

Faktori rasta
Neki od najvažnijih faktora rasta su: uspon online ponuda i platformi, uključujući tehnologije novih i jakih tržišnih igrača, veće korištenje mobilnih umreženih uređaja sposobnih za snimanje i prikazivanje videa, napredak na planu mrežnih i prijenosnih tehnologija za dijeljenje videosadržaja te općenito nagli rast količine sadržaja koje kreiraju korisnici i videozapisa na društvenim platformama. Sektor medija, televizija, kućna kina, društveni mediji i igre imaju bitnu ulogu u širenju videa, iako ovaj trend utječe i na druge industrije kao što su sigurnost, obrazovanje i zdravstvo. Ovi sektori se sve više oslanjaju na videotehnologiju.

Infrastruktura, mrežni kapacitet i korisničko iskustvo
Budući da mrežna infrastruktura sadašnje generacije nije opremljena za podršku brzom razvoju videosaobraćaja, ulaganje u mrežu sljedeće generacije je neophodno za podršku vrhunskom korisničkom iskustvu unutar masovne korisničke baze. 5G će biti transformativna tehnologija za video jer će omogućiti širokopojasni pristup na mobilnim uređajima. To će omogućiti streaming profesionalnog videa i sadržaja koje kreiraju korisnici u do sada neviđenom obimu.

Sadržaj i monetizacija
Kako bi ostvarili efikasan povrat uloženog, pružaoci usluga, emiteri i platforme koje se bore za dio prihoda od videa trebaju pravu kombinaciju kvalitetnog sadržaja. Usluge sadržaja, mogućnosti i poseban mrežni pristup za video mogu se monetizirati na različitim nivoima, ali video može poslužiti i za neke šire ciljeve. Za telekomunikacijske i velike tehnološke kompanije, video može privući korisnike cijelog spektra usluga koje zajednički omogućavaju rast prihoda i zarade i jačaju lojalnost korisnika. Video bi, stoga, trebao biti pozicioniran kao primarni alat za podizanje ukupne vrijednosti ponude.

Zaštita privatnosti i podataka
Sve češće snimanje videosadržaja pomoću pametnih telefona, nosivih uređaja, dronova ili satelita rezultirat će prikupljanjem, pohranom i potencijalnim dijeljenjem sve većeg broja privatnih slika građana. Istovremeno, napredak na planu vještačke inteligencije i mašinskog učenja omogućava identifikaciju zasnovanu na prepoznavanju lica, što potencijalno ugrožava privatnost ljudi. Stoga će država i njena regulatorna tijela morati preuzeti ključnu ulogu u zaštiti građana, uz primjenu odgovarajuće politike, zakonskih rješenja i alata za sprečavanje kršenja privatnosti i zaštitu podataka.

Zajedničke strategije medija i telekoma u 2019.
Medijske kuće i telekomunikacijske kompanije osjetile su se ugroženim poslovanjem kompanija kao što su Netflix, Amazon, Google, Facebook i Apple. Zbog toga je došlo značajnog rasta aktivnosti na planu spajanja i akvizicija u ovim sektorima, odnosno objedinjavanja i širenja ključnih igrača na ovim tržištima. Tokom 2019. počet će se osjećati posljedice velikih poslovnih aranžmana koje su sklopili AT&T i Time Warner, Disney i Fox, Vodafone i Liberty Global, Comcast i Sky. Novonastali i ojačani industrijski lideri će postepeno početi predstavljati svoje strategije.

2. TREND: RUBNO RAČUNARSTVO (EDGE)

Rubno računarstvo uglavnom se odnosi na obradu koja se tradicionalno izvodi u cloud okruženju. Ona se danas odvija „bliže“ izvorima podataka sa senzora ili interfejsima koji povezuju čovjeka i mašinu, što mijenja načine implementacije mreža i razvoja uređaja i kreira nove izvora prihoda jer računarski resursi postaju dostupniji krajnjem potrošaču.

Ključna aplikacija rubnog računarstva je distribucija videosadržaja, koju je 92% ispitanika navelo kao bitan i zanimljiv segment.
Rubne lokacije koje koriste telekomunikacijske kompanije nalaze se na razdaljini od 5 do 20 milisekundi od korisnika kojima se pružaju usluge, dok su rubne lokacije OTT operatera i distributera sadržaja preko interneta smještene na udaljenosti od 20 do 50 milisekundi.
82% operatera planira koristiti uCPE za izvršenje VNF funkcija na korisničkim lokacijama
97% operatera planira izvršenje VNF funkcija u okruženju pametnih centralnih ureda (smart CO)
85% operatera planira izvršenje VNF funkcija u okruženju centra podataka u blizini centralnog ureda
70% operatera planira izvršenje VNF funkcija u okruženju centra podataka koji se ne nalazi u blizini

Faktori rasta
Ključna aplikacija rubnog računarstva je isporuka videosadržaja. Zatim treba istaći rad u realnom vremenu i niže latencije za radna opterećenja, kao i sigurnosne aplikacije kod kojih je vrijeme ključni faktor, otpornost na situacije kada mrežna veza nije dovoljno kvalitetna ili nije dostupna, prikupljanje podataka i mogućnost njihovog filtriranja kako bi se uskladile potrebe skladištenja, umrežavanja i računarstva, funkcije sigurnosti i zaštite privatnosti su centralizirane i poboljšane, posebno u domenu interneta stvari, kod kojeg krajnji čvorovi nisu nužno pogodni za to.

Pružaoci usluga, provajderi usluga u oblaku i kompanije koje se bave internetom stvari posebno se fokusiraju na rubno računarstvo. Ova tehnologija utječe i na cijeli lanac vrijednosti, od proizvođača poluprovodnika, preko proizvođača originalne opreme (OEM) do segmenata kao što su mediji, sigurnost i igre.

Evolucija rubnog računarstva
Nova tehnologija rubnog računarstva predstavlja moćan skup lokacija za upravljanje aplikacijama i one se mogu nalaziti bilo gdje. Naprimjer, umreženo vozilo predstavlja „rubni“ sistem na točkovima. Uz veliki broj potencijalnih ciljnih lokacija, neka rubna rješenja se razvijaju za potrebe obrade manje količine podataka za manji broj korisnika, dok su ostala rješenja sveobuhvatna i služe za obradu velikih skupova podataka za potrebe većeg broja korisnika. Tu spadaju i centri podataka koji su smješteni u velikim gradskim centrima. Novi specijalizirani čipovi manje snage će napajati rubne uređaje. Iako mnogi izjednačavaju rubno računarstvo s 5G tehnologijom, aplikacije za njega već postoje, za razliku od veoma malog broja primjena 5G tehnologije danas. Kako se svijet interneta stvari širi i uključuje sve više uređaja (njih oko 20 milijardi, prema procjenama kompanije IHS Markit), obim podataka koji će se kreirati u budućnosti u potpunosti će promijeniti sadašnju paradigmu centraliziranog oblaka.

Prepreke široj primjeni rubnog računarstva
Glavna prepreka za efikasnu primjenu rubnog računarstva je potreba za velikom propusnošću. Važno pitanje je i potreba smanjenja količine saobraćaja u pojasu za slanje podataka pomoću analitike. Na taj način se podaci mogu oblikovati i filtrirati već na rubnim uređajima. Tehnički zahtjevi i visoki troškovi također predstavljaju prepreke za primjenu rubnog računarstva, navode ispitanici. Mnoge aplikacije na „rubu“ mreže zahtijevaju kreiranje novog softvera. Ipak, trenutno ne postoje zajednički aplikacijski programski interfejsi (API) za programere aplikacija za ovaj vid računarstva. Istovremeno, zajednička platforma za programiranje je neophodna za kvalitetno rubno računarstvo. Stanoviti potencijal nudi otvorena Eclipse platforma za API-je i mikroservise. Važno pitanje je i način na koji operater može voditi, nadzirati i kontrolisati hiljade rubnih lokacija jer za to ne postoje standardni softverski paketi.

3. TREND: VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA (AI)

Kako vrijeme prolazi i tehnologija ubrzano napreduje, vještačka inteligencija će na kraju ući u sve industrijske domene i transformirati naš svijet. Mašinsko učenje, neuronske mreže i duboko učenje su samo neke od stavki koje se razvijaju ispod AI kišobrana. Razvoj novih algoritama i metoda za poboljšanje efikasnosti i sposobnosti rješavanja problema proizvod je dovršenosti konkretnih aplikacija i uspona tzv. velikih podataka. Da bi se AI u potpunosti razvio, neophodno je da mnoge komponente i faktori rasta sazriju, napreduju i ostvare uspjeh.

Faktori rasta
Među faktorima rasta ovog segmenta posebno se ističu: sposobnost mašina da postanu nezavisnije i autonomnije i uče iz svog okruženja, nagli rast upotrebe podataka pogodnih za prikupljanje i analizu preko brojnih platformi, od mobilnih do onih u oblaku, elektronika visokih performansi je sposobna obraditi ogromne količine podataka i ponuditi strukturirane spoznaje, dostupnost srodnih transformativnih tehnologija dovela je do pravog buma: umreženost, internet stvari i oblak. Sveprisutnost vještačke inteligencije ne poznaje granice. Svaka industrija i cijelo društvo će imati koristi od AI-ja, ali se toj revolucionarnoj tehnologiji potrebno i prilagoditi. Automobili, potrošačka elektronika, sigurnost, obrazovanje i zdravstvena zaštita se sve više oslanjaju na AI.

Rubno računarstvo ili oblak?
Brzina razvoja vještačka inteligencija, a posebno u domenima kao što su mašinsko i duboko učenje, pomogla je širenju ove tehnologije na više industrija. Tu možemo uključiti potrošačku elektroniku, zdravstvo, proizvodnju i automobilsku industriju. Danas se nalazimo na početku prave industrijske revolucije. AI tehnologija se danas može implementirati na krajnjim uređajima, na rubu mreže ili u oblaku. I njene hibridne kombinacije su pogodne za određene primjene. Svaki pristup dolazi u paketu s poželjnim slučajevima upotrebe, specifičnim zahtjevima i potrebama.

AI tehnologija u oblaku će omogućiti pristup većoj računarskoj snazi, koja će biti dostupna za analizu podataka i primjenu složenijih algoritama (kao što je duboko učenje) što bliže lokaciji na kojoj se prikupljaju podaci. Ipak, u vezi s tim postoje i potencijalni problemi koji se tiču privatnosti, latencije i stabilnosti. Kvalitetnija implementacija AI algoritama na samom uređaju ili na rubu mreže smanjit će potencijalne rizike i ponuditi druge prednosti koje zahtijeva širok spektar aplikacija. Očekuje se da će cloud tehnologija imati ogromnu prednost kod omogućavanja pristupa obuci za potrebe vještačkih neuronskih mreža (ANN) ili određenih tipova dubokog učenja na mreži jer je u oba slučaja potrebna centralizacija podataka i masovna računarska obrada.

OSTALI TRENDOVI

Šta nam donosi 5G tehnologija?
Prema istraživanjima koje je provela kompanija IHS Markit, 82% mobilnih operatera već uveliko vrši testiranja i probe povezane s 5G tehnologijom. To se posebno odnosi na područja Sjeverne Amerike i Azije, u kojima tamošnje države planiraju uskoro početi s implementacijom ove tehnologije. Većinu operatera s tehničke strane najviše zanimaju ultraniska latencija koju nudi 5G, kao i cijene po bitu i veći mrežni kapaciteti. Svaki od ovih tehničkih aspekata trebao bi donijeti poboljšanje mrežnih performansi – nižu latenciju, veće kapacitete i znatno bolju mrežnu propusnost, a sve to uz niže cijene po bitu. Najzahtjevnija oblast za implementaciju 5G tehnologije bit će radio, a prate je transportni sektor i menadžment, navode ispitanici.

Blockchain tehnologija za veće uštede i efikasnost
Iako je riječ o mladoj tehnologiji, blockchain poslovnom svijetu nudi veliki potencijal za ostvarivanje ušteda i podizanje nivoa efikasnosti u pratećim procesima. Poslovna vrijednost ove tehnologije skočit će sa 2,5 milijardi američkih dolara u 2017. na dva biliona dolara u 2030. godini. To se posebno odnosi na sektore kao što su finansije, zdravstvo, lanci snabdijevanja i logistika, upravljanje identitetima, maloprodaja i prodaja preko interneta. U finansijskom sektoru blockchain će izmijeniti način na koji pristupamo prekograničnom plaćanju, trgovanju dionicama, upravljanju vrijednosnim papirima i drugim finansijskim uslugama. Kako je u pitanju sektor vrijedan više stotina milijardi dolara, i najmanje uštede koje blockchain donese imat će ogromnu vrijednost. U zdravstvu primjena blockchaina je već počela i danas se koristi kao podrška u borbi protiv krivotvorenja lijekova, kvalitetnijem upravljanju medicinskih podacima, medicinskim istraživanjima i sistemima naplate i potraživanja. Samo u ovom sektoru primjena blockchaina bi do 2013. godine mogla dostići vrijednost od 134 milijarde dolara. Blockchain će naći svoje mjesto i u segmentu upravljanja identitetima, gdje se do 2030. očekuje implementacija projekata u vrijednosti od 200 milijardi dolara.

Digitalni asistenti sve više koriste AI tehnologiju
U današnjem umreženom društvu digitalni asistenti čine naše živote lakšim i utiru put ka kreiranju tzv. pametnih zajednica. Istovremeno, oni nude i ogromne mogućnosti za zaradu kako za velike tako i za male firme. Napredak u oblasti digitalnih asistenata će kreirati i nove vidove njihove primjene, koje će biti manje povezane s kvalitetnim korisničkim iskustvom, a više s rastom prihoda i smanjenjem troškova. Vještine prepoznavanja svakodnevnog jezika omogućit će poboljšanje korisničke podrške i interakcije jer će ponuditi personaliziranu povratnu informaciju o novim ponudama i proizvodima prema potrebama pojedinačnih korisnika.

Internet stvari: jednostavnije kreiranje aplikacija
Platforme za razvoj aplikacija (AEP) su segment interneta stvari koji olakšava upravljanje podacima. Iako su ponuđači ovih rješenja u početku nudili funkcije od koristi za cijeli internet stvari, veliki broj njih danas kreira platforme namijenjene pojedinačnim vertikalama poput umreženih vozila, pametnih gradova i industrijske automatizacije. Prema predviđanjima IHS Markita, broj uređaja za internet stvari koji koriste AEP platforme će do 2022. godine porasti za 38%. Razlog za to je sve veća prihvaćenost ovih uređaja u različitim sektorima, kao i izražena težnja korisnika da razvoj interneta stvari sve više eksternaliziraju kako bi se mogli bolje fokusirati na svoje poslovanje.

SMAhome: I uredski glasovni pomoćnici postaju pametniji

Glasovni asistenti postaju sve popularniji, a njihova primjena se širi na poslovni i sektor pametnih domova. Danas se uglavnom koriste za kontrolu klima-uređaja i prostorija za sastanke, pri čemu štede energiju i olakšavaju organizaciju sastanaka. No, glasovni pomoćnici su i sve pametniji pošto ih kompanije koriste za analizu podataka i poslovnu inteligenciju

Izvor: a&s SMAhome

E-mail: editorial@asadria.com

Glasovna kontrola je ključna oblast za istraživanje kada je u pitanju automatizacija domova. Uređaji koje se koriste postaju sve manji zbog evolucije tehnologije, počevši od desktop računara, laptopa i tableta do pametnih telefona i nosivih uređaja. Na kraju će od njih ostati samo glas. Kao što glasovna kontrola može biti pogodnost u domovima, tehnologija može pružiti slične prednosti i u uredskim prostorima. S obzirom na to da ljudi svojim domovima dodaju automatizaciju i glasovnu kontrolu, više nije neobično da i u uredima nalazimo primjere integracije pametne tehnologije i glasovne kontrole.

Transformacija uredskih prostorija

Kako kompanije procjenjuju nove tehnologije prema svojim potrebama, uredsko okruženje u posljednjih nekoliko godina prolazi kroz transformaciju, navodi Brad Hintze, direktor marketinga proizvoda u kompaniji Control4. „Automatizacija može pomoći u kontekstu sigurnosti, upravljanja energijom, prostorijama ili zgradama, pri čemu vidimo da vlasnici malih i srednjih preduzeća koji već imaju Control4 u svojoj kući dodaju iste sisteme svojim poslovnim prostorima“, kaže Hintze. Uz automatizaciju, jedna glasovna komanda je dovoljna za uključivanje svjetla, podizanje zavjesa i aktiviranje ekrana u više soba istovremeno. „Umjesto da se koristi ekran osjetljiv na dodir, kontrola glasa olakšava korisnicima da prilagode ambijent prostorije pomoću jedne komande. Glasovna kontrola može se koristiti za upravljanje automatizacijom u uredskim prostorijama za sastanke, sobama za prezentacije, predvorjima i dr.“, kaže Bill Lally, direktor kompanije Mode: Green, koja pruža usluge za hotele i velike komercijalne prostore.

Kontrola klima-uređaja i prostorija za sastanke

Kontrola glasa u uredima i dalje je relativno novi koncept. Tipovi automatizacije koji se danas najčešće koriste vezani su za prostorije za sastanke i klimatizaciju. Klima-uređaji su najveći potrošači energije. Kao takvi, oni mogu biti povezani sa senzorima i zavjesama kako bi s njima radili na uštedi energije. Ni Wen-lu, generalni direktor u kompaniji AIFA Technology, slaže se da je kontrola klima-uređaja čest vid primjene glasovnih sistema u poslovnim prostorima jer ih ljudi zaboravljaju isključivati. U salama za sastanke oprema koju treba kontrolisati uključuje projektor, opremu za videokonferencije, rasvjetu, klima-uređaje i zavjese. Idealno, oprema bi se morala kontrolisati pritiskom na dugme, pomoću jedne glasovne komande ili prekidača. Glasovni pomoćnik može početi sastanak pomjeranjem zavjese i uključivanjem svjetla. Možete aktivirati radni režim za prezentacije uključivanjem projektora i zatamnjivanjem svjetla, te omogućiti vođenje diskusije isključivanjem opreme. „Velika sala za sastanke može imati i do 16 zavjesa i više setova za rasvjetu. Što je veći prostor, to je više opreme i mogućnosti korištenja i veći je broj ljudi koji će alate za automatizaciju smatrati korisnim“, kaže Brian Lin, osnivač tajvanske kompanije Oplus, koja se bavi automatizacijom ureda. Osim toga, uredski menadžeri se brinu za budžet i sigurnost i žele jednostavno upravljanje uredskom opremom, kaže Lin.

Ciscov Spark Assistant

S obzirom na potrebu za jednostavnijom organizacijom sastanka, Cisco je nedavno predstavio Spark Assistant rješenje, posebno dizajnirano za ovu svrhu. Zadatak ovog pomoćnika je otkloniti probleme poput traženja sobe za sastanke, njenog umrežavanja i sl. „Pravi virtuelni pomoćnik će vam pomoći da budete produktivniji i fokusirate se na ono što je bitno, a to je rad s vašim timom“, navode u kompaniji. Spark Assistant može otvoriti sastanak, pridružiti mu se ili ga napustiti. Isto ako, može pozvati nekoga iz kompanije i pomoći prilikom upravljanja i kontrole Cisco Spark uređaja.

Cisco Spark pomoćnik će najprije biti dostupan u novoj verziji Cisco Spark Room 70, koja nudi 70-inčne 4K ekrane i 5K quad kamere. Ove kamere mogu prepoznati lica i brojati ljude, tako da će Spark sistem znati ko je ušao u prostoriju, ko ju je napustio i ko govori. Međutim, Cisco želi da Spark Assistant ponudi i nešto više od praćenja dolazaka i odlazaka tokom sastanaka. On će postati punopravni član tima, praviti zabilješke, snimati sastanke i rezervisati sale za sastanke.

„Većina glasovnih pomoćnika na tržištu razvijena je za potrošačku upotrebu. Ono što nam treba kod kuće, npr. da kažemo Alexi da pusti Mozarta, dosta se razlikuje od onog što trebaju timovi na radnom mjestu. Oni, naprimjer, mogu narediti Sparku da prikaže prezentaciju koja je pripremljena za određeni sastanak“, kaže Tim Tuttle, tehnički direktor u Ciscovoj kompaniji Cognitive Collaboration Group. U budućnosti će Ciscov Spark Assistant koristiti radni kalendar i učiti iz njega, što važi i za poslovni direktorij i praćenje aktivnosti zaposlenih. „Ovo je sistem koji bi mogao preporučiti neku osobu za učešće na sastanku jer smatra da ona može biti od koristi timu. Kompjuteri to rade dobro, dok ljudi nisu uvijek na visini zadatka“, kaže Tuttle.

Vještačka inteligencija kod glasovnih pomoćnika

Primjena virtuelnih pomoćnika u uredima nije ograničena na kontrolu klima-uređaja i organizaciju sastanaka. Postoje kompanije koje rade na razvijanju virtuelnog asistenta za obradu prirodnog jezika (NLP) i razvoj vještačke inteligencije (AI). Osim kontrole opreme, virtuelni pomoćnik može obrađivati podatke i vršiti analize kako bi ponudio korisne informacije. Američka kompanija CapTech bavi se IT menadžmentom. Ona je razvila poseban proces za povezivanje nauke o podacima i obrade prirodnog jezika (NLP) s ciljem kreiranja poslovnih rješenja za prediktivnu analitiku. NLP sistem može voditi razgovor uz razumijevanje namjere, emocije i konteksta. CapTech razvija vještine kakve koristi Alexa za potrebe kompanija na Fortune 500 listi. Jedan od primjera korištenja može biti situacija u kojoj menadžer pita: „Alexa, kakvi su moji prodajni rezultati u ovom tromjesečju?“ Kao odgovor, Alexa može ponuditi: „Niži su za 2,5%.“ Menadžer mu može uzvratiti sa: „Zašto je tako?“ umjesto da pita: „Zašto je moja prodaja pala za 2,5%?“ On se, dakle, ne mora ponavljati i tako se dolazi do prirodnije konverzacije.

CapTech koristi mašinsko učenje i nauku o podacima i piše posebne linije koda za različite poslovne potrebe. „Mi možemo nešto isprogramirati kako bismo saznali zašto je prodaja pala. To bi bilo teže pitanje za neku osobu jer bi ona morala provjeriti četiri ili pet različitih sistema, otvoriti više tabela i uraditi analize“, kaže Vinnie Schoenfelder, tehnički direktor u kompaniji CapTech.

Inteligentni asistent može se koristiti za različite svrhe i u raznim sektorima. U maloprodaji imate klijente koji žele govorne usluge za svoje zaposlene ili kupce. Ipak, neki klijenti žele razviti glasovne usluge koje su B2B, čime bi svojim poslovnim dobavljačima omogućili da oni naručuju za njih, provjeravaju inventar i status narudžbe te je ažuriraju, navodi Schoenfelder.

SMAhome: Lokalni glasovni sistemi

Bez korištenja popularnih platformi kao što su Amazon Echo i Google Home, lokalni glasovni sistemi nemaju vezu s internetom i ne mogu vršiti obradu glasa u oblaku. Ipak, sistemi koji rade unutar privatne mreže nude veću sigurnost, nižu latenciju i stabilniju povezanost

Izvor: a&s SMAhome

E-mail: redakcija@asadria.com

Glasovna kontrola se prošle godine našla u centru pažnje sektora pametnih domova, kada su se korisnici mogli bolje upoznati s Amazon Echo ili Google Home tehnologijama za kontrolu kućnih uređaja. Oni funkcionišu tako da nakon primanja glasovne komande pametni zvučnik prenosi glas do oblaka radi njegove obrade, a prije nego što se kontrolni signal pošalje natrag na kućni uređaj. Alternativni pristup ovome je lokalna glasovna kontrola, koja ne zahtijeva prenošenje naredbe na oblak preko Wi-Fi mreže.

Prednosti i mane

Brojne su prednosti korištenja lokalnog sistema glasovne kontrole, kao što je npr. niska latencija te stabilnija i sigurnija unutrašnja mreža. U okruženju lokalne mreže glasovna komanda kreće od mikrofona do mrežnog prolaza (gateway), koji je prosljeđuje do kućnih uređaja. Pošto signal ne ide na internet, može se osigurati niža latencija. Osim toga, korisnici ne moraju brinuti o nestabilnoj internetskoj vezi, jer se signal prenosi unutar kuće, a s obzirom na to da kućni uređaji nisu povezani s internetom, hakeri nemaju priliku da preuzmu kontrolu nad našim uređajima. Prednosti lokalne glasovne kontrole potvrđuju mnogi proizvođači sistema za pametne domove. Jedan od njih je tajvanska kompanija Philio Technology Corp. “Upravljanje svakim kućnim uređajem preko oblaka zvuči komplikovanije nego što je to potrebno. Jednostavan zadatak poput povlačenja zavjesa kod kuće ne bi trebao zahtijevati prethodnu obradu u oblaku prije nego što naredbu vratite na uređaj”, kaže James Huang, direktor kompanije.

Nedostaci pametnih zvučnika

Još jedna prednost korištenja lokalnog glasovnog sistema je u tome što on ne zahtijeva nabavku skupog pametnog zvučnika.

Pametni zvučnici velikih kompanija imaju odlične audiosisteme, koji su obično više nego dovoljni za glasovnu kontrolu. Također, pametni zvučnik može posjedovati 6–8 ugrađenih mikrofona, tako da može registrovati glasove iz različitih pravaca i reducirati smetnje. Međutim, ove funkcije i podižu cijenu zvučnika, pa zbog nje korisnici ne mogu priuštiti da postave pametni zvučnik u svaku prostoriju, što bi bilo idealno za glasovnu kontrolu. Ipak, postoji mogućnost korištenja glasovnih kontrola bilo gdje u kući. „Glasovna kontrola ne smije biti ograničena na određenu zonu. Kada sam u spavaćoj sobi, ne želim ići do zvučnika u dnevnoj sobi kako bih isključio svjetlo“, kaže Chen Wen-bin, direktor sektora za internet stvari u kompaniji Wifly-City, koja proizvodi pametna rješenja za maloprodaju.

Alternativna glasovna kontrola

Lokalne kompanije koje nude tehnologiju za pametne domove razvijaju i alternative pametnim zvučnicima. Philio, naprimjer, planira predstaviti zvučnik na baterije oblika i veličine bejzbol-loptice. Zvučnik se može postaviti na zid u dnevnoj sobi, kuhinji ili spavaćoj sobi, što omogućava korisniku da jednostavnije izdaje glasovne naredbe. Proizvod može biti kvalitetna zamjena za pametni zvučnik, čije je postavljanje ograničeno izvorom napajanja na koji se povezuje. Proizvođač elektronike Good Way Technology razvio je pametnu centralu koja može primati i prenositi glasovne komande do drugih uređaja. Ona posjeduje čip koji prepoznaje i vršu obradu glasa. U centralu se može pohraniti 20–30 glasovnih komandi. Prenosivi uređaji za glasovnu kontrolu su više zastupljeni. Ukoliko se ne aktiviraju dodirom ili naredbom za aktiviranje, ovi uređaji se nalaze u hibernacijskom režimu rada kako bi smanjili potrošnju baterije. Kompanija Wifly-City već nudi takav uređaj, dok Good Way planira razviti i na tržište izbaciti sličan sistem.

Uređaji kroz mrežni prolaz, zapravo, mogu komunicirati s gotovo svim tipovima kućne elektronike. Međutim, odabrani komunikacijski protokoli su ono što razdvaja proizvođače ovih uređaja. U upotrebi su zajednički standardi kao što su Z-Wave, Zigbee, ULE i RF. Kompanija Full Enterprise se bavi internetom stvari, a razvila je tehnologiju lokalne glasovne kontrole kroz instalaciju kontrolnih modula u uređaje. Njen sistem glasovne kontrole može uključiti jedan uređaj ili više njih kako bi postigao željene uvjete. U budućnosti Full Enterprise planira razvoj glasovne kontrole za upravljanje kućnim uređajima pomoću pametnog telefona.

Izazovi proizvodnje

„Jedan od glavnih izazova proizvodnje glasovnih uređaja je činjenica da se glas teško prepoznaje ako je njegov izvor udaljen tri metra. Osim toga, inžinjeri moraju riješiti i pitanje pozadinske buke“, kaže Coco Chen, zamjenik direktora marketinga u kineskom Leedarson Lightingu. Ta kompanija nudi glasovnu kontrolu za različite kućne uređaje, uključujući rasvjetu, zavjese i televizore pod svojim i drugim brendovima. Njen tim inžinjera razvio je tehnologiju koja posjeduje dovoljno računarske snage da poništi buku, a tu su i posebno dizajnirani mikrofoni za kvalitetan prijem glasa, dodaje Chen. DSP Grupacija izrađuje čipove za različite komunikacijske proizvode. Njeni predstavnici smatraju da je ULE najpoželjniji protokol. Tali Chen, direktor poslovnog razvoja i promocije, navodi da ULE koristi DECT tehnologiju koja se upotrebljava i u bežičnim telefonima, zbog čega može ponuditi kvalitetniji prijenos glasa. ULE koristi i spektar kod kojeg nema smetnji. „Kao takav, ULE nudi mnogo bolji domet prijenosa u zatvorenim prostorijama i na otvorenom u poređenju s drugim protokolima kao što su Wi-Fi, Z-Wave i Zigbee“, kaže Chen.

Neka ograničenja

I lokalni sistemi za glasovnu kontrolu govora imaju svoje nedostatke. U poređenju s oblakom, lokalni IC sistemi nemaju kapacitet za obradu glasa koja mu može parirati, kaže CD Liu, direktor sektora interneta stvari u kompaniji Good Way Technology. Oblak je u stanju razlikovati različite akcente, izolirati pozadinsku buku i preciznije razumjeti izgovorene riječi. Osim toga, oblak nudi znatno više prostora za pohranu, što omogućava neograničeno pamćenje komandi. Bez obzira na to, lokalna obrada glasa i obrada u oblaku mogu raditi zajedno. Zapravo, mnoge kompanije su već kreirale proizvode koji se mogu povezati s oblakom i paralelno raditi u lokalnoj mreži.

Američko-kineski trgovinski rat

Sjedinjene Američke Države su 24. septembra uvele tarife na kinesku robu vrijednu oko 200 milijardi dolara. Među obuhvaćenim proizvodima su i oni povezani sa sigurnosnom industrijom, poput Hikvisionovih i Dahuinih uređaja u američkim državnim projektima. Ostaje da se vidi kakav će konačan utjecaj ove mjere imati na sigurnosnu industriju

Izvor: a&s International

E-mail: redakcija@asadria.com

Nametanjem dodatnih tarifa na uvoznu robu iz Kine počela je najnovija runda trgovinskog rata, koji je počeo predizbornim obećanjem predsjednika Donalda Trumpa da će sankcionisati Kinu zbog, kako smatra, njenih “nepravednih trgovinskih praksi”. Prema njemu, u to spada praksa prisiljavanja stranih kompanija da ustupe svoje tehnološke tajne Kini u zamjenu za pristup tamošnjem tržištu, kao i davanje ogromnih subvencija kineskim kompanijama kako bi niskim cijenama ostale konkurentne na globalnom tržištu. Trgovinski rat zvanično je počeo 6. jula, kada je Trumpova administracija nametnula tarife od 25 posto na kinesku uvoznu robu vrijednu 34 milijarde dolara. Na taj čin odmah je odgovorila Kina nametnuvši tarife s istom stopom na istu količinu uvezene robe iz SAD-a. Nakon toga 23. augusta Sjedinjene Američke Države su uvele tarife od 25 posto na dodatnu robu iz Kine vrijednu 16 milijardi, na šta je ona također uzvratila. Tarifa od 10 posto na kinesku robu vrijednu 200 milijardi dolara uvedena je 24. septembra. Kao odgovor, Kina je odlučila uvesti tarife u rasponu od 5 do 10 posto na američku robu vrijednu 60 milijardi dolara i ova odluka je stupila na snagu 24. septembra.

Proizvodi koje koristi sigurnosna industrija

Industrija sigurnosti se našla između dvije vatre u ovom trgovinskom ratu. Konačna tarifna lista koju je objavio Ured za trgovinu Sjedinjenih Američkih Država navodi proizvode vezane i za sigurnosnu industriju, npr. električne protivprovalne ili protivpožarne alarme, kamere i snimače. Tu su i periferni proizvodi koji se obično koriste kao komponente u sigurnosnim sistemima. Oni uključuju:

Štampana kola

Prema podacima Udruženja američke sigurnosne industrije (SIA), proizvodi koji ulaze u ovu kategoriju koriste se u izradi širokog spektra proizvoda u industrijskom, stambenom i „uradi sam“ segmentu tržišta sigurnosti. Kina je daleko najveći proizvođač i na nju otpada 46 posto od skoro dvije milijarde dolara uvezene robe, navodi SIA.

Rafinirani bakar, šipke, poluge

Skoro sva sigurnosna rješenja se oslanjaju na fizičku mrežnu infrastrukturu kod koje se CAT 6A i 7 kablovi koriste za napajanje preko Etherneta (Power-over-Ethernet, PoE). Za proizvodnju ovih kablova potrebno je mnogo bakra, a Kina je jedan od vodećih uvoznika ovog metala.

Montirana sočiva za objektive

SIA navodi da su za američke proizvođače objektivi ključne komponente videonadzornih kamera te da su oni dostupni iz veoma ograničenog broja izvora. Kina je u tom segmentu najveći izvor i na nju otpada više od 40 posto (30,5 miliona dolara) uvoza u 2017. godini.

Olovni akumulatori

Ovi akumulatori se naširoko koriste za napajanje ili kao rezervni izvor energije za protivprovalne sisteme i protivpožarne alarme, a Kina je i ovdje glavni dobavljač s uvozom vrijednim 304 miliona dolara, odnosno 35,7 posto vrijednosti uvoza u 2017. godini.

Negativne posljedice

Jasno je da će trgovinski rat dovesti do negativnih posljedica po sigurnosnu industriju. Povećanje troškova uvoza neminovno dovodi i do poskupljenja proizvoda, a potrošači s manjim budžetima teže će se odlučivati za kupovinu. U konačnici, tarife će samo ometati i gušiti rast u sektoru sigurnosti, što šteti kompanijama u obje zemlje. Kini to svakako ne pomaže. Kineski i strani proizvođači već sele proizvodnju iz te zemlje i odlaze u Vijetnam, Tajland itd. Kompanija Hanwha Techwin je, naprimjer, uložila više od 100 miliona dolara u proizvodni pogon u Vijetnamu. Ustvari, ovaj odliv iz Kine traje već neko vrijeme usljed rasta cijene rada u toj zemlji, pa će trgovinski rat samo ubrzati ovaj trend. Vrlo je vjerovatno da će tarife donijeti više štete nego koristi za američku sigurnosnu industriju, u kojoj, prema podacima udruženja SIA, radi više od milion Amerikanaca. Više cijene proizvoda i smanjena potražnja usljed viših tarifa mogu ugroziti egzistenciju miliona ljudi.

„Naši članovi su zabrinuti da će primjena ovih mjera imati teške negativne posljedice po industriju sigurnosti i američke radnike koje ona direktno i indirektno zapošljava. Eskalacija na planu tarifa će povećati troškove za kompanije i potrošače u SAD-u“, navodi izvršni direktor udruženja SIA-e Don Erickson. Neposredni utjecaj tarifa na američke sigurnosne kompanije dovest će do poskupljenja dijelova i komponenti koje se uvoze iz Kine. „Dodatne tarife će nanijeti štetu američkim proizvođačima sigurnosne opreme tako što će povećati cijene ključnih komponenti. Osim toga, njihova primjena na gotovu robu direktno će povećati troškove za nekoliko ključnih sigurnosnih proizvoda koji se naširoko koriste u američkoj industriji, kao što su protivprovalni sistemi i protivpožarni alarmi i videonadzorne kamere“, smatra Erickson. Iako američke sigurnosne kompanije mogu pronaći druge izvore za uvoz, ovo nije nimalo jednostavna opcija. „Složeni lanci snabdijevanja se grade godinama i ne mogu se brzo mijenjati bez ugrožavanja ugovora, kvaliteta i vrijednosti za potrošače. U mnogim slučajevima postoji tek mali ili gotovo zanemariv broj drugih izvora koji se mogu iskoristiti bez značajnih poremećaja u lancu snabdijevanja i rasta troškova. Mnogo je vjerovatnije da će američke sigurnosne kompanije i njihovi korisnici jednostavno biti primorani da plaćaju više, što utječe na rast poslovanja i potražnju kod potrošača“, kaže Erickson.

Udar na integratore

I utjecaj na sistem-integratore bio bi značajan, smatra Erickson. „Oni mogu donekle apsorbirati troškove povećanih tarifa, promijeniti aranžmane s dobavljačima ili preusmjeriti dodatne troškove prema potrošačima. Velika većina ovih kompanija su male firme koje se žestoko bore da uspiju na tržištu. Oni hiljadama kvalifikovanih radnika nude dobro plaćena radna mjesta te prodaju i instaliraju opremu koja pomaže u zaštiti života, domova i poslova ljudi u zajednicama. Značajno dizanje troškova u rasponu do 25 posto na proizvode koje oni obično koriste moglo bi dovesti do propadanja ovih manjih firmi. Time će nestati i poslovi za srednju klasu u sektoru sigurnosti, npr. za instalatere sigurnosnih i vatrodojavnih sistema u SAD-u, koji u prosjeku zarađuju 47.100 dolara godišnje“, kaže on.

On dodaje da SIA i njene kompanije članice „favorizuju otvorena tržišta, konkurentnost i inovacije, kao i efikasnu zaštitu prava intelektualne svojine, koja su ključna za poslovne modele mnogih njenih članova, kako u Sjedinjenim Državama tako i u Kini i drugdje. “Administracija bi se trebala fokusirati na rad s industrijom i međunarodnim trgovinskim partnerima kako bi razvila zajednički pristup u pritisku na Kinu da uvede promjene u pitanjima od obostranog interesa“, zaključuje Erickson.

Zabrana za Hikvision i Dahuu

Na krilima trgovinskog rata došla je i američka zabrana korištenja proizvoda kineskih brendova u državnim projektima u SAD-u. Među pogođenim proizvođačima su Huawei, ZTE i sigurnosne kompanije Hikvision Digital Technology i Dahua Technology.

Zabrana se prvi put pojavila u legislativi nazvanoj “Zakon o autorizaciji nacionalne odbrane (NDAA) za fiskalnu 2019. godinu”, koji je naknadno preimenovan u “McCainov zakon o autorizaciji nacionalne odbrane”, u čast pokojnog američkog senatora. Prijedlog zakona predviđa uvođenje zabrane korištenja videonadzorne i telekomunikacijske opreme kompanija Hytera Communications, Hikvision Digital Technology i Dahua Technology te “njihovih podružnica ili povezanih društava” u svrhu “javne sigurnosti, sigurnosti državnih objekata, fizičkog nadzora nad kritičnom infrastrukturom i u druge nacionalne sigurnosne svrhe”.

Prijedlog zakona usvojen je u Zastupničkom domu SAD-a u maju, a potom i u Senatu u augustu 2018. Nakon Senata predsjednik Trump je potpisao zakon koji će stupiti na snagu godinu kasnije. Međutim, njegovi su se efekti odmah počeli osjećati, jer je sada malo vjerovatno da će državne institucije nabavljati Hikvisionove ili Dahuine proizvode i mijenjati ih godinu kasnije. Čak i prije nego što je zakon izglasan, u javnosti se dosta govorilo o tome da kineska komunikacijska i sigurnosna oprema ima mane i sigurnosne propuste zbog koje je “osjetljivija na cyber napade” i “koristi se kao sredstvo pomoću kojeg Kina prati i nadzire američke građane i organizacije”. Iako za ove navode nisu ponuđeni dokazi, oni su ipak poslužili kao opravdanje američkim zakonodavcima za uvođenje zabrane.

Tako na web-stranici kongresmenke Vicky Hartzler, koja je učestvovala u pisanju ovog zakona, stoji: „Moramo se suočiti sa stvarnošću da kineska vlada koristi svaku mogućnost koja joj je na raspolaganju da ugrozi SAD, uključujući jačanje uloge kineskih kompanija u domaćem komunikacijskom i sektoru javne sigurnosti. Videonadzor i sigurnosna oprema koju prodaju kineske kompanije izlaže američku vladu velikom riziku, a moj amandman će poslužiti da spriječi Kinu da kreira svoju videonadzornu mrežu unutar federalnih institucija.“

Hikvision i Dahua odlučno odbacuju ove optužbe. „Odluka Kongresa da odobri ovu uredbu nije zasnovana na bilo kakvim dokazima, analizi ili ispitivanju potencijalnih sigurnosnih rizika. Ona predstavlja negiranje obaveze američke vlade da kod procjene sigurnosnog rizika u vezi s federalnim nabavkama primjenjuje pristup zasnovan na standardima“, naveo je Jeffrey He, predsjednik kompanije Hikvision USA u posebnom dokumentu. „Vi također ignorišete Hikvisionovu obavezu da se pridržava svih primjenjivih zakona i propisa, kao i napore koje kompanija ulaže kako bi sigurnost njenih proizvoda bila na većem nivou od onog koji predviđa američka vlada, uključujući i Federalni standard za obradu informacija (FIPS) 140-2, koji je utvrdio američki Centar za računarsku sigurnost Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju“, istakao je He.

I Dahua je na sličan reagovala saopćenjem na svojoj web-stranici: „Svjesni smo da je u modernoj sigurnosnoj industriji zaštita od cyber napada najveći izazov. Ponudili smo odgovore na te probleme u saradnji s našim kupcima. Mi cyber sigurnost shvatamo vrlo ozbiljno i u našim proizvodima primjenjujemo sistem temeljne cyber zaštite, koji se sastoji od sedam modula. U međuvremenu, nastavljamo raditi s partnerima kao što su DBAPP Security i Synopsys Technology kako bismo detaljno testirali naše proizvode na postojeće rizike u tom segmentu. S više od 6.000 profesionalaca koji u Dahui rade na poslovima istraživanja i razvoja trudimo se da našim cijenjenim kupcima ponudimo sigurne proizvode i rješenja kako bismo udovoljili njihovim potrebama. Nastavit ćemo ulagati u resurse i zaposlenike kako bismo našim kupcima i partnerima omogućili da dobiju najviši kvalitet usluga za podršku budućem rastu na ovom tržištu“, kažu iz kompanije Dahua.

Drugi razlozi

Dok Sjedinjene Američke Države navode cyber sigurnost i špijunažu kao povod za uvođenje zabrane, ovi razlozi su, zapravo, od drugorazredne važnosti. Primarni razlog i dalje je povezan s dinamikom poslovanja i ekonomije. Već dvije godine zaredom Hikvision je prvorangirana kompanija na a&s Security 50 listi na osnovu ostvarenih prihoda od prodaje proizvoda. Prema finansijskom izvještaju za 2017. godinu, kompanija je zaradila 41,9 milijardi juana (6,1 milijardu dolara) ukupnih prihoda, što je rast od 31,2 posto u odnosu na 2016. Važno je naglasiti da se Hikvision, zajedno s kompanijama Gree i Midea, promoviše kao uzorna kompanija u okviru inicijative “Made in China 2025”, koja ima za cilj da kinesku proizvodnju lansira u svjetski vrh. Jasno je zašto SAD čini sve da uspori rast i ekspanziju kineskih kompanija, uključujući i Hikvision.

Domino efekti zabrane se ne mogu zanemariti. Iako će se zabrana odnositi na sferu “javne sigurnosti i sigurnosti državnih objekata”, odrednica “fizički nadzor nad kritičnom infrastrukturom i druge nacionalne sigurnosne svrhe” može se tumačiti kao zabrana korištenja u ovim sektorima, što bi moglo uzrokovati još veće gubitke za Hikvision. Zatim, fraza “njihove podružnice ili povezana društva” može se tumačiti tako da ona obuhvata i Hikvisionove OEM klijente, odnosno subjekte koji traže od Hikvisiona da za njih proizvodi brendirane proizvode. Te kompanije mogu odlučiti da preusmjere svoje narudžbe prema drugim ugovorno angažovanim proizvođačima, kineskim ili nekim drugim. Naposljetku, ostaje da se vidi hoće li i druge zemlje slijediti ovaj trend. Već se govori o tome da Francuska i Australija uklanjaju Hikvisionovu opremu iz određenih sigurnosno osjetljivih zona kao što su vojni objekti te da Hikvision smanjuje broj zaposlenika u Sjevernoj Americi. Jasno je da bi ova situacija mogla biti loša po Hikvision.

Bez pobjednika

No, hoće li to zaista ugroziti status ovog giganta kao najjačeg svjetskog proizvođača videonadzornih rješenja? Vjerovatno ne. Prema podacima Nikkei Asia, od 6,1 milijardu dolara prihoda koje je Hikvision ostvario 2017. godine 29 posto se odnosi na inostranstvo. Nikkei se poziva na podatke Bernstein Researcha, koji procjenjuje da od tih 29 posto samo sedam posto otpada na područje SAD-a. Očekuje se da će se Hikvision u budućnosti još više fokusirati na tržišta izvan SAD-a, naprimjer na Bliski Istok, Afriku i zemlje u okviru projekta „Jedan pojas, jedan put“. Njima će ponuditi proizvode bazirane na dubokom učenju i rješenja prikladna za pametne gradove i pametni transport. Bit će zanimljivo pratiti kakve će efekte ova zabrana imati na kraće i duže staze. U ovom trenutku se još ne zna kako će trgovinski rat završiti i kakav će utjecaj imati na sigurnosnu industriju. Ipak, jasno je da nijedna zemlja od njega neće imati koristi, jer će se Kina suočiti s odlaskom stranih kompanija, dok će američki potrošači na kraju plaćati više za svoju sigurnost. Nadamo se da će čelnici i kompanije u obje države smoći snage da riješe ove sporove na način koji će odgovarati svima.

Tarife na kinesku robu koja se koristi u sektoru sigurnosti

Izvor: Ured za trgovinu Sjedinjenih Američkih Država

8471.80.40 Dio pogodan za fizičko integrisanje u uređaj za automatsku obradu podataka

8507.20.80 Olovni akumulatori, osim oni koje se koriste za pokretanje klipnih motora ili kao primarni izvor napajanja za električna vozila

8516.80.40 Električni otpornici za grijanje sastavljeni isključivo od jednostavnih izolovanih otpornika i električnih konektora, a koji se koriste za zaštitu od zaleđivanja ili za odmrzavanje

8302.41.60 Nosači od željeza ili čelika, aluminija ili cinka, dijelovi i slični proizvodi koji su pogodni za zgrade i njihove dijelove od baznih metala

8523.21.00 Kartice s magnetnom trakom

8534.00.00 Štampana kola, bez elemenata

8531.90.90 Dijelovi električnih aparata za zvučnu ili vizuelnu signalizaciju

8302.10.60 Šarke od gvožđa ili čelika, aluminija ili cinka i njihovi dijelovi od baznih metala, koji nisu namijenjeni motornim vozilima

8302.60.90 Dijelovi automatskih zatvarača vrata od baznih metala

8518.90.81 Ostali dijelovi mikrofona i postolja, zvučnika, slušalica, električna pojačala i električni setovi s pojačalima

9002.90.85 Montirani objektivi, za upotrebu u CCTV kamerama, namjenski uvezeni, sa ili bez priključenih električnih konektora ili motora

8471.60.90 Druge ulazne ili izlazne jedinice digitalnih ADP mašina

8302.60.30 Automatski zatvarači vrata od baznih metala

8531.90.75 Dijelovi panela iz tarifnog podbroja 8531.20, osim sklopova štampanih kola

8523.21.00 Kartice s magnetnom trakom

8534.00.00 Štampana kola, bez elemenata

8531.90.15 Sklop štampanih kola za panele iz tarifnog podbroja 8531.20

8531.90.30 Sklopovi štampanih kola električnih aparata za zvučnu ili vizuelnu signalizaciju

7407.10.50 Rafinirani bakar, šipke, poluge

8537.10.91 Ostale ploče, paneli, konzole, stolovi, ormari i dr. opremljeni aparatima za električnu kontrolu, za napon koji ne prelazi 1.000

9002.11.60 Montirana sočiva za objektive za upotrebu u CCTV kamerama, zasebno uvezena, sa ili bez priključenih električnih konektora ili motora

8531.20.00 Paneli s indikatorima koji sadrže uređaje s tečnim kristalima (LCD) ili diode koje emituju svjetlost (LED)

8523.52.00 Poluprovodnički mediji, pametne kartice

8525.80.50 Televizijske kamere, digitalne kamere i videosnimači

7411.10.10 Cijevi od rafiniranog bakra, bešavne

8531.10.00 Električni protivprovalni ili protivpožarni alarmi i slični uređaji

8525.80.30 Televizijske kamere

8518.40.20 Audio-frekventna električna pojačala, osim za upotrebu kao repetitori u fiksnoj telefoniji

8516.80.80 Električni grijni otpornici

8302.41.90 Nosači, dijelovi i slični proizvodi od baznog metala (izuzev željeza / čelika / aluminija / cinka), pogodni za zgrade i njihovi dijelovi od baznih metala

7408.11.30 Rafinirani bakar, žica, s maksimalnim presjekom većim od 9,5 mm