Integracija različitih sistema za sigurnije poslovanje

Maloprodajni sektor jedan je od prvih koji su usvojili Internet of Things (IoT) koncept integracije senzora kako bi omogućio bolje upravljanje i poslovnu inteligenciju. Do sada najbolje su se pokazale IoT tehnologije koje pomažu upravljanju inventarom i angažiranju kupaca. Razgovarali smo sa nekoliko važnih ljudi iz ovog sektora kako bismo čuli njihovo mišljenje o trenutnim primjenama i budućem razvoju IoT koncepta

Izvor: a&s International
E-mail: editorial@www.asadria.com

Jedan od sektora koji će najviše profitirati od Internet of Things (IoT) koncepta je sasvim sigurno maloprodaja. U prošlosti su prodavnice od cigle i maltera vodile žestoku bitku sa online maloprodajom. Jedna od glavnih prednosti koju e-trgovina donosi kupcima je obilje informacija. Samo jednim klikom kupac može saznati sve što želi o proizvodu, njegovim karakteristikama, cijeni ili dostupnosti. Prihvatanje IoT koncepta moglo bi vratiti neke od kupaca u „obične“ prodavnice pošto bi takve informacije mogle biti dostupne i kupcima koji ne sjede za kompjuterima. “IoT uključuje sve. Baš svaki uređaj, sve stvari u prodavnici će moći ili već mogu proizvoditi neke podatke, a ti podaci će se koristiti za bolje upravljanje prodavnicom”, objašnjava George Shaw, direktor Odjela za istraživanje i razvoj kompanije RetailNext. “Jedan od najboljih primjera su POS sistemi. Takav sistem proizvodi gomile podataka, i o kupcu i o proizvodu, koji se sele na analitičke platforme kako bi bili analizirani i da bi se, eventualno, na osnovu njih preduzele neke akcije”, dodaje Shaw.

Samo je mašta granica

IoT dobiva na zamahu i širi se na različite platforme. “Ograničeni smo samo našom maštom”, kaže Scott Thomas, direktor poslovnog razvoja maloprodaje i bankarstva kompanije Genetec. “Za nekoliko godina ćemo biti u mogućnosti da priđemo kiosku u prodavnici i otkucamo ime proizvoda, a kiosk će nam reći gdje se proizvod nalazi te nam prikazati sliku sa kamere na lokaciji gdje se proizvod nalazi, a mobilna aplikacija će nas voditi direktno do njega ili će ga naručiti ako trenutno nije na stanju.” Još jedan primjer je višestruka autentifikacija, koja će poboljšati sigurnost. “Prepoznavanje lica i govora će se koristiti za identifikaciju kupaca, što će biti dodatni sloj sigurnosti prilikom plaćanja. Dalji primjer je korištenje korisnikovog telefona kako bi se provjerilo da li je on stvarno na lokaciji na kojoj se obavlja kupovina. Ako neko pokuša obaviti kupovinu, ali se njegov telefon nalazi na drugoj lokaciji, obavijestit će se sigurnosno osoblje prodavnice, koje u tom slučaju može obaviti dodatne provjere identifikacije”, opisuje Jerry Hwang, viši strateški menadžer u kompaniji Toshiba Global Commerce Solutions.

IP kamere kao IoT uređaji

Uvođenje IoT uređaja u maloprodajne objekte je evolucijski proces. “Nije riječ o litici, pa da svi moramo skočiti i imati IoT”, kaže Shaw. “Sve više uređaja dobiva mogućnost slanja podataka i pridružuju se podatkovnom ekosistemu, pa ćemo još dugo vremena vidjeti rast primjene IoT sistema.”
U vezi s tim, IP kamere su već sada IoT uređaji i u smislu poslovne inteligencije mogu pružiti “više od sigurnosti”. Današnje mrežne kamere mogu biti integrisane u druge sisteme te pružiti mnogo više od zaštite i sigurnosti, najviše na planu poslovnog odlučivanja i marketinga.
“Upotreba sigurnosnih kamera se širi sa tradicionalne sigurnosne upotrebe na poslovne primjene. Nadzorni sistem u kombinaciji sa inteligentnom analizom videosadržaja je vrlo efikasan alat za razvoj poslovne efikasnosti. Maloprodajni objekti mogu odlično iskoristiti snimke sa nadzornih kamera za dalju analizu. Iz ovih snimaka menadžeri prodavnice mogu prepoznati kupce koji dolaze u njihove objekte, izračunati vrijeme koje provedu ispred polica, smanjiti vrijeme koje provedu čekajući itd.”, kaže Wiliam Ku, potpredsjednik Odjela za poslovne brendove kompanije VIVOTEK.
“Korisnici integrišu podatke videoanalitike sa postojećim podacima POS sistema i podacima koje dobivaju od zaposlenih. Bez obzira da li je riječ o API interfejsima ili CSV fajlovima, na ovaj način je mnogo lakše mjeriti učinak prodavnice, donositi pametnije odluke te procjenjivati efikasnost marketinških i promotivnih kampanja. Što se tiče toplotnih mapa, one su sjajan alat za testiranje dizajna prodavnice, razumijevanje sa kojim proizvodima kupci najviše dolaze u dodir te za donošenje strateških odluka”, dodao je Cliff Crosbie, stariji potpredsjednik globalne maloprodaje u kompaniji Prism Skylabs.
“Ovakva rješenja postaju sve popularnija, pa je nedavno istraživanje koje je provela kompanija Axis Communications pokazalo da je prosječno 30% ispitanika globalno zainteresovano za takva rješenja, dok je na tržištima Sjeverne Evrope taj procenat još i veći, te dostiže 50%”, dodaje Johan Akesson, direktor poslovnog razvoja maloprodaje kompanije Axis Communications.
Pa ipak, praktično razumijevanje prednosti koje donosi videoanalitika još je nedovoljno. “Određena količina kalibracije je neophodna za ovakve analize. Preciznost je i dalje upitna i zavisi od analitike. Toplotne mape su pouzdanije, slično kao i direkciona analiza. Analiza brojanjem još ima mjesta za popravke, jer u realnim uslovima pokazuje tačnost od oko 80 procenata. Tehnologija napreduje iz dana u dan, tako da ćemo za dvije ili tri godine imati značajno poboljšanu preciznost”, kaže Thomas.

RFID je „kralj“

RFID je najpoznatiji primjer primjene IoT-a u maloprodaji. “Upravljanje hiljadama različitih artikala ima značajnu cijenu rada i vremena. RFID tagovi na robi mogu značajno olakšati inventuru, pomoći pri identifikaciji nedostajućih izložbenih artikala te pružiti dragocjene informacije prilikom naručivanja novih zaliha. Spajanjem mobilnog uređaja prodavači mogu pomoću kupcima prilikom provjere raspoloživosti proizvoda, njihovoj lokaciji te stanju zaliha na veoma lahak način”, dodaje Atul Ghaisas, menadžer poslovnog razvoja kompanije Tyco Retail Solutions.
“RFID tagovi se primjenjuju na makronivou (oznake u prodavnicama) i na mikronivou (individualne police i proizvodi). Najnoviji trend su tagovi koji omogućavaju upotrebu kupona, specijalnih ponuda i kartica lojalnosti kupaca, putem takozvane tehnologije ‘dokazivanja prisustva'”, kaže Mark Robinton, direktor poslovnog razvoja i strateških inovacija kompanije HID Global.
“Unutar kompanije Toshiba pokušavamo iskombinirati RFID tagove i senzore u vješalicama za odjeću”, kaže Hwang. “Toshiba testira ovo rješenje u Japanu kako bi odredila koliko je ova tehnologija efikasna u otkrivanju odjeće za koju su kupci najviše zainteresovani. Kada god kupac uzme vješalicu, maloprodajni objekat dobiva informacije o njemu, koji su proizvodi kupljeni, a koji su vraćeni na police.”

Kombinacija RFID tehnologije sa drugim sistemima može poslužiti kao značajno sredstvo za poboljšavanje efikasnosti, posebno kada je riječ o kombinaciji sa videonadzorom. “Ono što se može primijetiti u trenutnom razvoju tehnologije je integracija različitih načina skupljanja podataka kako bi maloprodaja zadržala svoje kupce. Ovakve integracije smanjuju vrijeme istraga i dovode do više zatvorenih slučajeva. Uzmimo za primjer supermarket u kojem su učestale krađe. Kradljivci će vrlo vjerovatno kao metu imati skuplje proizvode za njegu zdravlja i kozmetičke proizvode. Video može pomoći pri identifikaciji kradljivaca. Imao sam prilike vidjeti supermarkete sa 200 kamera, ali da bi se proaktivno djelovalo, potrebni su podaci o pomjeranju proizvoda kako bi se znalo na koji dio prodavnice obratiti pažnju. Jedno od rješenja je postavljanje RFID čitača iznad skupih proizvoda koji su interesantni kradljivcima. Kada određena količina produkata napusti policu, sistem za upravljanje videom će primiti signal od RFID čitača, nakon čega će se sigurnosnom osoblju pustiti videosnimak uživo, koje može odrediti da li se radi o krađi ili normalnoj kupovini”, dodaje Scott Thomas iz kompanije Genetec.
RFID tagovi su idealna platforma za povezivanje različitih tačaka koje generišu podatke kako bi se kreirala IoT okolina. S obzirom da je ova tehnologija već sada prilično popularna, RFID ima potencijal da se nastavi integrisati sa različitim sistemima kako bi se poboljšalo upravljanje i iskustvo kupovine. Ipak, jednostavna integracija još nije na vidiku.

Izazovi prihvatanja IoT-a

Povezivanje različitih sistema u prodavnici radi kreiranja IoT okoline i dalje nije lahak posao. Tehnologija još nije sasvim zrela, a krajnji korisnici su zatvoreni u vlasničke sisteme zbog nedovoljne standardizacije. “Prema našem shvatanju, dva su glavna izazova koji se pojavljuju prilikom prihvatanja IoT i RFID tehnologija u maloprodaji. Prvi je potreba da se osigura 99% ili više tačnosti stanja inventara u multikanalnim prodavnicama kako bi se sa sigurnošću mogla obećati dostupnost proizvoda u prodavnici. Prodavači prihvataju rizik i troškove povezane sa ispunjavanjem narudžbi sa više distributivnih tačaka. Glavni izazov za maloprodaju koja prodaje više različitih robnih marki je dogovoriti sa svim dobavljačima program tagiranja. Kupci danas obavljaju više od 10% ukupne kupovine online ili putem mobilnih uređaja, pa kada kliknu želeći saznati je li taj proizvod na raspolaganju, očekuju da informacija bude odmah raspoloživa. Ako proizvod nije odmah na raspolaganju, kupci mogu kupovinu nastaviti u drugoj radnji”, objašnjava Ghaisas. “Druga stvar je što prodavači žele univerzalno tagiranje i automatizirani proces naplate, koji je istovremeno pouzdan i siguran. Mobilne tačke za samostalno plaćanje još nisu potpuno pouzdane s obzirom na to da nemaju ugrađene mehanizme za zaštitu od gubljenja”, objašnjava dalje Ghaisas. Drugi problem je nedostatak standardizacije. “Mnogo se govori o standardima, a ja lično smatram da su standardi vrlo važni kako proizvođači uređaja i potrošači ne moraju ponovo izmišljati točak. Pa ipak, nisu napravljeni nikakvi konkretni koraci u tom pravcu. Još je jako teško integrisati različite uređaje u jednu platformu”, kaže Shaw.

Kakva je perspektiva?

Za sada se IoT tehnologije u maloprodaji fokusiraju na dvije stvari: poboljšavanje rada prodavnica (npr. bolje upravljanje inventarom) i marketing putem angažiranja kupaca (ciljani marketing i oglašavanje). Mišljenja o tome koji od ova dva domena će biti značajniji u sljedećih nekoliko godina se razlikuju.
“Mislim da su oba važna, ali mi se čini da će fokus ipak biti na iskustvu kupca koje će biti vođeno marketingom. Izazov za prodavnice je kako privući kupce, odnosno kako ih odvući od on-line prodavnica. Optimizacija iskustva kupca je ključna stvar za uspjeh i opstanak prodavnica od cigle i maltera”, naglašava Shaw.
Hwang iz kompanije Toshiba vidi veću vrijednost u poboljšavanju rada prodavnica. “Angažiranje kupca je ključna stvar – šta se njemu dopada i šta on želi? Industrija ne želi odbiti ljude i još pokušava odrediti hoće li kupci željeti da učestvuju u ovim inicijativama, odnosno da li su za ili protiv? Šta se pri tome dešava sa privatnošću? Žele li kupci da se njihovi podaci skupljaju? Još ne postoji finalni odgovor, ni kod prodavača, ni kod kupaca”, dodaje Hwang.

Prema njemu, maloprodajni prodavači još nisu sigurni kako će kupci reagovati na prikupljanje podataka, pa su zbog toga neodlučni u prihvatanju novih tehnologija. Ipak, postoji nekoliko polja na kojima je ROI (Return of Investment, povratak investicije) jasan. “U bliskoj budućnosti će IoT najviše utjecati na upravljanje objektima i komunalijama. Trenutno postoji mnogo aktivnosti kada je riječ o pametnim senzorima i drugim uređajima za mjerenje. Mnogi maloprodajni objekti imaju visoke troškove održavanja, pa je energetska efikasnost jasan put za smanjivanje troškova. Optimizacija prodavnica i upravljanje radnicima također je vrlo aktuelno. Na ovim poljima nema mnogo konekcija sa kupcima, nema problema sa privatnošću podataka i ne zavisite od pristanka kupaca”, dodaje Hwang.
“Zapravo, mislim da je sve povezano”, sumira Ghaisas. “IoT će sve ove aspekte spojiti u jedan i tako ih povezati da će bolje upravljanje inventarom i predviđanja prodaje pomoći prodavačima tako da će moći više energije uložiti u komunikaciju sa korisnicima, pružajući im bolje usluge kroz interakciju koja će biti potpomognuta marketingom uz angažiranje kupca na njihovo zadovoljstvo”, dodaje Ghaisas.
Maloprodaja je fokusirana na kupca, pri čemu pokušava da ga navede da što više kupuje. Interesantno je da uspješna implementacija IoT koncepta u maloprodaji neće biti tako očigledna kupcima. “Ako prodavači efikasno implementiraju IoT, kupci to neće ni primijetiti. Rezultat je jasan – brendirano iskustvo za kupca. Prodavači mogu razmišljati u smislu višestrukih kanala, ali kupci to sigurno neće činiti. Oni jednostavno razmišljaju o kupovini”, zaključuje Shaw.
Maloprodaja može značajno profitirati uspješnom implementacijom IoT koncepta i upravo će oni biti među prvima koji će ovaj koncept usvojiti. Neka od rješenja koja se danas razmatraju su daleko od realnosti, a kompanije i dalje eksperimentišu sa različitim tehnologijama. Da bi bile sigurne da je usvajanje uspješno i dugotrajno, kompanije moraju zapamtiti da trebaju ostati fokusirane na kupce, te da moraju doći rješenja koja će koristiti i njima i kupcima.

Near Field Communication (NFC)

Osim RFID tehnologije, NFC postaje sve popularniji. Michelle Moulin, osnivač i CEO kompanije iZipline iz Bostona, objašnjava nekoliko slučajeva iz prakse. Upotreba NFC-a omogućava instantno povezivanje prodavnice i mobilnog uređaja za mobilni marketing, praćenje, zaštitu brenda, povrat proizvoda i analitiku podataka. “Naprimjer, NFC antena može biti sakrivena iza prodajne tačke nadohvat kupca, iza kase ili na nekoj drugoj lokaciji koja je lahko dostupna kupcu. Kada kupac dodirne svojim telefonom takvu tačku, sadržaj se šalje kupcu. Drugi primjer je sprečavanje krivotvorenja. NFC antena je smještena u pakovanje proizvoda, što ga čini jedinstvenom i dinamičkom konekcijom između prodavnice i kupca. Dodirom ili skeniranjem pakovanja kupac može biti siguran da je kupio originalan proizvod”, objašnjava Moulin.
“iZipline platforma bazirana na cloud rješenju upravlja velikim brojem NFC tagova kako bi pružili prilagođeno i brendirano iskustvo na mobilnom uređaju kupca. Platforma omogućava menadžerima da individualiziraju iskustvo za svaki dodir tako što će unaprijed podesiti parametre, prekidače i događaje koji će prilagoditi interakciju. Menadžeri mogu grupisati i sortirati tagove po lokaciji, te postaviti različite uslove koji će oblikovati podatke koji će se slati kupcu. Uslovi mogu biti lokacija, dio dana, vrijeme, pa čak i jezik koji je podešen na uređaju kupca. Sa NFC-om kupci ne trebaju nikakve aplikacije da bi došli do informacija koje im trebaju. Konekcija je trenutna i personalizirana. Kupac odlazi sa informacija ili ponudom u rukama”, dodaje Moulin.