Potencijalna prijetnja

Džemal Arnautović, instruktor IPSTA (International Personal and Security Training Association)
redakcija@asadria.com

U jednom od ranijih brojeva definirali smo blisku zaštitu ličnosti kao kompleksnu cjelinu koju čini sljedećih pet elemenata:

1. ciljevi zaštite,
2. potencijalne prijetnje,
3. zadatak – percepcija,
4. kadrovi,
5. forme i okviri djelovanja.

O ciljevima zaštite već smo pisali, a u sljedećih nekoliko brojeva posvetiti ćemo se potencijalnim prijetnjama, drugom od pet osnovnih elemenata bliske zaštite ličnosti. Potencijalna prijetnja je element bliske zaštite ličnosti zbog kojeg je posao zaštite uopće potreban. Pored prijetnji kojim nas izlaže priroda i današnja tehnologija, pojedini ljudi predstavljaju direktnu ili indirektnu prijetnju i mogu svojim djelovanjem ugroziti našu sigurnost. U poslu bliske zaštite ličnosti ove osobe i njihovo djelovanje svrstavaju se pod pojam „protivnička strana“. Tjelohranitelji moraju klijente i sebe zaštititi od „protivničke strane“, a to čine provođenjem različitih mjera sigurnosti, ali ne smiju zaboraviti ni one druge opasnosti, odnosno, moraju definirati od čega, kako i zašto se moraju zaštititi.

Protivnička strana

Nije moguće napraviti jasnu sliku „protivničke strane“ niti opisati i definirati opasnosti i prijetnje koje predstoje u poslu tjelohranitelja. Konstantno nastaju nove tehnike i taktike s novim opasnostima kao i to da sve „napadačke mustre“ svaki put imaju neku inovaciju, neki novi detalj. Zločinačka mašta nema granica i svaki tjelohranitelj, tj., svaka osoba koja se bavi bliskom zaštitom ličnosti mora biti svjesna ove činjenice. Uprkos tome, ili baš zbog toga – tjelohranitelji moraju biti na visini zadatka, znati ukazati na opasnosti, prijetnje, te na njih adekvatno odgovoriti jasno definiranim sigurnosnim konceptom. Znanje o „protivničkoj strani“ gradi se i stječe kroz čitavu karijeru i gotovo da se razvije novo čulo za tu opasnost. Za osobe koje se bave bliskom zaštitom ličnosti važno je da s jednim „zdravim nepovjerenjem“ prilaze stvarima, ali nikako da u svemu i svakome vide neprijatelja, jer će ih to, sigurno, dovesti do kardinalne greške. Samo stručno znanje i iskustvo tjelohranitelju mogu pomoći da situaciju pravilno procijeni i da na tim osnovama izradi mjere sigurnosti za određenu situaciju. Svako ko se bavi poslom bliske zaštite ličnosti mora biti u stanju da se stavi u poziciju „protivničke strane“, te shodno tome i da razmišlja. To mu daje jasniju sliku šta se realno može i mora očekivati, odnosno, vidjeti kao prijetnja, a šta je moguće samo u akcionim filmovima. I napadač ima neke svoje okvire djelovanja ili ograničenja, pa makar to bila samo njegova nervoza. Osobe koje učestvuju u bliskoj zaštiti ličnosti ne mogu znati kakva je „protivnička strana“. Oni samo mogu pratiti poklapa li se njihova procjena i profil koji su napravili sa slijedom događaja i na osnovu toga činiti dalje korake. Tjelohranitelji „protivničku stranu“ gleda kroz okvir svojih pretpostavki i tako ih i razumije. Slika koju formira osoba koja učestvuje u bliskoj zaštiti ličnosti prožeta je raznim objektima, shemama, ličnim konstrukcijama koje bazira na prijašnjim slučajevima i iskustvima. „Protivnička strana“ želi da se tjelohranitelji osobe koja je njihova meta njima podčine i da tako kao prepreka do njihovog cilja otpadnu, jer oni rade po svom planu i ne dijele naše mišljenje i uvjerenja.

Iz vojne, danas i civilne i socijalne strategije koja se koristi u savladavanju ili izbjegavanju konflikata poznate su tri temeljne forme „protivničke strane“:

1. simetrična (ista sredstva, struktura i doktrina, približni principi, vrijednosti i ciljevi);
2. asimetrična (različita sredstva, strukture i doktrina, drugi principi, vrijednosti i ciljevi);
3. disimetrična (mnogo nadmoćnija sredstva, strukture i doktrina, približni principi, vrijednosti i ciljevi).

Opasnosti i rizici

Svaki novi posao osobama koje se bave bliskom zaštitom ličnosti sa sobom nosi opasnosti koje svaki put moraju biti procijenjene. Tada te opasnosti postaju rizici. Opasnosti i rizici variraju u svojoj veličini i vrsti u ovisnosti o ličnostima koje su vezane s dešavanjem. U svakodnevnici posla bliske zaštite ličnosti „protivnička strana“ se pojavljuje u formi opasnosti i rizika. Kada tjelohranitelj uzme oružje, osigurava se, ali uzima u obzir rizik da može biti upetljan u pucnjavu. Ako se neko dešavanje ili situacija unaprijed procijeni i svjesno se konfrontira s njom, radi se o svjesnom riziku, dok opasnosti čovjek bude svjestan tek onda kada ona nastupi ili u momentu kada se više ne može nazad. Sretan je onaj ko opasnost preživi i tek kasnije kada opasnost prođe postane je svjestan, što se tjelohraniteljima nikako ne smije dogoditi. Za bolje razumijevanje stavit ćemo ove pojmove nasuprot jedan drugom:

Opasnost

• Mogućnost da se nekom nešto dogodi, da se počini šteta, nesreća
• Događaj neposredan
• Mora se izdržati
• Šteta se razvija dinamično eskalirajući

Rizik

• Unaprijed promišljen događaj, koji se tako konkretizira
• Mogućnost alternative
• Mogućnost osiguranja
• Šteta izmjenjiva, statična

Dakle, postoje nepredvidive opasnosti, smrtonosne opasnosti ili opasnosti s visokim rizikom. Tu se nema šta puno proračunavati jer je proračun jednostavan. Što je predvidljivija i poznatija opasnost – tim više prelazi ili postaje „običnim“ rizikom koji se može zaobići raznim alternativama.